Primjeri dobre prakse suzbijanja diskriminacije na lokalnoj razini

Izvještaj ‛Primjeri dobre prakse suzbijanja diskriminacije na lokalnoj razini‘ nastao je u okviru projekta ‛Mreža gradova i civilnog društva za suzbijanje rasizma i diskriminacije‘ koji od studenog 2017. godine provode Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR), Kuća ljudskih prava Zagreb (KLJP) i European Grassroots Antiracist Movement (EGAM). Cilj ovog projekta je unaprijediti mehanizme zaštite od diskriminacije i rasizma na lokalnom nivou poticanjem suradnje gradova i lokalnih organizacija civilnog društva. Njime se nastoji unaprijediti međusektorsku suradnju u Hrvatskoj te pružiti uvid u domaće i međunarodne standarde i pristupe suzbijanja diskriminacije i rasizma kako bi se potaknuo angažman lokalnih dionika u tom smjeru.

Ključni problem na koji se projekt osvrće je nedostatak učinkovitih mjera za promicanje raznolikosti i borbu protiv rasizma te svih oblika diskriminacije na lokalnoj razini u Hrvatskoj. Projektu je prethodila analiza lokalnih strategija za suzbijanje rasizma, ksenofobije, diskriminacije i povezanih netolerancija koju je 2016. godine provela Inicijativa mladih za ljudska prava. Analizirane su lokalne strategije svih gradova u Hrvatskoj s populacijom većom od 35 000 stanovnika s izuzetkom četiri grada u Hrvatskoj koja nisu imala razvijene strateške planove zbog čega nije bilo moguće analizirati način na koji se lokalne zajednice uključuju u suzbijanje rasizma i drugih oblika netolerancije.

Izvještaj je dostupan na sljedećoj poveznici: https://bit.ly/2RuErv2

Branitelji ljudskih prava u Hrvatskoj: prepreke i izazovi

Kuća ljudskih prava Zagreb objavila je izvještaj “Branitelji ljudskih prava u Hrvatskoj – prepreke i izazovi” u kojem su prikazani neki od problema i izazova s kojima se branitelji ljudskih prava i organizacije civilnog društva suočavaju u Hrvatskoj. U izvještaju su uključena iskustva organizacija za ljudska prava koje se bave zaštitom prava izbjeglica, nacionalnih manjina, žena, LGBTIQ osoba te zaštitom okoliša, kao i organizacijama koje se bave suočavanjem s prošlošću i tranzicijskom pravdom

Prava branitelja ljudskih prava – načela i standardi zaštite i osnaživanja rada na ljudskim pravima

Publikacija “Prava branitelja ljudskih prava” ima za cilj promicati i izgrađivati razumijevanje međunarodnih standarda te osigurati jasan, dostupan i ciljani uvid u standarde i kontekst koji ih okružuje. 

Publikacija obuhvaća 16 standarda temeljenih na sadržaju značajnih rezolucija povezanih s braniteljima ljudskih prava i njihovim radom, te sažima glavne odrednice svakog standarda navedenog u rezolucijama.

Publikacija služi kao alat braniteljima ljudskih prava koji pruža jasan, dostupan i ciljani uvid u standarde i kontekst koji ih okružuje.

Branitelji ljudskih prava mogu je koristiti za diseminaciju standarda na nacionalnoj razini, suradnju s institucijama i pozivanje država da preuzmu odgovornost za međunarodno preuzete obveze, kao i za poticaj na raspravu o važnosti branitelja ljudskih prava i njihovog rada. 

 

 

“V-START – Podrška žrtvama kroz podizanje svijesti i umrežavanje”

Kaznena djela počinjena iz mržnje protiv osoba ili imovine svakodnevna su stvarnost diljem EU. U mnogim zemljama EU, politike usmjerene na suzbijanje zločina iz mržnje fokusiraju se primarno na sankcioniranje počinitelja, a tek sekundarno na zaštitu žrtve, dijelomično zbog ograničenog razumijevanja specifičnosti zločina iz mržnje i posljedica takvog zločina za ranjive skupine.

Kuća ljudskih prava Zagreb objavila je izvještaj pod nazivom “Sustav podrške žrtvama zločina iz mržnje u Hrvatskoj” koji je nastao kao rezultat istraživanja provedenog u Hrvatskoj u okviru transnacionalnog projekta “V-START – Podrška žrtvama kroz podizanje svijesti i umrežavanje” koji je fokusiran na zaštitu žrtava kaznenih djela, osobito rasističkih i homofobnih kaznenih djela počinjenih iz mržnje te ima za cilj pridonijeti boljem razumijevanju specifičnosti kaznenih djela počinjenih iz mržnje i ispravnoj implementaciji Direktive 012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela.

