Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2020. godinu

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2020. godinu izvještaj je Kuće ljudskih prava Zagreb koji daje uvid u kršenja, probleme i izazove u području zaštite i promicanja ljudskih prava u Hrvatskoj. Izvještaj je nastao temeljem sustavnog cjelogodišnjeg praćenja i prikupljanja informacija od relevatnih dionika iz civilnog društva i akademske zajednice koji se bave ljudskim pravima, te medija. Iako opsežan, ovaj izvještaj ne obuhvaća sva kršenja i probleme ljudskih prava u 2020. godini, već ona koja su u svom radu zabilježile Kuća ljudskih prava Zagreb i organizacije civilnog društva koje su doprinijele izradi ovog izvještaja.

 

Suradnja država i civilnog društva oko članstva u Vijeću za ljudska prava UN-a

Ova publikacija analizira problematiku suradnje civilnog društva i država u vezi s članstvom u Vijeću UN-a za ljudska prava. Prvi dio sastoji se od metodologije istraživanja i nalaza o iskustvima u suradnji civilnog društva i vlade u tri države: Armeniji, Hrvatskoj i Gruziji. Analiziraju se faze prije članstva, tijekom članstva i nakon članstva u Vijeću te se iznosi ocjena kvalitete te suradnje. Drugi dio publikacije predstavlja paket alata za poticanje značajne suradnje između države i civilnog društva, a gradi se na iskustvima različitih aktera te je prvenstveno usmjeren prema organizacijama civilnog društva. Omogućuje im da procijene svoj politički kontekst te pruža uvid u razne alate koje mogu koristiti u izgradnji svoje strategije, čineći suradnju što značajnijom i učinkovitijom.

Istraživački izvještaj: Pristup financiranju za organizacije civilnog društva u Hrvatskoj

Pristup financiranju za organizacije civilnog društva, uključujući i inozemne izvore, integralni je dio prava na slobodu udruživanja. Financijska podrška radu civilnog društva olakšava njihovo djelovanje u području zaštite i promicanja građanskih, političkih, ekonomskih i socijalnih prava. Zbog toga se pristup financiranju za organizacije civilnog društva može smatrati dobrim pokazateljem u kojoj mjeri država poštuje uživanje ljudskih prava. Svrha ovog istraživanja je identificirati razloge zbog ko-jih dolazi do smanjenog pristupa korištenju financijskih sredstava. Ispituje se angažman organizacija civilnog društva u pripremi i prijavi projektnih prijedloga, mjeri se opterećenost organizacija civilnog društva pojedinim elementima projektnog ciklusa te procjenjuje utjecaj na daljnje korištenje izvora financijskih sredstava. Podaci su se prikupljali kvantitativnim (online upitnik) i kvalitativnim metodama (polustrukturirani intervju).

Pregled odabranih presuda Europskog suda za ljudska prava protiv Hrvatske za 2020. godinu

Kuća ljudskih prava Zagreb izradila je pregled tri odabrane presude Europskog suda za ljudska prava koje su ili donesene ili postale konačne u 2020. godini u cilju informiranja javnosti o sadržaju donesenih odluka. Imajući na umu da su domaći sudovi dužni tumačiti nacionalno pravo u skladu s izraženim zaključcima, utvrđenjima i praksom Europskog suda, od ključne je važnosti poznavanje i razumijevanje judikature Europskog suda.

Utjecaj epidemije Covid-19 na ljudska prava u Hrvatskoj

Ostvarivanje ljudskih prava u RH tijekom 2020. godine bilo je obilježeno mjerama usvojenim kao odgovor na pojavu i širenje epidemije koronavirusa čiji utjecaj ima brojne posljedice na ostvarivanje političkih, socijalnih, ekonomskih i kulturnih prava u Hrvatskoj i u svijetu. Uslijed epidemije došlo je do stagnacije u područjima ljudskih prava gdje je prethodnih godina zabilježen pomak, kao i do nazadovanja u ostvarivanju ljudskih prava pojedinih društvenih skupina. Ovaj tematski izvještaj osvrće se na pravno-institucionalni kontekst u kojemu su usvajane protuepidemijske mjere te izdvaja probleme specifične u područjima zaštite najranjivijih i marginaliziranih skupina i pojedinaca.

