Kuća ljudskih prava Zagreb mreža je organizacija civilnog društva koju je 2008.  godine osnovalo šest  organizacija  civilnog društva (B.a.B.e. –Budi aktivna. Budi emancipiran, CMS -Centar za mirovne studije, Documenta –Centar za suočavanje s prošlošću, GOLJP -Građanski odbor za ljudska prava, UPIM -Udruga za promicanje istih mogućnosti i Svitanje –udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja) s ciljem zaštite i promicanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Tijekom više od sedam godina postojanja i rada, Kuća ljudskih prava postala je središte ekspertize o ljudskim pravima te je prepoznata u javnosti kao centralna društvena organizacija za zaštitu i promicanje ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Cilj Kuće ljudskih prava je ostvarivanje  slobodnog,  otvorenog,  pluralističkog, demokratičnog, ravnopravnog i inkluzivnog društva utemeljenog na poštivanju, zaštiti i promociji najviših standarda    i normi ljudskih prava i sloboda.

U  tom  cilju,  Kuća  ljudskih  prava  kroz istraživanje, monitoring, javno zagovaranje i  edukaciju  sudjeluje  u  zaštiti,  promicanju, razvitku  i  unapređivanju  ljudskih  prava  i temeljnih sloboda sukladno  međunarodnim i regionalnim instrumentima za zaštitu  ljudskih  prava  Ujedinjenih  naroda  i Vijeća  Europe,  prije  svega  Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama te Europske socijalne povelje (revidirane).

Kuća ljudskih prava članica je Mreže kuća ljudskih prava sa sjedištem u Oslu, članica Platforme 112, Inicijative dobrodošli i GOOD Inicijative.

Od 2012. Godine, Kuća ljudskih prava djeluje kao Centar  znanja za društveni razvoj u području zaštite i promicanja ljudskih prava.

Članice:

B.a.B.e.

B.a.B.e su organizacija osnovana 1994. godine sa svrhom promicanja i zaštite ženskih ljudskih prava koja se danas usredotočila na promicanje rodne ravnopravnosti i osiguravanje jednakih mogućnosti za sve rodove u svim sferama društvenog života.

Centar za mirovne studije

Centar za mirovne studije (CMS) izrastao je iz različitih oblika izravne izgradnje mira u zapadnoj Slavoniji (Volonterski projekt Pakrac, 1993.  -1997.), gdje se 1996. godine prvi put i razgovaralo o osnivanju organizacije. Formalno je osnovan godinu kasnije, s namjerom promicanja vrijednosti nenasilja, društvene pravde, poštivanja ljudskih prava, tolerancije i prihvaćanja različitosti kroz participativne metode mirovnog obrazovanja, istraživanja i javnog zagovaranja.

CROSOL – Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske

Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske je nestranačka i neprofitna organizacija civilnog društva koja je aktivna u području međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći. Ciljevi Platforme su:  izgraditi i jačati kapacitete organizacija civilnog društva (u daljnjem tekstu: OCD) za pružanje međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći; biti spona, ukoliko se pokaže potrebnim, između ministarstva nadležnog za međunarodnu razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć i  projekata međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći OCD-a; sudjelovati i utjecati na unaprjeđenje, oblikovanje, provedbu i vrednovanje politika Republike Hrvatske, Europske unije i drugih međunarodnih tijela kao što su Ujedinjeni narodi i drugi,  iz područja međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći; promišljati i unaprjeđivati međunarodnu razvojnu suradnju OCD-a unutar i izvan RH o  vrijednostima, principima, metodama i standardima djelovanja; artikulirati i afirmirati aktivističke inicijative i organizacije civilnoga društva  iz regije jugoistočne Europe prema Europskoj uniji u području razvojne suradnje i humanitarne pomoći; promicati obrazovanje za razvoj i međunarodnu solidarnost; promicati međunarodnu razvojnu suradnju i solidarnost.

Documenta – centar za suočavanje s prošlošću

U nastojanju da potaknu proces suočavanja s prošlošću i ustanovljenje činjenične istine o ratu te pridonesu pomicanju javne diskusije s razine prijepora o činjenicama (broj poginulih i slično) prema dijalogu o interpretacijama, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Centar za mirovne studije, Građanski odbor za ljudska prava te Hrvatski helsinški odbor odlučili su osnovati Documentu – Centar za suočavanje s prošlošću.

Ključni je razlog ovoga nastojanja iskustvo prešućivanja i falsificiranja ratnih zločina i ostalih ratnih zbivanja od 1941. do 2000. koje je utjecalo na noviju prošlost, kako Jugoslavije tako i post-jugoslavenskih društava.

Od svog osnutka Documenta doprinosi razvijanju individualnih i društvenih procesa suočavanja s prošlošću u izgradnji održivog mira u Hrvatskoj i široj regiji produbljujući javni dijalog i inicirajući debate o javnim politikama koje potiču suočavanje s prošlošću, prikupljajući podatke, objavljujući istraživanja o ratnim događajima, ratnim zločinima i kršenjima ljudskih prava, te prateći sudske procese na lokalnoj i regionalnoj razini kao doprinos poboljšanju sudskih standarda i prakse u suđenjima za ratne zločine.