Besplatna primarna pravna pomoć – perspektiva ovlaštenih pružateljica

Budući da je besplatna pravna pomoć institut kojim se svim građanima Hrvatske želi omogućiti jednak pristup pravdi, kao jednom od temeljnih ljudskih prava, Kuća ljudskih prava Zagreb ovim je istraživanjem htjela dotaknuti neke od glavnih problema koji se u tom sustavu javljaju i potaknuti njihovo poboljšanje. Besplatna primarna pravna pomoć u Hrvatskoj opterećena je brojnim preprekama, a većina njih ne proizlazi iz zakonodavnog okvira koji uređuje pravnu pomoć, nego načina na koji se on provodi u praksi. U kvalitativnom istraživanju je sudjelovalo 14 udruga pružateljica i odabiranjem udruga u uzorak uspjeli smo postići nacionalnu pokrivenost, odnosno pokriti sve županije u kojima takve udruge postoje. Istraživački tim kuće ljudskih prava proveo je polu-strukturirane intervjue s 14 pružateljica, koji su potom transkribirani i analizirani.

Analiza empirijskih dobivenih podataka ukazala nam je na tri glavna problema koja se javljaju u pružanju besplatne primarne pravne pomoći. Prvi je problem ujedno i temeljni, a odnosi se na financiranje projekata pružateljica. Ministarstvo pravosuđa raspisuje natječaj za financiranje projekata ovlaštenih pružateljica (udruga i pravnih klinika), međutim ti natječaji kasne i po nekoliko mjeseci, a potom kasne i njegovi rezultati. Posljedice takvog kašnjenja su brojne. Osim što ostavlja pružateljice bez sredstava za rad tijekom gotovo cijele godine, rad pružateljica obilježen je nesigurnošću i neizvjesnošću. Mnogi stručnjaci koje rade u tim udrugama posao odrađuju volonterski ili u slobodno vrijeme od svojih redovnih poslova jer pružateljice često ih ne mogu financirati. Isti problem zahvaća i kao ni mobilne timove koji bi trebali odlaziti na teren te pružati besplatnu primarnu pravnu pomoć u dijelovima Hrvatske gdje takve udruge ne postoje, a takva su područja brojna. Sljedeći se problem odnosi na rasprostranjenost udruga po Hrvatskoj. U brojnim dijelovima Hrvatske ne postoje udruge koje pružaju besplatnu primarnu pravnu pomoć. Udruge to nastoje rješavati tako da odlaze na teren i organiziraju mobilne timove, ali često zbog manjka financijskih sredstava to nisu u mogućnosti, što brojne građane ruralnih i udaljenih dijelova ostavlja bez mogućnosti pristupa besplatnoj pravnoj pomoći. Treći se problem odnosi na informiranost građana o postojanju besplatne pravne pomoći – većina građana ne zna da takav mehanizam postoji, država ne poduzima nikakve korake da ih o tome informira, a udruge same nemaju sredstva kojima bi financirale kampanje za informiranje građana. Zbog toga velik broj građana ne koristi besplatnu pravnu pomoć, iako je građana kojima je potrebno besplatno pravno savjetovanje sve više, a što je u skladu sa socio-ekonomskom situacijom u zemlji – visokom nezaposlenošću i stopom rizika od siromaštva.

Priručnik za mlade zagovaratelje/ice za ljudska prava

Edukacijski program „Mladi zagovaratelji/ice za ljudska prava“ provodi se s ciljem
prijenosa znanja i vještina u području zagovaranja za ljudska prava te obuhvaća
šest međusobno povezanih treninga tijekom kojih se kroz dva dana intenzivno
obrađuje jedna tema. Tijekom treninga kroz predavanja i radionice obrađuju se
teme: uvod u ljudska prava; rasizam, ksenofobija i diskriminacija; tranzicijska
pravda; sigurnost i ljudska prava; ravnopravnost spolova; socijalna, ekonomska i
kulturna prava. Predavači i mentori na programu su istaknuti stručnjaci i
stručnjakinje iz organizacija civilnog društva i institucija s dugogodišnjim
iskustvom u području zagovaranja i ljudskih prava. Polaznici programa su
studenti i studentice, koji kroz ovaj program, osim sudjelovanja na predavanjima i
radionicama, imaju priliku steći kompetencije u pisanju stručnih, multidisiplinarnih
članaka uz mentorstvo. Eseji nastali kroz provedbu programa objavljuju se na
blogu Kuće ljudskih prava „Samizdat“.
Priručnik za mlade zagovaratelje/ice ljudskih prava nastao je kao rezulat
provedenog edukacijskog programa, te je namijenjen svima koji se bave javnim
politikama, zagovaranjem za ljudska prava ili edukacijom u području ljudskih
prava.