 

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2019. godinu

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2019. godinu izvještaj je Kuće ljudskih prava Zagreb koji daje uvid u kršenja, probleme i izazove u području zaštite i promicanja ljudskih prava u Hrvatskoj tijekom 2019. godine. Izvještaj je nastao temeljem sustavnog cjelogodišnjeg praćenja i prikupljanja informacija od relevantnih dionika civilnog društva i akademske zajednice koji se bave ljudskim pravima. Metodologija istraživanja korištena za izradu pregleda stanja ljudskih prava u Hrvatskoj temelji se na Univerzalnom indeksu ljudskih prava Ujedinjenih naroda. Izvještaj obuhvaća: društveni, ekonomski i politički kontekst, međunarodne instrumente, zakone, javne politike i institucije, pravo na participaciju, branitelji ljudskih prava i civilno društvo, vjerska prava i slobode, medijske slobode, sigurnost i ljudska prava, pravosuđe i ljudska prava, tranzicijska pravda i suočavanje s prošlošću, pravo na adekvatan životni standard, radna i sindikalna prava, pravo na zdravlje, financijsko kreditiranje i pravo na zaštitu vlasništva, pravo na pristup kulturi, ljudska prava i okoliš, obrazovanje i ljudska prava, ranjive skupine, prava djece, prava osoba starije životne dobi, prava osoba s invaliditetom, prava LGBTIQ osoba, prava beskućnika, prava izbjeglica, prava nacionalnih manjina.

Prava žrtava u prekršajnim postupcima: tematski izvještaj

Materijalno prekršajno pravo podijeljeno je između Prekršajnog zakona i različitih propisa kojima se inkriminira neko prekršajno postupanje (zakoni i odluke jedinica lokalne i područne/regionalne samouprave). U potonjim sadržan je samo zakonski opis prekršaja, kazna te iznimno zaštitne mjere, dok je ostalo materijalno prekršajno pravo sadržano u Prekršajnom zakonu. Materijalnopravne odredbe Prekršajnog zakona odnose se na sve prekršaje propisane zakonima i drugim propisima kojima se propisuju prekršaji.

Važno je naglasiti da Prekršajni zakon ne poznaje termin žrtve za razliku od Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o suzbijanju diskriminacije, Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i drugim zakonima kojima se inkriminira neko prekršajno postupanje, a koji su lex specialis u odnosu na Prekršajni zakon.

Iako Prekršajni zakon ne poznaje termin žrtve to ne znači da žrtve u prekršajnim  postupcima nemaju osiguranu zaštitu. Naime, imajući na umu da se odredbe Zakona o kaznenom postupku i Zakona o sudovima za mladež supsidijarno primjenjuju i na prekršajne postupke u odnosu na odredbe koje nisu sadržane u Prekršajnom zakonu, valja zaključiti kako žrtve u prekršajnim postupcima ostvaruju sva prava koja imaju i u kaznenom postupku.

Pregled odabranih presuda Europskog suda za ljudska prava za 2019. godinu

Kuća ljudskih prava Zagreb izradila je pregled četiri odabrane presude Europskog suda za ljudska prava, koje su ili donesene ili postale konačne u 2019.
godine, u cilju informiranja šire javnosti o sadržaju donesenih odluka. Imajući na umu da su domaći sudovi dužni tumačiti nacionalno pravo u skladu s izraženim zaključcima, utvrđenjima i praksom Europskog suda, od ključne je važnosti poznavanje i razumijevanje judikature Europskog suda.

