Akcijski plan za suzbijanje govora mržnje

U sklopu projekta ‘Jačanje sustava zaštite i osnaživanje zajednica za prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje u Hrvatskoj’, Kuća ljudskih prava Zagreb u suradnji s drugim organizacijama civilnog društva te uz konzultacije s relevantnim dionicima izradila je Akcijski plan za suzbijanje govora mržnje.  Govor mržnje kontinuirano je prisutan problem koji jača, a za čije rješavanje nedostaje sustavnog istraživanja i praćenja. U tu svrhu, izrađen je sveobuhvatan, na dokazima, ljudskim pravima i međunarodnim preporukama i standardima temeljen Akcijski plan za suzbijanje govora mržnje s ciljem postavljanje temelja za holistički pristup u borbi protiv govora mržnje koji uključuje prepoznavanje, praćenje, prevenciju, osvještavanje, osnaživanje žrtava i jačanje mehanizama procesuiranja i reguliranja. Akcijski plan sadrži konkretne mjere za ciljano holističko djelovanje svih aktera–od škola do tijela progona, za prevenciju, suzbijanje i procesuiranje govora mržnje.

GOVOR MRŽNJE PREMA LGBTIQ ZAJEDNICI: Paljenje, trganje, prijetnje, laži i manipulacije

Tijekom 2023. godine, a posebice u Mjesecu LGBT ponosa koji se tradicionalno diljem Europe obilježava u lipnju, Zagreb Pride je s posebnom pozornošću pratio i prijavljivao pojave i iskaze govora mržnje usmjerenog protiv lezbijki, gejeva, biseksualnih i trans osoba, kao i prema cijeloj LGBT zajednici i samoj Povorci ponosa LGBTIQ zajednice, osoba i duginih obitelji. Na temelju toga izrađena je analiza narativa pod naslovom „GOVOR MRŽNJE PREMA LGBTIQ ZAJEDNICI: Paljenje, trganje, prijetnje, laži i manipulacije“. Publikacija je objavljena u sklopu projekta „Jačanje sustava zaštite i osnaživanje zajednica za prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje u Hrvatskoj“ kojeg zajednički provode Kuća ljudskih prava Zagreb u partnerstvu s udrugama Zagreb Pride i Human Rights House Foundation iz Norveške.

Pregled odabranih presuda Europskog suda za ljudska prava za 2023. godinu

U 2023. godini Europski sud za ljudska prava donio je niz presuda u kojima je dalje razjasnio i razradio kakvo postupanje državnih tijela te kakva zakonodavna uređenja zahtijevaju standardi iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U svrhu informiranja javnosti o najnovijim relevantnim tumačenjima konvencijskih standarda, Kuća ljudskih prava Zagreb izradila je pregled odabranih presuda koje su donesene u 2023. godini. Analizirane presude ukazuju na važne  standarde glede slobode izražavanja, odgovornosti političara za govor mržnje na internetu te zaštite zviždača relevantnih za Republiku Hrvatsku kao članicu Vijeća Europe.

Transpozicija Direktive EU 2019/1937 o zaštiti zviždača u jugoistočnoj Europi: Izazovi i naučene lekcije

Analiza koju je provela Koalicija jugoistočne Europe za zaštitu zviždača ima za cilj ocijeniti proces transpozicije Direktive Europske unije (EU) o zviždačima u Hrvatskoj, Bugarskoj, Grčkoj i Rumunjskoj. Cilj je bio procijeniti kvalitetu procesa transpozicije i podijeliti nalaze i naučene lekcije. Direktiva EU-a o zviždačima, koja je na snazi ​​od prosinca 2019., ima za cilj zaštititi zviždače i spriječiti prijevaru, korupciju i teška kaznena djela. Rok za transpoziciju za države članice bio je prosinac 2021., no većina zemalja, osim Danske i Švedske, kasnila je sa usklađivanjem relevantnih zakona. Hrvatska je također bila suočena s kašnjenjima što je dovelo do pokretanja postupka povrede prava od strane Europske Komisije. Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti kojim se provodi Direktiva EU-a o zviždačima stupio je na snagu u travnju 2022. čime se zamjenio postojeći pravni okvir. Iako su glavni zaštitni mehanizmi za zviždače ostali nepromijenjeni, Zakon je uveo nekoliko novina u cilju usklađivanja sa EU standardima.

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2022. godinu

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2022. godinu, godišnji je izvještaj Kuće ljudskih prava Zagreb koji daje uvid u kršenja, probleme i izazove u području zaštite i promicanja ljudskih prava u Hrvatskoj. Izvještaj je nastao temeljem sustavnog cjelogodišnjeg praćenja i prikupljanja informacija od relevantnih dionika iz civilnog društva i akademske zajednice koji se bave ljudskim pravima te medija.

