Publikacije

 

Prava žrtava u prekršajnim postupcima: tematski izvještaj

Materijalno prekršajno pravo podijeljeno je između Prekršajnog zakona i različitih propisa kojima se inkriminira neko prekršajno postupanje (zakoni i odluke jedinica lokalne i područne/regionalne samouprave). U potonjim sadržan je samo zakonski opis prekršaja, kazna te iznimno zaštitne mjere, dok je ostalo materijalno prekršajno pravo sadržano u Prekršajnom zakonu. Materijalnopravne odredbe Prekršajnog zakona odnose se na sve prekršaje propisane zakonima i drugim propisima kojima se propisuju prekršaji. Važno je naglasiti da Prekršajni zakon ne poznaje termin žrtve za razliku od Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o suzbijanju diskriminacije, Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i drugim zakonima kojima se inkriminira neko prekršajno postupanje, a koji su lex specialis u odnosu na Prekršajni zakon. Iako Prekršajni zakon ne poznaje termin žrtve to ne znači da žrtve u prekršajnim  postupcima nemaju osiguranu zaštitu. Naime, imajući na umu da se odredbe Zakona o kaznenom postupku i Zakona o sudovima za mladež supsidijarno primjenjuju i na prekršajne postupke u odnosu na odredbe koje nisu sadržane u Prekršajnom zakonu, valja zaključiti kako žrtve u prekršajnim postupcima ostvaruju sva prava koja imaju i u kaznenom postupku.

Pregled odabranih presuda Europskog suda za ljudska prava za 2019. godinu

Kuća ljudskih prava Zagreb izradila je pregled četiri odabrane presude Europskog suda za ljudska prava, koje su ili donesene ili postale konačne u 2019. godine, u cilju informiranja šire javnosti o sadržaju donesenih odluka. Imajući na umu da su domaći sudovi dužni tumačiti nacionalno pravo u skladu s izraženim zaključcima, utvrđenjima i praksom Europskog suda, od ključne je važnosti poznavanje i razumijevanje judikature Europskog suda.

Ljudska prava u digitalnom okruženju – tematski izvještaj

Digitalno okruženje razvijene informacijske i komunikacijske tehnologije otvara mnoga pitanja u području zaštite i promocije ljudskih prava. Također, uslijed sve veće prisutnosti i snažnijeg utjecaja tehnologije na svakodnevni život ljudi, razvija se i pravni okvir u području informacijske sigurnosti te posljedično i sudska praksa. Neka od glavnih pitanja koja se pojavljuju u kontekstu ljudskih prava u digitalnom okruženju predstavljaju nove izazove u područjima privatnosti, sigurnosti i slobode izražavanja i sl., dok neka otvaraju i neka nova područja poput prava na zaborav, zaštitu identitet ili anonimnost. Obzirom da je svako od ovih područja kompleksno, a unutar svakog se nalazi po nekoliko tema koje se mogu i trebaju promatrati u kontekstu ljudskih prava i digitalnog okruženja, u ovom tematskom izvještaju dan je kratki pregled stanja u području privatnosti, a detaljnije se obrađuje područje slobode izražavanja.

Kad glave igraju: svijetla strana devedesetih

"Kad glave igraju - svijetla strana devedesetih" donosi portrete ljudi koji su se nedvosmisleno, riziku usprkos, usprotivili nasilju kolektivističkog nacionalizma. Premda je to nasilje odnijelo 150 tisuća života i uzrokovalo apokaliptična razaranja, njegova ideološka osnova -  kolektivistički nacionalizam - i danas je temelj politike u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Istodobno, antinacionalizmu i zaštiti ljudskih prava javni se prostor sužava: potisnuti su, krivotvoreni i javno proskribirani. Nakon kratkog zatišja dvijetisućitih, stvarnost se izvrnula još jednom: nasljednici ratnih vođa postali su društvena elita, njihovi protivnici opet bivaju proglašeni neprijateljima. "Kad glave igraju - svijetla strana devedesetih" nudi obrnut pogled: nasilnu nacionalističku revoluciju pokušava prikazati iz perspektive onih koji su prozreli i javno odbacili nacionalizam i rat. Novinar Boris Pavelić opisao je desetak biografija iz sićušne zajednice onih koji znaju da je suprotstavljanje nasilnom nacionalizmu uvjet očuvanja vlastitog dostojanstva i života bližnjih.

