Publikacije

 

Ljudska prava u digitalnom okruženju – tematski izvještaj

Digitalno okruženje razvijene informacijske i komunikacijske tehnologije otvara mnoga pitanja u području zaštite i promocije ljudskih prava. Također, uslijed sve veće prisutnosti i snažnijeg utjecaja tehnologije na svakodnevni život ljudi, razvija se i pravni okvir u području informacijske sigurnosti te posljedično i sudska praksa. Neka od glavnih pitanja koja se pojavljuju u kontekstu ljudskih prava u digitalnom okruženju predstavljaju nove izazove u područjima privatnosti, sigurnosti i slobode izražavanja i sl., dok neka otvaraju i neka nova područja poput prava na zaborav, zaštitu identitet ili anonimnost. Obzirom da je svako od ovih područja kompleksno, a unutar svakog se nalazi po nekoliko tema koje se mogu i trebaju promatrati u kontekstu ljudskih prava i digitalnog okruženja, u ovom tematskom izvještaju dan je kratki pregled stanja u području privatnosti, a detaljnije se obrađuje područje slobode izražavanja.

Kad glave igraju: svijetla strana devedesetih

"Kad glave igraju - svijetla strana devedesetih" donosi portrete ljudi koji su se nedvosmisleno, riziku usprkos, usprotivili nasilju kolektivističkog nacionalizma. Premda je to nasilje odnijelo 150 tisuća života i uzrokovalo apokaliptična razaranja, njegova ideološka osnova -  kolektivistički nacionalizam - i danas je temelj politike u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Istodobno, antinacionalizmu i zaštiti ljudskih prava javni se prostor sužava: potisnuti su, krivotvoreni i javno proskribirani. Nakon kratkog zatišja dvijetisućitih, stvarnost se izvrnula još jednom: nasljednici ratnih vođa postali su društvena elita, njihovi protivnici opet bivaju proglašeni neprijateljima. "Kad glave igraju - svijetla strana devedesetih" nudi obrnut pogled: nasilnu nacionalističku revoluciju pokušava prikazati iz perspektive onih koji su prozreli i javno odbacili nacionalizam i rat. Novinar Boris Pavelić opisao je desetak biografija iz sićušne zajednice onih koji znaju da je suprotstavljanje nasilnom nacionalizmu uvjet očuvanja vlastitog dostojanstva i života bližnjih.

Procesna prava – AV snimanje ispitivanja u Europskoj Uniji: izvještaj za Hrvatsku

Ovo se izvješće temelji na istraživanju provedenom u Hrvatskoj u okviru projekta empirijskog istraživanja provedenog u pet zemalja Europske unije (EU). Cilj istraživanja, koji financira Europska komisija, jest utvrditi je li praksa audio-video snimanja ispitivanja u državama članicama u skladu sa zahtjevima iz Direktive 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima te istražiti kako pravni okvir i praksa audio-video snimanja osiguravaju ili ograničavaju postupovna prava okrivljenika u istražnoj fazi postupka.

Važnost prikazivanja: percepcija osumnjičenika i optuženika na sudovima, u javnosti i medijima – pregled zakonodavnog okvira i prakse u Hrvatskoj

Glavni cilj istraživanja je doprinijeti pravilnoj primjeni Direktive 2016/343 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti i prava sudjelovati na raspravi u kaznenom postupku smanjivanjem broja slučajeva u kojima su osumnjičenici i optuženici predstavljeni sudovima i javnosti, uključujući i putem medija, na način koji stvara percepciju krivnje. U ovom istraživanju dan je pregled zakonodavnog okriva i prakse u Hrvatskoj.