Analiza međunarodnih preporuka za Hrvatsku u području suzbijanja govora mržnje

U sklopu projekta ‘Jačanje sustava zaštite i osnaživanje zajednica za prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje u Hrvatskoj’ Kuća ljudskih prava Zagreb izradila je Analizu implementacije relevantnih preporuka upućenih Hrvatskoj od strane međunarodnih tijela za zaštitu ljudskih prava, a koje se odnose na govor mržnje, slobodu izražavanja i zaštitu od diskriminacije.

U dokumentu su preporuke su grupirane prema područjima koja se ponavljaju u preporukama različitih tijela te su istaknuta područja u kojima je uočen prostor za napredak u implementaciji preporuka i učinkovitijem suzbijanju govora mržnje u Hrvatskoj.

Rezultati istraživanja o financiranju neformalnih obrazovnih programa organizacija civilnog društva

Neformalno obrazovanje koje pružaju organizacije civilnog društva važan je čimbenik u povećanju građanskih kompetencija, prevencije diskriminatornih i rizičnih ponašanja te poboljšanju kvalitete života građana i razvoja zajednica. Prepoznajući ulogu koju ima neformalno obrazovanje, Kuća ljudskih prava Zagreb je u sklopu projekta SKOCKANO provela istraživanje o financiranju neformalnih obrazovnih programa organizacija civilnog društva u Hrvatskoj.

Smjernice za unaprjeđenje suradnje organizacija civilnog društva i jedinica lokalne i regionalne samouprave s naglaskom na neformalne obrazovne programe

Važan dio svake lokalne zajednice čine jedinice lokalne i regionalne samouprave s kojima organizacije civilnog društvačesto surađuju i u svim područjima rada, pa tako i u području neformalnog obrazovanja. U sklopu projekta SKOCKANO, proveli smo istraživanje kako bi bolje razumjeli kako jedinice lokalne i regionalne samouprave i udruge surađuju, ispitali izazove i mogućnosti poboljšanja suradnje. Cilj ovih smjernica je doprinijeti produbljivanju sektorske i međusektorske suradnje udruga i jedinica lokalne i regionalne samouprave u području provođenja neformalnog obrazovanja koji provode udruge.

Preporuke za unaprjeđivanje suradnje organizacija civilnog društva i odgojno-obrazovnih ustanova

Važan dio svake lokalne zajednice čine odgojno-obrazovne ustanove s kojima organizacije civilnog društva često surađuju i dijele napore u poučavanju djece i mladih, a ponekad i samih obrazovnih djelatnika. Bitno je bilo odrediti kako odgojno-obrazovne ustanove i organizacije civilnog društva surađuju, na koji način dovode u simbiozu formalno i neformalno obrazovanje. Cilj ovih preporuka je popuniti prazninu u komunikaciji između formalnog i neformalnog sustava obrazovanja te ponuditi rješenja koja će poboljšati međusobnu suradnju i kvalitetu ovih dvaju sektora.

U sklopu projekta SKOCKANO (standard kvalitete organizacija civilnog društva konstruktivno angažiranih u neformalnom obrazovanju), nastale su tri skupine preporuka za aktere u sustavu odgoja i obrazovanja. Svakom akteru posvećena je jedna skupina preporuka, a cilj je ovim preporukama dati temelj za unaprjeđenje i osnaživanje suradnje odgojno-obrazovnih ustanova i organizacija civilnog društva.

Pregled odabranih presuda Europskog suda za ljudska prava protiv Hrvatske za 2021. i 2022. godinu

Poznavanje i razumijevanje sudske prakse Europskog suda za ljudska prava važan je čimbenik za pravilnu primjenu Konvencije i konvencijskih standarda na nacionalnoj razini. Također, sve presude i odluke u predmetima protiv Republike Hrvatske obvezujuće su za državu, što znači da je Republika Hrvatska dužna poduzeti potrebne mjere za izvršenje pojedine presude. Upravo iz navedenih razloga, a u cilju informiranja javnosti o sadržaju donesenih odluka, Kuća ljudskih prava Zagreb izradila je pregled odabranih presuda koje su donesene ili postale konačne u 2021.- 2022. godini.

Branitelji ljudskih prava: izazovi i prepreke

Nastavno na prvi tematski izvještaj o braniteljima ljudskih prava u Hrvatskoj koji je Kuća ljudskih prava Zagreb izradila 2018. godine, ovaj izvještaj pokazuje da u protekle četiri godine nije došlo do poboljšanja te da je velika većina problema s kojima su se branitelji ljudskih prava i organizacije civilnog društva suočavali ostala ista, s izuzetkom područja sudjelovanja u procesima donošenja odluka u kojem je došlo do urušavanja ranije dostignutih standarda u području prava na javnu participaciju. Uklapa se to u generalni trend stagnacije u gotovo svim područjima ljudskih prava u Hrvatskoj koje Kuća ljudskih prava Zagreb već godina bilježi u svojim godišnjim izvješćima.