Ljudska prava u digitalnom okruženju – tematski izvještaj

Digitalno okruženje razvijene informacijske i komunikacijske tehnologije otvara mnoga pitanja u području zaštite i promocije ljudskih prava. Također, uslijed sve
veće prisutnosti i snažnijeg utjecaja tehnologije na svakodnevni život ljudi, razvija se i pravni okvir u području informacijske sigurnosti te posljedično i sudska
praksa. Neka od glavnih pitanja koja se pojavljuju u kontekstu ljudskih prava u digitalnom okruženju predstavljaju nove izazove u područjima privatnosti,
sigurnosti i slobode izražavanja i sl., dok neka otvaraju i neka nova područja poput prava na zaborav, zaštitu identitet ili anonimnost. Obzirom da je svako od ovih područja kompleksno, a unutar svakog se nalazi po nekoliko tema koje se mogu i trebaju promatrati u kontekstu ljudskih prava i digitalnog okruženja, u ovom tematskom izvještaju dan je kratki pregled stanja u području privatnosti, a detaljnije se obrađuje područje slobode izražavanja.

Kad glave igraju: svijetla strana devedesetih

“Kad glave igraju – svijetla strana devedesetih” donosi portrete ljudi koji su se nedvosmisleno, riziku usprkos, usprotivili nasilju kolektivističkog nacionalizma.

Premda je to nasilje odnijelo 150 tisuća života i uzrokovalo apokaliptična razaranja, njegova ideološka osnova –  kolektivistički nacionalizam – i danas je temelj politike u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Istodobno, antinacionalizmu i zaštiti ljudskih prava javni se prostor sužava: potisnuti su, krivotvoreni i javno proskribirani. Nakon kratkog zatišja dvijetisućitih, stvarnost se izvrnula još jednom: nasljednici ratnih vođa postali su društvena elita, njihovi protivnici opet bivaju proglašeni neprijateljima.

“Kad glave igraju – svijetla strana devedesetih” nudi obrnut pogled: nasilnu nacionalističku revoluciju pokušava prikazati iz perspektive onih koji su prozreli i javno odbacili nacionalizam i rat. Novinar Boris Pavelić opisao je desetak biografija iz sićušne zajednice onih koji znaju da je suprotstavljanje nasilnom nacionalizmu uvjet očuvanja vlastitog dostojanstva i života bližnjih.

Procesna prava – AV snimanje ispitivanja u Europskoj Uniji: izvještaj za Hrvatsku

Ovo se izvješće temelji na istraživanju provedenom u Hrvatskoj u okviru projekta empirijskog istraživanja provedenog u pet zemalja Europske unije (EU). Cilj istraživanja, koji financira Europska komisija, jest utvrditi je li praksa audio-video snimanja ispitivanja u državama članicama u skladu sa zahtjevima iz Direktive 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga
te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima te istražiti kako pravni okvir i praksa audio-video snimanja osiguravaju ili ograničavaju postupovna prava okrivljenika u istražnoj fazi postupka.

Važnost prikazivanja: percepcija osumnjičenika i optuženika na sudovima, u javnosti i medijima – pregled zakonodavnog okvira i prakse u Hrvatskoj

Glavni cilj istraživanja je doprinijeti pravilnoj primjeni Direktive 2016/343 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti i prava sudjelovati na raspravi u kaznenom postupku smanjivanjem broja slučajeva u kojima su osumnjičenici i optuženici predstavljeni sudovima i javnosti, uključujući i putem medija, na način koji stvara percepciju krivnje. U ovom istraživanju dan je pregled zakonodavnog okriva i prakse u Hrvatskoj.

Istraživački izvještaj: Važnost prikazivanja – kako su osumnjičene i optužene osobe prikazane u medijima i javnosti

Načelo presumpcije nevinosti sadržano je u poglavlju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Ustava Republike Hrvatske prema kojem je svatko nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. Pravila o izvještavanju i medijskom prezentiranju osumnjičenih i optuženih osoba fragmentirana su u odredbama više zakona koji uređuju sudske postupke te u pravilima koja se odnose na medije.

Cilj ovog istraživanja bio je steći uvid u način na koji mediji prikazuju osumnjičene i okrivljene osobe i utvrditi u kojoj mjeri je izvještavanje u skladu s načelima presumpcije nevinosti.