Građanski odbor za ljudska prava

GOLJP je nedržavna, neprofitna, nestranačka organizacija za zaštitu ljudskih prava. Njezino djelovanje određeno je postavljenim ciljevima, ali na konkretan rad često je utjecala brojnost i težina kršenja ljudskih prava u danom vremenu. Ciljevi rada organizacije su zaštita i promocija individualnih ljudskih prava, unaprjeđenje standarda ljudskih prava i građanskih sloboda u Hrvatskoj i u regiji, izgradnja otvorenog demokratskog društva okrenutog miru i suradnji, smanjenje političkog nasilja, etničke mržnje i ksenofobije u Hrvatskoj i regiji te uklanjanje rata kao mogućnosti rješavanja konflikata među civiliziranim državama

Udruga za promicanje istih mogućnosti

UPIM je samostalna, dobrovoljna, nestranačka udruga koja kao asocijacija za osobe s invaliditetom pruža informativnu, edukativnu i stručno tehničku potporu u kvaliteti življenja osoba s invaliditetom te u socijalnoj i humanitarnoj djelatnosti i promicanju i zaštiti interesa osoba s invaliditeta, a sve u cilju postizanja istih mogućnosti. Omogućujući kreativnost i samostalnost djelovanja od posebne je važnosti zajedničko istupanje s ostalim udrugama civilnog sektora i utjecaj na stvaranje sustavnih rješenja za ostvarenje ljudskih prava osoba s invaliditetom u Hrvatskoj.

Udruga za promicanje mentalnog zdravlja Svitanje

Udruga je osnovana 2004. godine. Ciljevi udruge su promocija i zaštita mentalnog zdravlja u zajednici za osobe oboljele od mentalnih poremećaja, poticanje razvoja programa u zajednici koji potiču socijalno uključivanje i zaštitu ljudskih prava.

Svrha udruge je poticanje različitih programa za rehabilitaciju osoba s psihičkim bolestima u zajednici u cilju povećanja autonomije i zaštite ljudskih prava kako bi omogućila oboljelima od psihičkih bolesti dostojanstven život, sa što više samostalnosti i optimalnom podrškom, razvoj alternativnih oblika skrbi i prevencija institucionalizacije.

MMH – Mreža Mladih Hrvatske

MMH je savez udruga mladih i za mlade koji osnažuje mlade za aktivno i odgovorno sudjelovanje u društvu, doprinosi razvoju kvalitetnih politika za mlade i civilnog društva. U svom radu zastupa članice i teži djelovati u interesu svih mladih putem umrežavanja, zagovaranja, informiranja, neformalnog obrazovanja i istraživanja, zalažući se za suradnju s tijelima javne vlasti, odgojno obrazovnim i znanstvenim institucijama, akterima civilnog društva i medijima.

Struktura:

Organizacijska struktura Kuće ljudskih prava Zagreb

Skupština Kuće ljudskih prava  je najviše tijelo odlučivanja Kuće ljudskih prava, koju sačinjavaju po dvije delegatkinje  koje imenuje svaka organizacija članica Kuće ljudskih prava.

Programski savjet je upravno tijelo nadležno za izvršenje odluka skupštine, koje nadgleda rad Programskog direktora i Ureda Kuće ljudskih prava.

Programski direktor je izvršno i upravno tijelo Kuće ljudskih prava koje bira i imenuje Programski savjet.

Ured Kuće ljudskih prava podijeljen je u dvije cjeline: administracija i financije i programi.

Skupština
Programski savjet
Programski Direktor
Ured Kuće ljudskih prava
Administracija i financije Programi

Dokumenti:

Statut Kuće ljudskih prava Zagreb

Pravila postupanja u zaštiti djece

Programski okvir KLJP 2022.-2025.

Program rada 2016.

Godišnji izvještaji

Zaštita osobnih podataka

Kuća ljudskih prava Zagreb, Selska cesta 112a, 10000 Zagreb, OIB: 84554015070, organizacija je civilnog društva. Prema Statutu organizacije, cilj Kuće ljudskih prava Zagreb je ostvarivanje slobodnog, otvorenog, pluralističkog, demokratičnog, ravnopravnog i inkluzivnog društva utemeljenog na poštivanju, zaštiti i promociji najviših standarda i normi ljudskih prava i sloboda. U tom cilju, Kuća ljudskih prava kroz istraživanje, monitoring, javno zagovaranje i edukaciju sudjeluje u zaštiti, promicanju, razvitku i unapređivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda sukladno međunarodnim i regionalnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe, prije svega Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama te Europske socijalne povelje (revidirane). (Članak 20. Statuta)

U obavljanju svojih djelatnosti te u sklopu izvršenja programa i projekata, Kuća ljudskih prava Zagreb prikuplja i obrađuje osobne podatke poštujući sve relevantne zakonske i podzakonske akte.

Opća uredba o zaštiti osobnih podataka („GDPR“, odnosno, Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka) stavlja izvan snage Direktivu 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) i zamjenjuje pravne odredbe koje su razvile pojedine članice Europske unije u skladu s Direktivom.

Tekst Uredbe (vanjska poveznica)

Dokument kojim organizacija regulira upravljanje osobnim podacima, možete naći ovdje.

Obrazac – promjena i dopuna osobnih podataka

Obrazac – povlačenje privole