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja u 2017. godini

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2017. godinu godišnji je izvještaj Kuće ljudskih prava Zagreb i partnerskih organizacija civilnog društva posvećenih zaštiti i promicanju ljudskih prava u različitim područjima društvenog života. Cilj ovakvog opsežnog i sistematičnog godišnjeg pregleda jest pružanje uvida u kršenja, probleme, izazove i prijepore koji postoje u području zaštite i promicanja ljudskih prava u prošloj godini.

Pluralizam vjera i uvjerenja: manjinske vjerske zajednice u obrazovnom sustavu i javnim medijima

U razdoblju od rujna 2017. do siječnja 2018. godine Kuća ljudskih prava Zagreb provela je istraživanje o nediskriminatornom vjerskom obrazovanju u javnom obrazovnom sustavu te o vidljivosti manjinskih vjerskih zajednica (u daljnjem tekstu MVZ) u javnim medijima u Hrvatskoj. Iz razgovora sa stručnjacima/kinjama i predstavnicima/icama manjinskih vjerskih zajednica, s kojima smo u studenom i prosincu proveli polu-strukturirane intervjue, proizašle su dvije problematične točke po pitanju (ne)diskriminatornog vjerskog obrazovanja i vidljivosti MVZ-a: jedna se odnosi na provedbu vjeronauka u konfesionalnom obliku u osnovnim školama koje pritom ne nude alternativu djeci koja ne polaze vjeronauk, a druga se odnosi na problem getoizacije manjinskih vjerskih zajednica u programskom sadržaju Hrvatske radiotelevizije. Na tragu toga, naše je daljnje istraživanje krenulo u smjeru istraživanja predmeta religijske kulture kao alternative vjeronauku u osnov-
nim školama i pitanja njegovog uvođenja u program odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, kao i problema nedostatne zastupljenosti MVZ-a u programskom sadržaju Hrvatske radiotelevizije.

Otporom prema krnjim demokracijama Europe: Razumijevanjem scenarija neliberalnih vlasti do uspješnijeg otpora

Još prije dvadeset godina, u svom kontroverznom, ali proročkom članku “The Rise of Illiberal Democracy”, Fareed Zakaria upozorio je na krhak i ranjiv karakter demokracije te ukazao na zabrinjavajući porast pojavnosti takozvanih neliberalnih, krnjih, demokracija. Doista, danas svjedočimo epidemiji donošenja “trulih”, restriktivnih zakona kojima se nastoji suziti prostor djelovanja civilnog društva. Igrajući na kartu emocija, pod krinkom nacionalizma i širenjem osjećaja lažne pripadnosti, podiže se novi berlinski zid, onaj između “nas” i “njih”. Na vlast dolaze autoritarni vlastodršci koji započinju preoblikovanje demokracije u kojoj pobjednik određuje sva pravila.

Kao produkt te igre prerušavanja, u mnogim državama s demokratski izabranim vlastima građanska i politička prava nerijetko su sustavno zanemarivana. S ciljem manipuliranja masama, stupovi demokracije poput vladavine prava, nezavisnog sudstva, poštivanja prava manjina, slobode govora, slobode medija i slobode okupljanja sistemski su ignorirana ili zloupotrebljavana. Drugim riječima, koncept demokracije sveden je na puko višestranačje, dok ostale temeljne komponente za pretpostavku funkcioniranja demokratskog društvenog uređenja pokušava ugušiti ili institucionalno marginalizirati.

S ciljem podizanja svijesti o ovom gorućem problemu Kuća ljudskih prava Zagreb u suradnji s Fondacijom Kuće ljudskih prava (HRHF) i partnerima iz Hrvatske, Poljske, Mađarske i Srbije objavila je izvještaj “Otporom prema krnjim demokracijama Europe: Razumijevanjem scenarija neliberalnih vlasti do uspješnijeg otpora” u kojem je predstavila komparativnu studiju slučaja, provedenu u Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Srbiji u namjeri da identificira obrasce političkog ponašanja i praksi kojima se podriva vladavina prava, urušavaju ljudska prava i temeljne slobode i marginaliziraju manjine, ali i predstave primjeri najuspješnijih iskustava borbe protiv neliberalne vlasti.