Za ovo istraživanje provedeno je nasumično uzorkovanje članaka u: 5 nacionalnih dnevnih novina s najvećim tiražom (Večernji list, Jutarnji list, 24 sata, Novi list, Slobodna Dalmacija), 3 tjednika (7dnevno, Globus, Nacional), 3 portala za vijesti koji nisu povezani s tiskom (Index.hr, Net.hr, T-portal) te u TV prilozima koji se emitiraju tijekom glavnih vijesti u udarnom terminu na javnom javnom kanalu (HRT1 Dnevnik) i na 2 privatna kanala (NovaTV i RTL) ) s primarnim fokusom na vijesti i najveću gledanost vijesti. U razdoblju uzorkovanja prikupljeno je ukupno 245 vijesti.

 

 

Zločin iz mržnje – Priručnik za profesionalce

Zločini motivirani predrasudama, poznati i kao zločini iz mržnje ili zločini iz netrpeljivosti, javljaju se diljem svijeta. Pojedincima se prijeti, vrijeđa ih se i napada zbog toga što ih se percipira kao pripadnike skupine koja dijeli određenu značajku poput rase, jezika, religije ili kakvo drugo slično obilježje. Zločini i incidenti motivirani mržnjom na žrtve ostavljaju snažniji utisak od ‘’običnih’’ zločina. Takvi zločini i incidenti čitavim zajednicama šalju poruku. Poruka je da bi tim zajednicama trebalo uskratiti pravo da budu ravnopravni dio društva. Stoga zločini iz mržnje ulijevaju strah daleko preko granica regije ili države i imaju potencijal eskalirati i dovesti do sukoba većih razmjera.

Prepoznajući ovaj fenomen i opasnost koju predstavlja, države su ojačale svoja obvezivanja i razvile instrumente kako bi osigurale snažniji i učinkovitiji odgovor u borbi protiv takvih zločina i incidenata. Poštivanje i jednaka prava za sve nužan su temelj svakog stabilnog demokratskog društva. Zločini motivirani netrpeljivošću prema drugima nisu kompatibilni s vrijednostima koje predstavljaju najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i stoga predstavljaju kazneno djelo.

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2018. godinu

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2018. godinu godišnji je izvještaj Kuće ljudskih prava Zagreb i organizacija civilnog društva posvećenih zaštiti i promicanju ljudskih prava u različitim područjima društvenog života. Ovaj opsežan i sustavan godišnji pregled za cilj ima pružiti uvid u kršenja, probleme, izazove i prijepore u području zaštite i promicanja ljudskih prava u 2018. godini. Izvještaj je nastao na temelju sustavnog cjelogodišnjeg praćenja i prikupljanja informacija od relevantnih dionika iz civilnog društva i akademske zajednice koji se bave ljudskim pravima.

V-START Vodič za žrtve zločina iz mržnje

Publikacija “Vodič za žrtve zločina iz mržnje” nastala je u okviru transnacionalnog projekta “V-START- Podrška žrtvama kroz podizanje svijesti i umrežavanje”, kojeg provode COSPE – Suradnja za razvoj zemalja u nastajanju (Italija), Kuća ljudskihprava Zagreb (Hrvatska), ZARA – Građanska hrabrost i borba protiv rasizma (Austrija) i EFMS- Europski forum za migracijske studije (Njemačka).

U fokusu publikacije je zaštita žrtava kaznenih djela, osobito rasističkih i homofobnih kaznenih djela počinjenih iz mržnje. Publikacija na koncizan način donosi pregled najbitnijih pojmova te daje uvid u prava žrtava zločina iz mržnje, oštećenika i svjedoka.

Publikacija je osim na hrvatskom, dostupna još na engleskom, arapskom i farsiju.

Pregled odabranih presuda ESLJP u 2018. godini

Kuća ljudskih prava Zagreb izradila je pregled pet odabranih presuda Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud), koje su postale konačne u 2018. godine, u cilju informiranja šire javnosti o sadržaju donesenih odluka. Imajući na umu da su domaći sudovi
dužni tumačiti nacionalno pravo u skladu sa izraženim zaključcima, utvrđenjima i praksom Europskog suda, od ključne je važnosti poznavanje i razumijevanje judikature Europskog suda. Riječ je o sažetom prikazu koji za svaku presudu obuhvaća sažetak činjeničnog stanja, isticane
konvencijske povrede te odluku suda o dopuštenosti zahtjeva.