Procesna prava – AV snimanje ispitivanja u Europskoj Uniji: izvještaj za Hrvatsku

Ovo se izvješće temelji na istraživanju provedenom u Hrvatskoj u okviru projekta empirijskog istraživanja provedenog u pet zemalja Europske unije (EU). Cilj istraživanja, koji financira Europska komisija, jest utvrditi je li praksa audio-video snimanja ispitivanja u državama članicama u skladu sa zahtjevima iz Direktive 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima te istražiti kako pravni okvir i praksa audio-video snimanja osiguravaju ili ograničavaju postupovna prava okrivljenika u istražnoj fazi postupka.

Važnost prikazivanja: percepcija osumnjičenika i optuženika na sudovima, u javnosti i medijima – pregled zakonodavnog okvira i prakse u Hrvatskoj

Glavni cilj istraživanja je doprinijeti pravilnoj primjeni Direktive 2016/343 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti i prava sudjelovati na raspravi u kaznenom postupku smanjivanjem broja slučajeva u kojima su osumnjičenici i optuženici predstavljeni sudovima i javnosti, uključujući i putem medija, na način koji stvara percepciju krivnje. U ovom istraživanju dan je pregled zakonodavnog okriva i prakse u Hrvatskoj.

Istraživački izvještaj: Važnost prikazivanja – kako su osumnjičene i optužene osobe prikazane u medijima i javnosti

Načelo presumpcije nevinosti sadržano je u poglavlju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Ustava Republike Hrvatske prema kojem je svatko nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. Pravila o izvještavanju i medijskom prezentiranju osumnjičenih i optuženih osoba fragmentirana su u odredbama više zakona koji uređuju sudske postupke te u pravilima koja se odnose na medije. Cilj ovog istraživanja bio je steći uvid u način na koji mediji prikazuju osumnjičene i okrivljene osobe i utvrditi u kojoj mjeri je izvještavanje u skladu s načelima presumpcije nevinosti. Za ovo istraživanje provedeno je nasumično uzorkovanje članaka u: 5 nacionalnih dnevnih novina s najvećim tiražom (Večernji list, Jutarnji list, 24 sata, Novi list, Slobodna Dalmacija), 3 tjednika (7dnevno, Globus, Nacional), 3 portala za vijesti koji nisu povezani s tiskom (Index.hr, Net.hr, T-portal) te u TV prilozima koji se emitiraju tijekom glavnih vijesti u udarnom terminu na javnom javnom kanalu (HRT1 Dnevnik) i na 2 privatna kanala (NovaTV i RTL) ) s primarnim fokusom na vijesti i najveću gledanost vijesti. U razdoblju uzorkovanja prikupljeno je ukupno 245 vijesti.    

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2018. godinu

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2018. godinu godišnji je izvještaj Kuće ljudskih prava Zagreb i organizacija civilnog društva posvećenih zaštiti i promicanju ljudskih prava u različitim područjima društvenog života. Ovaj opsežan i sustavan godišnji pregled za cilj ima pružiti uvid u kršenja, probleme, izazove i prijepore u području zaštite i promicanja ljudskih prava u 2018. godini. Izvještaj je nastao na temelju sustavnog cjelogodišnjeg praćenja i prikupljanja informacija od relevantnih dionika iz civilnog društva i akademske zajednice koji se bave ljudskim pravima.

V-START Vodič za žrtve zločina iz mržnje

Publikacija "Vodič za žrtve zločina iz mržnje" nastala je u okviru transnacionalnog projekta “V-START- Podrška žrtvama kroz podizanje svijesti i umrežavanje”, kojeg provode COSPE - Suradnja za razvoj zemalja u nastajanju (Italija), Kuća ljudskihprava Zagreb (Hrvatska), ZARA - Građanska hrabrost i borba protiv rasizma (Austrija) i EFMS- Europski forum za migracijske studije (Njemačka). U fokusu publikacije je zaštita žrtava kaznenih djela, osobito rasističkih i homofobnih kaznenih djela počinjenih iz mržnje. Publikacija na koncizan način donosi pregled najbitnijih pojmova te daje uvid u prava žrtava zločina iz mržnje, oštećenika i svjedoka. Publikacija je osim na hrvatskom, dostupna još na engleskom, arapskom i farsiju.

© 2020 Kuća Ljudskih Prava

Na vrh ↑