O nama
Kuća ljudskih prava Zagreb mreža je organizacija civilnog društva koju je 2008. godine osnovalo šest organizacija civilnog društva (B.a.B.e. –Budi aktivna. Budi emancipiran, CMS -Centar za mirovne studije, Documenta –Centar za suočavanje s prošlošću, GOLJP -Građanski odbor za ljudska prava, UPIM -Udruga za promicanje istih mogućnosti i Svitanje –udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja) s ciljem zaštite i promicanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Tijekom više od sedam godina postojanja i rada, Kuća ljudskih prava postala je središte ekspertize o ljudskim pravima te je prepoznata u javnosti kao centralna društvena organizacija za zaštitu i promicanje ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Cilj Kuće ljudskih prava je ostvarivanje slobodnog, otvorenog, pluralističkog, demokratičnog, ravnopravnog i inkluzivnog društva utemeljenog na poštivanju, zaštiti i promociji najviših standarda i normi ljudskih prava i sloboda.
U tom cilju, Kuća ljudskih prava kroz istraživanje, monitoring, javno zagovaranje i edukaciju sudjeluje u zaštiti, promicanju, razvitku i unapređivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda sukladno međunarodnim i regionalnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe, prije svega Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama te Europske socijalne povelje (revidirane).
Kuća ljudskih prava članica je Mreže kuća ljudskih prava sa sjedištem u Oslu, članica Platforme 112, Inicijative dobrodošli i GOOD Inicijative.
Od 2012. Godine, Kuća ljudskih prava djeluje kao Centar znanja za društveni razvoj u području zaštite i promicanja ljudskih prava.
Članice:
B.a.B.e.
B.a.B.e su organizacija osnovana 1994. godine sa svrhom promicanja i zaštite ženskih ljudskih prava koja se danas usredotočila na promicanje rodne ravnopravnosti i osiguravanje jednakih mogućnosti za sve rodove u svim sferama društvenog života.
Centar za mirovne studije
Centar za mirovne studije (CMS) izrastao je iz različitih oblika izravne izgradnje mira u zapadnoj Slavoniji (Volonterski projekt Pakrac, 1993. -1997.), gdje se 1996. godine prvi put i razgovaralo o osnivanju organizacije. Formalno je osnovan godinu kasnije, s namjerom promicanja vrijednosti nenasilja, društvene pravde, poštivanja ljudskih prava, tolerancije i prihvaćanja različitosti kroz participativne metode mirovnog obrazovanja, istraživanja i javnog zagovaranja.
CROSOL – Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske je nestranačka i neprofitna organizacija civilnog društva koja je aktivna u području međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći. Ciljevi Platforme su: izgraditi i jačati kapacitete organizacija civilnog društva (u daljnjem tekstu: OCD) za pružanje međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći; biti spona, ukoliko se pokaže potrebnim, između ministarstva nadležnog za međunarodnu razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć i projekata međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći OCD-a; sudjelovati i utjecati na unaprjeđenje, oblikovanje, provedbu i vrednovanje politika Republike Hrvatske, Europske unije i drugih međunarodnih tijela kao što su Ujedinjeni narodi i drugi, iz područja međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći; promišljati i unaprjeđivati međunarodnu razvojnu suradnju OCD-a unutar i izvan RH o vrijednostima, principima, metodama i standardima djelovanja; artikulirati i afirmirati aktivističke inicijative i organizacije civilnoga društva iz regije jugoistočne Europe prema Europskoj uniji u području razvojne suradnje i humanitarne pomoći; promicati obrazovanje za razvoj i međunarodnu solidarnost; promicati međunarodnu razvojnu suradnju i solidarnost.
Documenta – centar za suočavanje s prošlošću
U nastojanju da potaknu proces suočavanja s prošlošću i ustanovljenje činjenične istine o ratu te pridonesu pomicanju javne diskusije s razine prijepora o činjenicama (broj poginulih i slično) prema dijalogu o interpretacijama, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Centar za mirovne studije, Građanski odbor za ljudska prava te Hrvatski helsinški odbor odlučili su osnovati Documentu – Centar za suočavanje s prošlošću.
