Publikacije

 

Zločin iz mržnje – Priručnik za žrtve

Priručnik daje odgovor na pitanja što je zločin iz mržnje, kome i kako ga prijaviti, koja prava pripadaju žrtvama zločina iz mržnje te koje vrste zaštite stoje na raspolaganju žrtvama zločina iz mržnje u odnosu na njihov specifičan položaj. Priručnik je namijenjen osobama koje su same bile metom zločina iz mržnje ili su svjedočile zločinu iz mržnje, kao i stručnim djelatnicima, organizacijama civilnog društva i svim drugim dionicima koji rade ili se u okviru svog djelovanja susreću sa žrtvama zločina iz mržnje. Uz hrvatski, priručnik je dostupan na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku.  

Zločin iz mržnje prema LGBTIQ osobama – Priručnik za žrtve

Priručnik daje odgovor na pitanja što je zločin iz mržnje, kome i kako ga prijaviti, koja prava pripadaju žrtvama zločina iz mržnje te koje vrste zaštite stoje na raspolaganju žrtvama zločina iz mržnje u odnosu na njihov specifičan položaj. Priručnik stavlja naglasak na specifične potrebe pripadnika LGBTIQ zajednice, a namijenjen je osobama koje su same bile metom zločina iz mržnje ili su svjedočile zločinu iz mržnje, kao i stručnim djelatnicima, organizacijama civilnog društva i svim drugim dionicima koji rade ili se u okviru svog djelovanja susreću sa žrtvama zločina iz mržnje. Uz hrvatski, priručnik je dostupan na engleskom i njemačkom jeziku.

Zločin iz mržnje prema migrantima – Priručnik za žrtve

Priručnik daje odgovor na pitanja što je zločin iz mržnje, kome i kako ga prijaviti, koja prava pripadaju žrtvama zločina iz mržnje te koje vrste zaštite stoje na raspolaganju žrtvama zločina iz mržnje u odnosu na njihov specifičan položaj. Priručnik stavlja naglasak na specifične potrebe tražitelja međunarodne zaštite, izbjeglica i drugih migranata u Hrvatskoj, a namijenjen je osobama koje su same bile metom zločina iz mržnje ili su svjedočile zločinu iz mržnje, kao i stručnim djelatnicima, organizacijama civilnog društva i svim drugim dionicima koji rade ili se u okviru svog djelovanja susreću sa žrtvama zločina iz mržnje. Uz hrvatski, priručnik je dostupan na engleskom i francuskom jeziku.

Zločin iz mržnje prema pripadnicima romske nacionalne manjine – Priručnik za žrtve

Priručnik daje odgovor na pitanja što je zločin iz mržnje, kome i kako ga prijaviti, koja prava pripadaju žrtvama zločina iz mržnje te koje vrste zaštite stoje na raspolaganju žrtvama zločina iz mržnje u odnosu na njihov specifičan položaj. Priručnik stavlja naglasak na specifičan položaj pripadnika romske nacionalne manjine, a namijenjen je osobama koje su same bile metom zločina iz mržnje ili su svjedočile zločinu iz mržnje, kao i stručnim djelatnicima, organizacijama civilnog društva i svim drugim dionicima koji rade ili se u okviru svog djelovanja susreću sa žrtvama zločina iz mržnje.  

Zločin iz mržnje prema pripadnicima srpske nacionalne manjine – Priručnik za žrtve

Priručnik daje odgovor na pitanja što je zločin iz mržnje, kome i kako ga prijaviti, koja prava pripadaju žrtvama zločina iz mržnje te koje vrste zaštite stoje na raspolaganju žrtvama zločina iz mržnje u odnosu na njihov specifičan položaj. Priručnik stavlja naglasak na specifičan položaj pripadnika srpske nacionalne manjine, a namijenjen je osobama koje su same bile metom zločina iz mržnje ili su svjedočile zločinu iz mržnje, kao i stručnim djelatnicima, organizacijama civilnog društva i svim drugim dionicima koji rade ili se u okviru svog djelovanja susreću sa žrtvama zločina iz mržnje.

