Publikacije

 

Stanje ljudskih prava počinitelja/počiniteljica kaznenih djela s naglaskom na resocijalizaciju zatvorenika/zatvorenica

Tematski izvještaj „Stanje ljudskih prava počinitelja/počiniteljica kaznenih djela s naglaskom na resocijalizaciju zatvorenika/zatvorenica“ nastao je kao rezultat istraživanja koje je Kuća ljudskih prava Zagreb provela u sklopu projekta „Moto#R – Motiviranjem i osnaživanjem do resocijalizacije“ od srpnja do prosinca 2020. godine. Cilj ovog tematskog istraživanja je doprinijeti boljem razumijevanju resocijalizacije i utjecaja resocijalizacije na osposobljavanje zatvorenika/zatvorenica na život na slobodi, kako na normativnoj razini, tako i u praksi, kao i ispitati izazove i prepreke s kojima se susreću zatvorenici i nadležna tijela u provođenju resocijalizacije. Istraživanjem se također nastojalo identificirati dobre prakse u provođenju resocijalizacije zatvorenika/zatvorenica s ciljem izrade analize i preporuka za unapređivanje postojeće prakse. Kako bismo dobili sveobuhvatnu sliku o stanju ljudskih prava počinitelja/počiniteljica kaznenih djela s naglaskom na njihovu resocijalizaciju, istraživanje je provedeno u tri faze. Prva faza istraživanja obuhvatila je pregled i analizu postojećeg pravnog okvira koji se odnosi na resocijalizaciju zatvorenika/zatvorenica, njihova prava, obveze i pogodnosti unutar zatvorskog sustava. Druga faza istraživanja odnosi se na izradu protokola intervjua, mapiranje relevantnih dionika u provođenju resocijalizacije zatvorenika/zatvorenica. U trećoj fazi istraživanja provedeno je 18 polustrukturiranih intervjua i to sa sedam kaznenih tijela, četirima tijelima javne vlasti (Ministarstvo pravosuđa i uprave te centri za socijalnu skrb), dvjema nezavisnim institucijama te pet organizacija civilnog društva koje u svom radu doprinose resocijalizaciji zatvorenika/zatvorenica i njihovim obiteljima.

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2020. godinu

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2020. godinu izvještaj je Kuće ljudskih prava Zagreb koji daje uvid u kršenja, probleme i izazove u području zaštite i promicanja ljudskih prava u Hrvatskoj. Izvještaj je nastao temeljem sustavnog cjelogodišnjeg praćenja i prikupljanja informacija od relevatnih dionika iz civilnog društva i akademske zajednice koji se bave ljudskim pravima, te medija. Iako opsežan, ovaj izvještaj ne obuhvaća sva kršenja i probleme ljudskih prava u 2020. godini, već ona koja su u svom radu zabilježile Kuća ljudskih prava Zagreb i organizacije civilnog društva koje su doprinijele izradi ovog izvještaja.  

Suradnja država i civilnog društva oko članstva u Vijeću za ljudska prava UN-a

Ova publikacija analizira problematiku suradnje civilnog društva i država u vezi s članstvom u Vijeću UN-a za ljudska prava. Prvi dio sastoji se od metodologije istraživanja i nalaza o iskustvima u suradnji civilnog društva i vlade u tri države: Armeniji, Hrvatskoj i Gruziji. Analiziraju se faze prije članstva, tijekom članstva i nakon članstva u Vijeću te se iznosi ocjena kvalitete te suradnje. Drugi dio publikacije predstavlja paket alata za poticanje značajne suradnje između države i civilnog društva, a gradi se na iskustvima različitih aktera te je prvenstveno usmjeren prema organizacijama civilnog društva. Omogućuje im da procijene svoj politički kontekst te pruža uvid u razne alate koje mogu koristiti u izgradnji svoje strategije, čineći suradnju što značajnijom i učinkovitijom.

Istraživački izvještaj: Pristup financiranju za organizacije civilnog društva u Hrvatskoj

Pristup financiranju za organizacije civilnog društva, uključujući i inozemne izvore, integralni je dio prava na slobodu udruživanja. Financijska podrška radu civilnog društva olakšava njihovo djelovanje u području zaštite i promicanja građanskih, političkih, ekonomskih i socijalnih prava. Zbog toga se pristup financiranju za organizacije civilnog društva može smatrati dobrim pokazateljem u kojoj mjeri država poštuje uživanje ljudskih prava. Svrha ovog istraživanja je identificirati razloge zbog ko-jih dolazi do smanjenog pristupa korištenju financijskih sredstava. Ispituje se angažman organizacija civilnog društva u pripremi i prijavi projektnih prijedloga, mjeri se opterećenost organizacija civilnog društva pojedinim elementima projektnog ciklusa te procjenjuje utjecaj na daljnje korištenje izvora financijskih sredstava. Podaci su se prikupljali kvantitativnim (online upitnik) i kvalitativnim metodama (polustrukturirani intervju).