Funding Civil Society: How adaptable international donors can support organisations under increasing restriction

Dokidanje ljudskih prava i otežavanje pristupa međunarodnim izvorima financiranja organizacijama civilnog društva rastući je trend u svijetu koji Humans Right House Network nastoji adresirati izvještajem „Funding Civil Society – How adaptable international donors can support organisations under increasing restriction.“

Izvještaj nudi principe i preporuke međunarodnim donatorima kako da nastave pružati podršku organizacijama civilnog društva koje zagovaraju ljudska prava, a koje se nalaze u nezahvalnoj situaciji u kojoj ih se onemogućava ostvariti financiranje, ali nastoji i osnažiti organizacije da ojačaju svoja s međunarodnim donatorima. Preporuke se temelje na istraživanju koje je proveo HRHN i s organizacijama i s donatorima, a u prikupljanju podataka sudjelovala je i Kuća ljudskih prava.

Onemogućavanje inozemnog financiranja mnogim se vladama pokazalo kao učinkovit način ometanja napora organizacija civilnog društva, a ta je situacija podjednako teška i za organizacije, i za donatore koji ih žele podržati. Međutim, vladajući trebaju uzeti u obzir kako organizacije koje zagovaraju ljudska prava odbijaju takvim restrikcijama biti utišane, a upravo ovaj izvještaj služi kao priručnik organizacijama i donatorima kako da adaptiraju svoje funkcioniranje i nastave sa svojim prijeko potrebnim radom u zagovaranju ljudskih prava.

Govor mržnje i neprihvatljiv govor: vodič za političare/ke

Ovaj Vodič nudi odgovore na pitanja vezana uz pojavnost govora mržnje: što je govor mržnje,
zašto je važno suzbijati ga, koje su njegove posljedice i kako je moguće djelovati kako bi ga se
uspješno suzbilo ili barem svelo na najmanju moguću mjeru pojavnosti. Također, Vodič tematizira
nepostojanje ujedinjene i jedinstvene definicije govora mržnje te daje pregled zakonodavstva i
programskih dokumenata koji se odnose na govor mržnje u različitim kontekstima i različitim
pojavnostima, i to na nacionalnoj, EU i međunarodnoj razini.
Vodič je prvenstveno namijenjen političarima/kama, ali i svim drugim osobama koje djeluju u
javnom prostoru. Vodič pritom ne predstavlja algoritam koji političari/ke mogu primijeniti u
slučaju eskalacije govora mržnje, već nudi sredstva koja se mogu primijeniti kako bi se efektivno
prepoznao onaj oblik govora koji je štetan za demokratsko društvo. Dodatno, ponuđeni su
primjeri te mogućnosti za djelovanje u takvim situacijama, ukazano je na posljedice takvog
djelovanja ili izostanka djelovanja, a ponuđene su i konkretne preporuke za djelovanje.

Građanski odgoj i obrazovanje u kontekstu visokoškolskog obrazovanja: Politike, praksa i izazovi europskog i nacionalnog visokoškolskog prostora

Centar znanja Kuće ljudskih prava i Centar za mirovne studije proveli su istraživanje Građanski odgoj i obrazovanje u kontekstu visokoškolskog obrazovanja: Politike, praksa i izazovi europskog i nacionalnog visokoškolskog prostora. Autori Bojana Ćulum i Nikola Baketa analizirali su stanje, ideje i prakse građanskog odgoja i obrazovanja u visokoškolskom obrazovanju, te u zaključku iznijeli preporuke za hrvatska sveučilišta, to jest sustav visokog obrazovanja, kao i preporuke za daljnja istraživanja. Istraživanje je nastalo u sklopu rada Kuće ljudskih prava kao Centra znanja za društevni razvoj u području zaštite i promicanja ljudskih prava. Izdavanje ove publikacije omogućeno je financijskom podrškom Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