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2021. godinu

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2021. godinu, godišnji je izvještaj Kuće ljudskih prava Zagreb koji daje uvid u kršenja, probleme i izazove u području zaštite i promicanja ljudskih prava u Hrvatskoj. Izvještaj je nastao temeljem sustavnog cjelogodišnjeg praćenja i prikupljanja informacija od relevatnih dionika iz civilnog društva i akademske zajednice koji se bave
ljudskim pravima, te medija.

Kurikulum za odvjetnike i druge pravne stručnjake o slobodi izražavanja i slobodi medija

Prepoznajući važnost poštivanja i razumijevanja dosega medijskih sloboda u demokratskom društvu, Kuća ljudskih prava Zagreb u suradnji s Veleposlanstvom kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, zajedno s odvjetnicama Vesnom Alaburić i Vanjom Jurić izradila je kurikulum za odvjetnike i druge pravne stručnjake o slobodi izražavanja i slobodi medija.Kurikulum će poslužiti kao osnova za provođenje edukacija o slobodi izražavanja i slobodi medija ali i uspostavljanju pravilne ravnoteže u sukobu prava na slobodu izražavanja i prava na zaštitu ugleda i drugih prava osobnosti. Ovaj kurikulum za odvjetnike i druge pravne stručnjake, namijenjen je jačanju kapaciteta odvjetnika i drugih pravnih stručnjaka, ali i novinara, urednika i medijskih nakladnika u pružanju pravne argumentacije u području slobode izražavanja, i u svrhu smanjenja broja potencijalnih novih predmeta koji završavaju pred Ustavnim sudom ili Europskim sudom za ljudska prava. 

Izazovi za vladavinu prava u kontekstu ljudskih prava

Svrha je ovog rada identificirati i analizirati izazove za vladavinu prava u Republici Hrvatskoj u područjima koja se preklapaju sa zaštitom ljudskih prava. Analiza se provodi u kontekstu Mehanizma vladavine prava Europske komisije s posebnim osvrtom na posljednji Izvještaj Europske komisije o vladavini prava za 2021., Poglavlje za Hrvatsku. U radu će se, prije svega, definirati osnovni koncept ‘vladavine prava’ u pravnom sustavu Europske unije te objasniti međuodnos i povezanost tog koncepta s poštivanjem ljudskih prava, ali i demokracijom kao temeljnim vrijednosnim postavkama Europske unije. Na taj će se način pružiti teorijska i doktrinarna pozadina potrebna za razumijevanje i daljnju analizu konkretnih problema vezanih uz vladavinu prava u hrvatskoj institucionalnoj praksi. U ostatku rada zatim će se identificirati i kritički analizirati nekoliko takvih problema, prije svega onih problema na koje se osvrću izvješća Europske komisije, a odnose se na područje pravosuđa ili na pitanja učinkovitosti djelovanja hrvatskih institucija te međuinstitucijskih odnosa u okviru sustava kočnica i ravnoteža (‘checks and balances’).

Zločin iz mržnje – Priručnik za žrtve

Priručnik daje odgovor na pitanja što je zločin iz mržnje, kome i kako ga prijaviti, koja prava pripadaju žrtvama zločina iz mržnje te koje vrste zaštite stoje na raspolaganju žrtvama zločina iz mržnje u odnosu na njihov specifičan položaj.

Priručnik je namijenjen osobama koje su same bile metom zločina iz mržnje ili su svjedočile zločinu iz mržnje, kao i stručnim djelatnicima, organizacijama civilnog društva i svim drugim dionicima koji rade ili se u okviru svog djelovanja susreću sa žrtvama zločina iz mržnje.

Uz hrvatski, priručnik je dostupan na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku.

Zločin iz mržnje prema LGBTIQ osobama – Priručnik za žrtve

Priručnik daje odgovor na pitanja što je zločin iz mržnje, kome i kako ga prijaviti, koja prava pripadaju žrtvama zločina iz mržnje te koje vrste zaštite stoje na raspolaganju žrtvama zločina iz mržnje u odnosu na njihov specifičan položaj.

Priručnik stavlja naglasak na specifične potrebe pripadnika LGBTIQ zajednice, a namijenjen je osobama koje su same bile metom zločina iz mržnje ili su svjedočile zločinu iz mržnje, kao i stručnim djelatnicima, organizacijama civilnog društva i svim drugim dionicima koji rade ili se u okviru svog djelovanja susreću sa žrtvama zločina iz mržnje.