Analiza implementacije preporuka UN- ovog Odbora za ljudska prava za razdoblje od 2015. do 2018. godine

Istraživački izvještaj “Analiza implementacije preporuka UN-ovog Odbora za ljudska prava za razdoblje od 2015. do 2018. godine” nastoji istražiti razinu, učinkovitost i kvalitetu implementacije preporuka za poboljšanje stanja ljudskih prava koje je Hrvatskoj uputilo
spomenuto međunarodno nadzorno tijelo. Svrha istraživanja jest analizirati koje su preporuke o zaštiti građanskih i političkih ljudskih prava implementirane u nacionalno zakonodavstvo i javne politike.

Tematski izvještaj – položaj zviždača u Hrvatskoj u kontekstu predstojećeg zakonskog uređenja prijavljivanja nepravilnosti

Dok je u Hrvatskoj tijekom posljednjih godina pozornost javnosti i medija u pogledu teme zviždanja u konstantnom porastu, politički dijalog po tom pitanju još uvijek se nalazi u početnoj fazi. Godinu 2018. obilježila je politička rasprava o regulaciji položaja prijavitelja nepravilnosti te rad na izradi Nacrta prijedloga zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Iako je Hrvatska do sada u velikoj mjeri razvila pravni okvir za sprečavanje korupcije, donošenje zasebnog zakona o zaštiti zviždača usklađenog s europskim i međunarodnim standardima nužna je sastavnica kreiranja učinkovitog i sveobuhvatnog mehanizma borbe protiv kriminala, korupcije i nepravilnosti. Zaštita zviždača i sprečavanje štetnih posljedica prijavljivanja nepravilnosti neophodna je za učinkovitu i sustavnu borbu protiv korupcije i nepravilnog upravljanja. Na važnost uspostavljanja institucionalnog i normativnog okvira za reguliranje ove problematike već godinama upućuju mnoge međunarodne organizacije i akteri civilnog društva u cilju osiguranja njihove adekvatne zaštite te postizanja snažnije percepcije javnosti o zviždačima kao pojedincima koji se odvažno zalažu za očuvanje i zaštitu javnih interesa.

Primjeri dobre prakse suzbijanja diskriminacije na lokalnoj razini

Izvještaj ‛Primjeri dobre prakse suzbijanja diskriminacije na lokalnoj razini‘ nastao je u okviru projekta ‛Mreža gradova i civilnog društva za suzbijanje rasizma i diskriminacije‘ koji od studenog 2017. godine provode Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR), Kuća ljudskih prava Zagreb (KLJP) i European Grassroots Antiracist Movement (EGAM). Cilj ovog projekta je unaprijediti mehanizme zaštite od diskriminacije i rasizma na lokalnom nivou poticanjem suradnje gradova i lokalnih organizacija civilnog društva. Njime se nastoji unaprijediti međusektorsku suradnju u Hrvatskoj te pružiti uvid u domaće i međunarodne standarde i pristupe suzbijanja diskriminacije i rasizma kako bi se potaknuo angažman lokalnih dionika u tom smjeru.

Ključni problem na koji se projekt osvrće je nedostatak učinkovitih mjera za promicanje raznolikosti i borbu protiv rasizma te svih oblika diskriminacije na lokalnoj razini u Hrvatskoj. Projektu je prethodila analiza lokalnih strategija za suzbijanje rasizma, ksenofobije, diskriminacije i povezanih netolerancija koju je 2016. godine provela Inicijativa mladih za ljudska prava. Analizirane su lokalne strategije svih gradova u Hrvatskoj s populacijom većom od 35 000 stanovnika s izuzetkom četiri grada u Hrvatskoj koja nisu imala razvijene strateške planove zbog čega nije bilo moguće analizirati način na koji se lokalne zajednice uključuju u suzbijanje rasizma i drugih oblika netolerancije.

Izvještaj je dostupan na sljedećoj poveznici: https://bit.ly/2RuErv2