Stanje ljudskih prava počinitelja/počiniteljica kaznenih djela s naglaskom na resocijalizaciju zatvorenika/zatvorenica

Tematski izvještaj „Stanje ljudskih prava počinitelja/počiniteljica kaznenih djela s naglaskom na resocijalizaciju zatvorenika/zatvorenica“ nastao je kao rezultat istraživanja koje je Kuća ljudskih prava Zagreb provela u sklopu projekta „Moto#R – Motiviranjem i osnaživanjem do resocijalizacije“ od srpnja do prosinca 2020. godine. Cilj ovog tematskog istraživanja je doprinijeti boljem razumijevanju resocijalizacije i utjecaja resocijalizacije na osposobljavanje zatvorenika/zatvorenica na život na slobodi, kako na normativnoj razini, tako i u praksi, kao i ispitati izazove i prepreke s kojima se susreću zatvorenici i nadležna tijela u provođenju resocijalizacije. Istraživanjem se također nastojalo identificirati dobre prakse u provođenju resocijalizacije zatvorenika/zatvorenica s ciljem izrade analize i preporuka za unapređivanje postojeće prakse. Kako bismo dobili sveobuhvatnu sliku o stanju ljudskih prava počinitelja/počiniteljica kaznenih djela s naglaskom na njihovu resocijalizaciju, istraživanje je provedeno u tri faze. Prva faza istraživanja obuhvatila je pregled i analizu postojećeg pravnog okvira koji se odnosi na resocijalizaciju zatvorenika/zatvorenica, njihova prava, obveze i pogodnosti unutar zatvorskog sustava. Druga faza istraživanja odnosi se na izradu protokola intervjua, mapiranje relevantnih dionika u provođenju resocijalizacije zatvorenika/zatvorenica. U trećoj fazi istraživanja provedeno je 18 polustrukturiranih intervjua i to sa sedam kaznenih tijela, četirima tijelima javne vlasti (Ministarstvo pravosuđa i uprave te centri za socijalnu skrb), dvjema nezavisnim institucijama te pet organizacija civilnog društva koje u svom radu doprinose resocijalizaciji zatvorenika/zatvorenica i njihovim obiteljima.

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2020. godinu

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2020. godinu izvještaj je Kuće ljudskih prava Zagreb koji daje uvid u kršenja, probleme i izazove u području zaštite i promicanja ljudskih prava u Hrvatskoj. Izvještaj je nastao temeljem sustavnog cjelogodišnjeg praćenja i prikupljanja informacija od relevatnih dionika iz civilnog društva i akademske zajednice koji se bave ljudskim pravima, te medija. Iako opsežan, ovaj izvještaj ne obuhvaća sva kršenja i probleme ljudskih prava u 2020. godini, već ona koja su u svom radu zabilježile Kuća ljudskih prava Zagreb i organizacije civilnog društva koje su doprinijele izradi ovog izvještaja.  

Suradnja država i civilnog društva oko članstva u Vijeću za ljudska prava UN-a

Ova publikacija analizira problematiku suradnje civilnog društva i država u vezi s članstvom u Vijeću UN-a za ljudska prava. Prvi dio sastoji se od metodologije istraživanja i nalaza o iskustvima u suradnji civilnog društva i vlade u tri države: Armeniji, Hrvatskoj i Gruziji. Analiziraju se faze prije članstva, tijekom članstva i nakon članstva u Vijeću te se iznosi ocjena kvalitete te suradnje. Drugi dio publikacije predstavlja paket alata za poticanje značajne suradnje između države i civilnog društva, a gradi se na iskustvima različitih aktera te je prvenstveno usmjeren prema organizacijama civilnog društva. Omogućuje im da procijene svoj politički kontekst te pruža uvid u razne alate koje mogu koristiti u izgradnji svoje strategije, čineći suradnju što značajnijom i učinkovitijom.

Istraživački izvještaj: Pristup financiranju za organizacije civilnog društva u Hrvatskoj

Pristup financiranju za organizacije civilnog društva, uključujući i inozemne izvore, integralni je dio prava na slobodu udruživanja. Financijska podrška radu civilnog društva olakšava njihovo djelovanje u području zaštite i promicanja građanskih, političkih, ekonomskih i socijalnih prava. Zbog toga se pristup financiranju za organizacije civilnog društva može smatrati dobrim pokazateljem u kojoj mjeri država poštuje uživanje ljudskih prava. Svrha ovog istraživanja je identificirati razloge zbog ko-jih dolazi do smanjenog pristupa korištenju financijskih sredstava. Ispituje se angažman organizacija civilnog društva u pripremi i prijavi projektnih prijedloga, mjeri se opterećenost organizacija civilnog društva pojedinim elementima projektnog ciklusa te procjenjuje utjecaj na daljnje korištenje izvora financijskih sredstava. Podaci su se prikupljali kvantitativnim (online upitnik) i kvalitativnim metodama (polustrukturirani intervju).

© 2022 Kuća Ljudskih Prava

To the top ↑