Utjecaj epidemije Covid-19 na ljudska prava u Hrvatskoj

Ostvarivanje ljudskih prava u RH tijekom 2020. godine bilo je obilježeno mjerama usvojenim kao odgovor na pojavu i širenje epidemije koronavirusa čiji utjecaj ima brojne posljedice na ostvarivanje političkih, socijalnih, ekonomskih i kulturnih prava u Hrvatskoj i u svijetu. Uslijed epidemije došlo je do stagnacije u područjima ljudskih prava gdje je prethodnih godina zabilježen pomak, kao i do nazadovanja u ostvarivanju ljudskih prava pojedinih društvenih skupina. Ovaj tematski izvještaj osvrće se na pravno-institucionalni kontekst u kojemu su usvajane protuepidemijske mjere te izdvaja probleme specifične u područjima zaštite najranjivijih i marginaliziranih skupina i pojedinaca.  

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2019. godinu

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2019. godinu izvještaj je Kuće ljudskih prava Zagreb koji daje uvid u kršenja, probleme i izazove u području zaštite i promicanja ljudskih prava u Hrvatskoj tijekom 2019. godine. Izvještaj je nastao temeljem sustavnog cjelogodišnjeg praćenja i prikupljanja informacija od relevantnih dionika civilnog društva i akademske zajednice koji se bave ljudskim pravima. Metodologija istraživanja korištena za izradu pregleda stanja ljudskih prava u Hrvatskoj temelji se na Univerzalnom indeksu ljudskih prava Ujedinjenih naroda. Izvještaj obuhvaća: društveni, ekonomski i politički kontekst, međunarodne instrumente, zakone, javne politike i institucije, pravo na participaciju, branitelji ljudskih prava i civilno društvo, vjerska prava i slobode, medijske slobode, sigurnost i ljudska prava, pravosuđe i ljudska prava, tranzicijska pravda i suočavanje s prošlošću, pravo na adekvatan životni standard, radna i sindikalna prava, pravo na zdravlje, financijsko kreditiranje i pravo na zaštitu vlasništva, pravo na pristup kulturi, ljudska prava i okoliš, obrazovanje i ljudska prava, ranjive skupine, prava djece, prava osoba starije životne dobi, prava osoba s invaliditetom, prava LGBTIQ osoba, prava beskućnika, prava izbjeglica, prava nacionalnih manjina.

Prava žrtava u prekršajnim postupcima: tematski izvještaj

Materijalno prekršajno pravo podijeljeno je između Prekršajnog zakona i različitih propisa kojima se inkriminira neko prekršajno postupanje (zakoni i odluke jedinica lokalne i područne/regionalne samouprave). U potonjim sadržan je samo zakonski opis prekršaja, kazna te iznimno zaštitne mjere, dok je ostalo materijalno prekršajno pravo sadržano u Prekršajnom zakonu. Materijalnopravne odredbe Prekršajnog zakona odnose se na sve prekršaje propisane zakonima i drugim propisima kojima se propisuju prekršaji. Važno je naglasiti da Prekršajni zakon ne poznaje termin žrtve za razliku od Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o suzbijanju diskriminacije, Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i drugim zakonima kojima se inkriminira neko prekršajno postupanje, a koji su lex specialis u odnosu na Prekršajni zakon. Iako Prekršajni zakon ne poznaje termin žrtve to ne znači da žrtve u prekršajnim  postupcima nemaju osiguranu zaštitu. Naime, imajući na umu da se odredbe Zakona o kaznenom postupku i Zakona o sudovima za mladež supsidijarno primjenjuju i na prekršajne postupke u odnosu na odredbe koje nisu sadržane u Prekršajnom zakonu, valja zaključiti kako žrtve u prekršajnim postupcima ostvaruju sva prava koja imaju i u kaznenom postupku.

Pregled odabranih presuda Europskog suda za ljudska prava za 2019. godinu

Kuća ljudskih prava Zagreb izradila je pregled četiri odabrane presude Europskog suda za ljudska prava, koje su ili donesene ili postale konačne u 2019. godine, u cilju informiranja šire javnosti o sadržaju donesenih odluka. Imajući na umu da su domaći sudovi dužni tumačiti nacionalno pravo u skladu s izraženim zaključcima, utvrđenjima i praksom Europskog suda, od ključne je važnosti poznavanje i razumijevanje judikature Europskog suda.

Ljudska prava u digitalnom okruženju – tematski izvještaj

Digitalno okruženje razvijene informacijske i komunikacijske tehnologije otvara mnoga pitanja u području zaštite i promocije ljudskih prava. Također, uslijed sve veće prisutnosti i snažnijeg utjecaja tehnologije na svakodnevni život ljudi, razvija se i pravni okvir u području informacijske sigurnosti te posljedično i sudska praksa. Neka od glavnih pitanja koja se pojavljuju u kontekstu ljudskih prava u digitalnom okruženju predstavljaju nove izazove u područjima privatnosti, sigurnosti i slobode izražavanja i sl., dok neka otvaraju i neka nova područja poput prava na zaborav, zaštitu identitet ili anonimnost. Obzirom da je svako od ovih područja kompleksno, a unutar svakog se nalazi po nekoliko tema koje se mogu i trebaju promatrati u kontekstu ljudskih prava i digitalnog okruženja, u ovom tematskom izvještaju dan je kratki pregled stanja u području privatnosti, a detaljnije se obrađuje područje slobode izražavanja.

© 2021 Kuća Ljudskih Prava

To the top ↑