Ključni je razlog ovoga nastojanja iskustvo prešućivanja i falsificiranja ratnih zločina i ostalih ratnih zbivanja od 1941. do 2000. koje je utjecalo na noviju prošlost, kako Jugoslavije tako i post-jugoslavenskih društava.
Od svog osnutka Documenta doprinosi razvijanju individualnih i društvenih procesa suočavanja s prošlošću u izgradnji održivog mira u Hrvatskoj i široj regiji produbljujući javni dijalog i inicirajući debate o javnim politikama koje potiču suočavanje s prošlošću, prikupljajući podatke, objavljujući istraživanja o ratnim događajima, ratnim zločinima i kršenjima ljudskih prava, te prateći sudske procese na lokalnoj i regionalnoj razini kao doprinos poboljšanju sudskih standarda i prakse u suđenjima za ratne zločine.
Građanski odbor za ljudska prava
GOLJP je nedržavna, neprofitna, nestranačka organizacija za zaštitu ljudskih prava. Njezino djelovanje određeno je postavljenim ciljevima, ali na konkretan rad često je utjecala brojnost i težina kršenja ljudskih prava u danom vremenu. Ciljevi rada organizacije su zaštita i promocija individualnih ljudskih prava, unaprjeđenje standarda ljudskih prava i građanskih sloboda u Hrvatskoj i u regiji, izgradnja otvorenog demokratskog društva okrenutog miru i suradnji, smanjenje političkog nasilja, etničke mržnje i ksenofobije u Hrvatskoj i regiji te uklanjanje rata kao mogućnosti rješavanja konflikata među civiliziranim državama
Udruga za promicanje istih mogućnosti
UPIM je samostalna, dobrovoljna, nestranačka udruga koja kao asocijacija za osobe s invaliditetom pruža informativnu, edukativnu i stručno tehničku potporu u kvaliteti življenja osoba s invaliditetom te u socijalnoj i humanitarnoj djelatnosti i promicanju i zaštiti interesa osoba s invaliditeta, a sve u cilju postizanja istih mogućnosti. Omogućujući kreativnost i samostalnost djelovanja od posebne je važnosti zajedničko istupanje s ostalim udrugama civilnog sektora i utjecaj na stvaranje sustavnih rješenja za ostvarenje ljudskih prava osoba s invaliditetom u Hrvatskoj.
Udruga za promicanje mentalnog zdravlja Svitanje
Udruga je osnovana 2004. godine. Ciljevi udruge su promocija i zaštita mentalnog zdravlja u zajednici za osobe oboljele od mentalnih poremećaja, poticanje razvoja programa u zajednici koji potiču socijalno uključivanje i zaštitu ljudskih prava.
Svrha udruge je poticanje različitih programa za rehabilitaciju osoba s psihičkim bolestima u zajednici u cilju povećanja autonomije i zaštite ljudskih prava kako bi omogućila oboljelima od psihičkih bolesti dostojanstven život, sa što više samostalnosti i optimalnom podrškom, razvoj alternativnih oblika skrbi i prevencija institucionalizacije.
MMH – Mreža Mladih Hrvatske
MMH je savez udruga mladih i za mlade koji osnažuje mlade za aktivno i odgovorno sudjelovanje u društvu, doprinosi razvoju kvalitetnih politika za mlade i civilnog društva. U svom radu zastupa članice i teži djelovati u interesu svih mladih putem umrežavanja, zagovaranja, informiranja, neformalnog obrazovanja i istraživanja, zalažući se za suradnju s tijelima javne vlasti, odgojno obrazovnim i znanstvenim institucijama, akterima civilnog društva i medijima.