Mi i oni kroz medijske naočale

U cilju jačanja regionalne suradnje i zajedničkih aktivnosti vezanih za regionalna goruća pitanja i probleme te okupljanja zaštitnica i zaštitnika za ljudska prava, oformljena je neformalna mreža – Regionalna mreža za ljudska prava. Istraživanje medijskih diskursa u zemljama Balkana prvi je zajednički projekt naše Regionalne mreže za ljudska prava. Istraživanje se temelji na komparativnoj analizi medijskih tekstova u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji koji obrađuju teme/probleme/situacije koje izravno ili posredno prepoznajemo kao važne za sve tri zemlje. U suradnji s doc. dr. sc. Viktorijom Car s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu razvili smo metodološki okvir istraživanja te definirali tri aktualne teme – Izbori u Bosni i Hercegovini, Parada ponosa u Beogradu te Slučaj Šešelj. Ovo aktivističko istraživanje iskoristit ćemo za kreiranje aktivnosti koje za cilj imaju konkretne promjene u društvu, točnije, podizanje razine kvalitete medijskih sadržaja.

Uredila: Viktorija Car

CIP zapis je dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000905958.

Prvih deset godina razvoja sustava azila u Hrvatskoj

Zbornik Prvih deset godina razvoja sustava azila u Hrvatskoj smjera upoznavanju znanstvene i šire javnosti s temeljnim pojmova i procesima koji se tiču tema azila u Hrvatskoj. S druge strane, nastoji pridonijeti produbljivanju recentnih istraživanja aktualne problematike pitanja azila u Hrvatskoj i regiji. Nastao je zajedničkom suradnjom Instituta za migracije i narodnosti, Centra za mirovne studije i Kuće ljudskih prava kao Centra znanja za društveni razvoj u području zaštite i promicanja ljudskih prava. “Sagledati deset godina postojanja Zakona o azilu u Hrvatskoj, analizirati mehanizme sustava koji su u ovom periodu razvijeni, pokazati kako u praksi izgleda implementacija Zakona, ponuditi prostor stručnjacima i aktivistima koji se u svakodnevnom radu susreću s izazovima funkcioniranja sustava azila u Hrvatskoj, problematizirati nedovoljno razumijevanje i toleranciju javnosti spram preuzete odgovornosti ali i spram potreba tražitelja azila i azilanata, te sve to staviti u kontekst stanja u Europskoj Uniji kao i u susjednim zemljama, bio je ambiciozan, i uspješno realiziran, poduhvat. Zbornik je stoga referentno djelo svima koji će se ubuduće, kako znanstveno tako i stručno i aktivistički, baviti sustavom azila u Hrvatskoj.” (izvadak iz recenzije dr. sc. Senade Šelo Šabić)

Izvještaj o stanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj za 2014. godinu

S ciljem približavanja teme ljudskih prava javnosti i građanima, predstavljamo i ovaj Izvještaj o stanju ljudskih prava u RH za 2014. godinu. Opsežnim pregledom stanja ljudskih prava kroz politički kontekst, ekonomsku i socijalnu sliku Hrvatske, zakonodavne promjene te razvoj civilnog društva i građanskog aktivizma stvorili smo bazu za prikaz konkretnih kršenja ljudskih prava prikazanih u tematima –  Uspon konzervativizma i tradicionalizma, suočavanje s prošlošću, kršenja prava nacionalnih manjina te pristup pravosuđu ranjivim skupinama u 2014. godini, Sloboda izražavanja u 2014. godini, Stanje ljudskih prava u zdravstvenom sustavu u 2014. godini, i Kršenja ljudskih prava ranjivih skupina u 2014. godini. Svaki od temata bilježi i studije slučajeva kršenja ljudskih prava ljudi koji svakodnevno zovu ili dolaze u našu Pravnu kliniku i/ili neke od organizacija u Kući ljudskih prava koje pružaju pravno savjetovanje. Zadnji temat smo završili dijaloškom formom, u kojoj su naše kolege i vrijedni suradnici – samozastupnici iz Udruge za samozastupanje iskreno progovorili o ljudskim pravima i kršenjima ljudskih prava ranjivih skupina u društvu. Kao svojevrsna dopuna, za one koji žele „znati više“, nadopunili smo ovaj Izvještaj prigodnim izjavama za javnost i reakcijama naših članica-osnivačica.

Prava osoba s duševnim smetnjama u psihijatrijskim bolnicama prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama

Ova brošura izrađena je u  sklopu projekta Udruge Svitanje koji je financiran od strane Ministarstva zdravlja „Zaštita prava osoba s psihičkom bolesti kroz samozastupanje i borbu protiv stigme“.
Cilj brošure je upoznavanje osoba s psihičkom bolesti  o  vlastitim  pravima – od prijema do otpusta s bolničkog psihijatrijskog  liječenja, a prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Informacije u brošuri  mogu  biti korisne i za  stručnjake prilikom informiranja osobe u psihijatrijskim bolnicama o njihovim pravima.