Uz hrvatski, priručnik je dostupan na engleskom i njemačkom jeziku.

Zločin iz mržnje prema migrantima – Priručnik za žrtve

Priručnik daje odgovor na pitanja što je zločin iz mržnje, kome i kako ga prijaviti, koja prava pripadaju žrtvama zločina iz mržnje te koje vrste zaštite stoje na raspolaganju žrtvama zločina iz mržnje u odnosu na njihov specifičan položaj.

Priručnik stavlja naglasak na specifične potrebe tražitelja međunarodne zaštite, izbjeglica i drugih migranata u Hrvatskoj, a namijenjen je osobama koje su same bile metom zločina iz mržnje ili su svjedočile zločinu iz mržnje, kao i stručnim djelatnicima, organizacijama civilnog društva i svim drugim dionicima koji rade ili se u okviru svog djelovanja susreću sa žrtvama zločina iz mržnje.

Uz hrvatski, priručnik je dostupan na engleskom i francuskom jeziku.

Zločin iz mržnje prema pripadnicima romske nacionalne manjine – Priručnik za žrtve

Priručnik daje odgovor na pitanja što je zločin iz mržnje, kome i kako ga prijaviti, koja prava pripadaju žrtvama zločina iz mržnje te koje vrste zaštite stoje na raspolaganju žrtvama zločina iz mržnje u odnosu na njihov specifičan položaj.

Priručnik stavlja naglasak na specifičan položaj pripadnika romske nacionalne manjine, a namijenjen je osobama koje su same bile metom zločina iz mržnje ili su svjedočile zločinu iz mržnje, kao i stručnim djelatnicima, organizacijama civilnog društva i svim drugim dionicima koji rade ili se u okviru svog djelovanja susreću sa žrtvama zločina iz mržnje.

 

Zločin iz mržnje prema pripadnicima srpske nacionalne manjine – Priručnik za žrtve

Priručnik daje odgovor na pitanja što je zločin iz mržnje, kome i kako ga prijaviti, koja prava pripadaju žrtvama zločina iz mržnje te koje vrste zaštite stoje na raspolaganju žrtvama zločina iz mržnje u odnosu na njihov specifičan položaj. Priručnik stavlja naglasak na specifičan položaj pripadnika srpske nacionalne manjine, a namijenjen je osobama koje su same bile metom zločina iz mržnje ili su svjedočile zločinu iz mržnje, kao i stručnim djelatnicima, organizacijama civilnog društva i svim drugim dionicima koji rade ili se u okviru svog djelovanja susreću sa žrtvama zločina iz mržnje.

Stanje ljudskih prava počinitelja/počiniteljica kaznenih djela s naglaskom na resocijalizaciju zatvorenika/zatvorenica

Tematski izvještaj „Stanje ljudskih prava počinitelja/počiniteljica kaznenih djela s naglaskom na resocijalizaciju zatvorenika/zatvorenica“ nastao je kao rezultat istraživanja koje je Kuća ljudskih prava Zagreb provela u sklopu projekta „Moto#R – Motiviranjem i osnaživanjem do resocijalizacije“ od srpnja do prosinca 2020. godine. Cilj ovog tematskog istraživanja je doprinijeti boljem razumijevanju resocijalizacije i utjecaja resocijalizacije na osposobljavanje zatvorenika/zatvorenica na život na slobodi, kako na normativnoj razini, tako i u praksi, kao i ispitati izazove i prepreke s kojima se susreću zatvorenici i nadležna tijela u provođenju resocijalizacije. Istraživanjem se također nastojalo identificirati dobre prakse u provođenju resocijalizacije zatvorenika/zatvorenica s ciljem izrade analize i preporuka za
unapređivanje postojeće prakse. Kako bismo dobili sveobuhvatnu sliku o stanju ljudskih prava počinitelja/počiniteljica kaznenih djela s naglaskom na njihovu resocijalizaciju, istraživanje je provedeno u tri faze. Prva faza istraživanja obuhvatila je pregled i analizu postojećeg pravnog okvira koji se odnosi na resocijalizaciju zatvorenika/zatvorenica, njihova prava, obveze i pogodnosti unutar zatvorskog sustava. Druga faza istraživanja odnosi se na izradu protokola intervjua, mapiranje relevantnih dionika u provođenju resocijalizacije zatvorenika/zatvorenica. U trećoj fazi istraživanja provedeno je 18 polustrukturiranih intervjua i to sa sedam kaznenih tijela, četirima tijelima javne vlasti (Ministarstvo pravosuđa i uprave te centri za socijalnu skrb), dvjema nezavisnim institucijama te pet organizacija civilnog društva koje u svom radu
doprinose resocijalizaciji zatvorenika/zatvorenica i njihovim obiteljima.