Struktura:
Organizacijska struktura Kuće ljudskih prava Zagreb
Skupština Kuće ljudskih prava je najviše tijelo odlučivanja Kuće ljudskih prava, koju sačinjavaju po dvije delegatkinje koje imenuje svaka organizacija članica Kuće ljudskih prava.
Programski savjet je upravno tijelo nadležno za izvršenje odluka skupštine, koje nadgleda rad Programskog direktora i Ureda Kuće ljudskih prava.
Programski direktor je izvršno i upravno tijelo Kuće ljudskih prava koje bira i imenuje Programski savjet.
Ured Kuće ljudskih prava podijeljen je u dvije cjeline: administracija i financije i programi.
Osobe ovlaštene za zastupanje Kuće ljudskih prava Zagreb jesu: Ivan Novosel, Cvijeta Senta, Zdravka Sadžakov, Vesna Teršelić i Tina Đaković
Skupština | |
Programski savjet | |
Programski Direktor | |
Ured Kuće ljudskih prava | |
Administracija i financije | Programi |
Dokumenti:
Statut Kuće ljudskih prava Zagreb
Pravila postupanja u zaštiti djece
Programski okvir KLJP 2022.-2025.
Program rada 2016.
Godišnji izvještaji
- Financijski izvještaj 2009.
- Financijski izvještaj 2010.
- Godišnji izvještaj o radu 2011.
- Financijski izvještaj 2011.
- Financijski izvještaj 2012.
- Financijski izvještaj 2013.
- Financijski izvještaj 2014.
- Godišnji izvještaj o radu 2015.
- Financijski izvještaj 2015.
- Revizorsko izvješće za godinu završenu 31. prosinca 2015. godine
- Financijski izvještaj 2016.
- Godišnji izvještaj o radu 2016.
- Godišnji izvještaj o radu 2017.
- Financijski izvještaj 2017.
- Financijski izvještaj 2018.
- Godišnji izvještaj o radu 2018.
- Financijski izvještaj 2019.
- Godišnji izvještaj o radu 2019.
- Revizorski uvid za 2019. godinu – izvješće neovisnog revizora
- Financijski izvještaj 2020.
- Godišnji izvještaj o radu 2020.
- Financijski izvještaj 2021.
- Godišnji izvještaj o radu 2021.
- Financijski plan za 2022.
- Godišnji plan rada za 2022.
- Godišnji izvještaj o radu 2022.
- Financijski izvještaj za 2022.
- Financijski plan za 2023.
- Godišnji plan rada za 2023.
Zaštita osobnih podataka
Kuća ljudskih prava Zagreb, Selska cesta 112a, 10000 Zagreb, OIB: 84554015070, organizacija je civilnog društva. Prema Statutu organizacije, cilj Kuće ljudskih prava Zagreb je ostvarivanje slobodnog, otvorenog, pluralističkog, demokratičnog, ravnopravnog i inkluzivnog društva utemeljenog na poštivanju, zaštiti i promociji najviših standarda i normi ljudskih prava i sloboda. U tom cilju, Kuća ljudskih prava kroz istraživanje, monitoring, javno zagovaranje i edukaciju sudjeluje u zaštiti, promicanju, razvitku i unapređivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda sukladno međunarodnim i regionalnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe, prije svega Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama te Europske socijalne povelje (revidirane). (Članak 20. Statuta)
U obavljanju svojih djelatnosti te u sklopu izvršenja programa i projekata, Kuća ljudskih prava Zagreb prikuplja i obrađuje osobne podatke poštujući sve relevantne zakonske i podzakonske akte.
Opća uredba o zaštiti osobnih podataka („GDPR“, odnosno, Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka) stavlja izvan snage Direktivu 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) i zamjenjuje pravne odredbe koje su razvile pojedine članice Europske unije u skladu s Direktivom.
Tekst Uredbe (vanjska poveznica)
Dokument kojim organizacija regulira upravljanje osobnim podacima, možete naći ovdje.
Obrazac – promjena i dopuna osobnih podataka
Obrazac – povlačenje privole