Istraživački izvještaj: Važnost prikazivanja – kako su osumnjičene i optužene osobe prikazane u medijima i javnosti

Načelo presumpcije nevinosti sadržano je u poglavlju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Ustava Republike Hrvatske prema kojem je svatko nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. Pravila o izvještavanju i medijskom prezentiranju osumnjičenih i optuženih osoba fragmentirana su u odredbama više zakona koji uređuju sudske postupke te u pravilima koja se odnose na medije. Cilj ovog istraživanja bio je steći uvid u način na koji mediji prikazuju osumnjičene i okrivljene osobe i utvrditi u kojoj mjeri je izvještavanje u skladu s načelima presumpcije nevinosti. Za ovo istraživanje provedeno je nasumično uzorkovanje članaka u: 5 nacionalnih dnevnih novina s najvećim tiražom (Večernji list, Jutarnji list, 24 sata, Novi list, Slobodna Dalmacija), 3 tjednika (7dnevno, Globus, Nacional), 3 portala za vijesti koji nisu povezani s tiskom (Index.hr, Net.hr, T-portal) te u TV prilozima koji se emitiraju tijekom glavnih vijesti u udarnom terminu na javnom javnom kanalu (HRT1 Dnevnik) i na 2 privatna kanala (NovaTV i RTL) ) s primarnim fokusom na vijesti i najveću gledanost vijesti. U razdoblju uzorkovanja prikupljeno je ukupno 245 vijesti.    

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2018. godinu

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2018. godinu godišnji je izvještaj Kuće ljudskih prava Zagreb i organizacija civilnog društva posvećenih zaštiti i promicanju ljudskih prava u različitim područjima društvenog života. Ovaj opsežan i sustavan godišnji pregled za cilj ima pružiti uvid u kršenja, probleme, izazove i prijepore u području zaštite i promicanja ljudskih prava u 2018. godini. Izvještaj je nastao na temelju sustavnog cjelogodišnjeg praćenja i prikupljanja informacija od relevantnih dionika iz civilnog društva i akademske zajednice koji se bave ljudskim pravima.

V-START Vodič za žrtve zločina iz mržnje

Publikacija "Vodič za žrtve zločina iz mržnje" nastala je u okviru transnacionalnog projekta “V-START- Podrška žrtvama kroz podizanje svijesti i umrežavanje”, kojeg provode COSPE - Suradnja za razvoj zemalja u nastajanju (Italija), Kuća ljudskihprava Zagreb (Hrvatska), ZARA - Građanska hrabrost i borba protiv rasizma (Austrija) i EFMS- Europski forum za migracijske studije (Njemačka). U fokusu publikacije je zaštita žrtava kaznenih djela, osobito rasističkih i homofobnih kaznenih djela počinjenih iz mržnje. Publikacija na koncizan način donosi pregled najbitnijih pojmova te daje uvid u prava žrtava zločina iz mržnje, oštećenika i svjedoka. Publikacija je osim na hrvatskom, dostupna još na engleskom, arapskom i farsiju.

Pregled odabranih presuda ESLJP u 2018. godini

Kuća ljudskih prava Zagreb izradila je pregled pet odabranih presuda Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud), koje su postale konačne u 2018. godine, u cilju informiranja šire javnosti o sadržaju donesenih odluka. Imajući na umu da su domaći sudovi dužni tumačiti nacionalno pravo u skladu sa izraženim zaključcima, utvrđenjima i praksom Europskog suda, od ključne je važnosti poznavanje i razumijevanje judikature Europskog suda. Riječ je o sažetom prikazu koji za svaku presudu obuhvaća sažetak činjeničnog stanja, isticane konvencijske povrede te odluku suda o dopuštenosti zahtjeva.

Analiza implementacije preporuka UN- ovog Odbora za ljudska prava za razdoblje od 2015. do 2018. godine

Istraživački izvještaj “Analiza implementacije preporuka UN-ovog Odbora za ljudska prava za razdoblje od 2015. do 2018. godine” nastoji istražiti razinu, učinkovitost i kvalitetu implementacije preporuka za poboljšanje stanja ljudskih prava koje je Hrvatskoj uputilo spomenuto međunarodno nadzorno tijelo. Svrha istraživanja jest analizirati koje su preporuke o zaštiti građanskih i političkih ljudskih prava implementirane u nacionalno zakonodavstvo i javne politike.

© 2021 Kuća Ljudskih Prava

To the top ↑