Kritički glasovi za integritet medija – u očekivanju medijske strategije

Dugogodišnju šutnju o medijskoj politici, koja nažalost još uvijek nije u potpunosti nestala, na trenutak je poremetila najava donošenja medijske strategije. Ministarstvo kulture osnovalo je i zasebni Odjel za medije koje je zaduženo za izradu strategije. Šutnju je razbio tjednik Novosti koji je tijekom ljeta 2014 počeo objavljivati segmente Radnih materijala za raspravu o medijskog politici. I dok još uvijek čekamo tekst medijske strategije, možemo osluhnuti dosadašnje kritičke glasove sačinjene od profesora/ica, teoretičara/ki, aktivista/kinja, medijskih djelatnika/ica te onih koji su aktivno sudjelovali u izradi ovog važnog dokumenta.

Projekt i e-publikacija realizirani su zahvaljujući financijskoj potpori regionalne inicijative South East European Media Observatory financirane od strane Instrumenta Europske Unije za predpristupnu pomoć (IPA), Civil Society Facility (CSF) programa.

Media integrity matters

„Media integrity matters – Reclaiming public service values in media and journalism“ (“Integritet medija je bitan – vraćanje vrijednosti javnog servisa u medije i novinarstvo“ je knjiga objavljena u svibnju 2014. te obuhvaća istraživačka izvješća SEE Media Observatory.  Istraživanje, koje je provedeno između srpnja 2013. i veljače 2014., pokušaj je da se upozori na prepreke demokratskom razvoju medijskih sustava u zemljama jugoistočne Europe mapiranjem obrazaca koruptivnih odnosa i praksi u pogledu razvoja medijske politike, vlasništva i financiranja medija, javnog RTV servisa te novinarstva kao profesije. Knjiga uvodi pojam medijskog integriteta kako bi naznačila vrijednost javnog servisa u medijima i novinarstvu. Istraživanjem predstavljenim u knjizi obuhvaćeno je 5 zemalja: Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedinija i Srbija.

Ova knjiga, kao i projekt South East European Media Observatory, temelje se na ostavštini prethodnih istraživanja i zagovaračkih akcija SEENPM, osobito na istraživanju i knjizi o vlasništvu nad medijima te utjecaju vlasništva na neovisnost medija i pluralizam. Zapravo, ovo istraživanje integriteta medija jest razrađivanje situacije „deset godina poslije“. Neki od istraživača bili su uključeni u oba istraživanja.

Istraživanje je vodio i koordinirao tim Mirovnog instituta iz Ljubljane, kojeg su činile Brankica Petković kao vodeća istraživačica te Jovana Mihajlović Trbovc i Maja Ladić kao pomoćnice u istraživanju.

Izvještaj o stanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu

Ovaj Izvještaj sažetak je uvida u probleme kršenja ljudskih prava s kojima su se susretale organizacije civilnoga društva u Republici Hrvatskoj tijekom 2013. godine. Uz uvodni dio u kojem je dan pregled svih važnijih zbivanja u Republici Hrvatskoj, sadrži i tri temata – Kršenja ekonomskih i socijalnih prava u 2013. godini, Kršenja prava osoba u psihijatrijskim ustanovama u 2013. godini i Kršenja ljudskih prava ranjivih skupina u 2013. godini.  Kao i prošlogodišnji Izvještaj, istraživanje je nastalo u sklopu rada Kuće ljudskih prava kao Centra znanja za društevni razvoj u području zaštite i promicanja ljudskih prava. Izdavanje ove publikacije omogućeno je financijskom podrškom Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

Izvještaj o stanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu

U ovom izvještaju pokušali smo pregledno zabilježiti događaje koji su značajno utjecali na živote građana i građanki Republike Hrvatske. Članice Kuće ljudskih prava prikazom konkretnih slučajeva kršenja ljudskih prava kojima su se bavile u 2012. godini žele ukazati na probleme sustava koji priječe kvalitetnu zaštitu žrtava i pravično sankcioniranje povreda ljudskih prava i diskriminacije. Također, objavljivanjem prošlogodišnjih izjava za javnost članica Kuće ljudskih prava i javnih reakcija inicijativa čija je Kuća ljudskih prava članica, željeli smo dodatno podsjetiti relevantne aktere, ali i sve građane i građanke na probleme u sustavu i konkretna kršenja ljudskih prava.