Publikacije

U 2024. godini Sud je donio niz presuda u kojima je dalje razjasnio i razradio kakvo postupanje državnih tijela te kakva zakonodavna uređenja zahtijevaju standardi iz Konvencije. Predmetna analiza prezentira tri važne ovogodišnje presude koje postavljaju nove standarde glede klimatskih promjena, ali i utvrđuju postojeće standarde glede slobodne izražavanja, uvjeta u kojima se nalaze osobe lišene slobode te prava na privatnost u smislu prava na poštovanje dopisivanja. Iako se sve obuhvaćene presude ne odnose direktno na Republiku Hrvatsku, tumačenja konvencijskih standarada izražena u njima su od izrazitog značaja. Republika Hrvatska, kao i svaka druga članica Vijeća Europe, dužna je poštivati konvencijske standarde i interpretaciju istih od strane Suda neovisno o tome dolazi li do nove interpretacije konvencijskih standarda u sudskom predmetu koji dolazi iz Republike Hrvatske ili iz neke druge članice Vijeća Europe.

Kuća ljudskih prava Zagreb provela je analizu dosadašnjih modela pružanja pravne podrške žrtvama kršenja ljudskih prava s ciljem osmišljavanja novih strategija pružanje pravne podrške žrtvama kršenja ljudskih prava. Prvi cilj bio je utvrditi trenutno normativno uređenje sustava pravne podrške žrtvama kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj te funkcioniranje tog normativnog uređenja u praksi, a zatim osmisliti strategije kojima bi se trenutni sustav pravne podrške mogao dalje unaprijediti u smjeru efikasnijeg i kvalitetnijeg pružanja iste. Analizom propisa te provođenjem intervjua i konzultacija s relevantnim akterima – organizacijama civilnog društva koje pružaju pravnu podršku žrtvama kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama – utvrdili smo niz izazova i manjkavosti u trenutnom sustavu pravne podrške u Hrvatskoj te predložili rješenja za njegovo unapređenje. Iz predmetne analize vidljivo je da postoji značajni prostor za unapređenje položaja organizacija civilnog društva u sustavu pružanja pravne podrške žrtvama kršenja ljudskih prava.

Projekt NOVl POČETAK – Sektorske inovacije za proaktivno, progresivno i utjecajno civilno društvo za zaštitu i promociju ljudskih prava podržan je s 199.909,82 € financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova.

U sklopu projekta ‘Jačanje sustava zaštite i osnaživanje zajednica za prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje u Hrvatskoj’, Kuća ljudskih prava Zagreb u suradnji s drugim organizacijama civilnog društva te uz konzultacije s relevantnim dionicima izradila je Akcijski plan za suzbijanje govora mržnje.  Govor mržnje kontinuirano je prisutan problem koji jača, a za čije rješavanje nedostaje sustavnog istraživanja i praćenja. U tu svrhu, izrađen je sveobuhvatan, na dokazima, ljudskim pravima i međunarodnim preporukama i standardima temeljen Akcijski plan za suzbijanje govora mržnje s ciljem postavljanje temelja za holistički pristup u borbi protiv govora mržnje koji uključuje prepoznavanje, praćenje, prevenciju, osvještavanje, osnaživanje žrtava i jačanje mehanizama procesuiranja i reguliranja. Akcijski plan sadrži konkretne mjere za ciljano holističko djelovanje svih aktera–od škola do tijela progona, za prevenciju, suzbijanje i procesuiranje govora mržnje.

Ova publikacija izrađena je u okviru projekta ‘Jačanje sustava zaštite i osnaživanje zajednica za
prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje u Hrvatskoj’ podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo,
sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.’

Tijekom 2023. godine, a posebice u Mjesecu LGBT ponosa koji se tradicionalno diljem Europe obilježava u lipnju, Zagreb Pride je s posebnom pozornošću pratio i prijavljivao pojave i iskaze govora mržnje usmjerenog protiv lezbijki, gejeva, biseksualnih i trans osoba, kao i prema cijeloj LGBT zajednici i samoj Povorci ponosa LGBTIQ zajednice, osoba i duginih obitelji. Na temelju toga izrađena je analiza narativa pod naslovom „GOVOR MRŽNJE PREMA LGBTIQ ZAJEDNICI: Paljenje, trganje, prijetnje, laži i manipulacije“. Publikacija je objavljena u sklopu projekta „Jačanje sustava zaštite i osnaživanje zajednica za prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje u Hrvatskoj“ kojeg zajednički provode Kuća ljudskih prava Zagreb u partnerstvu s udrugama Zagreb Pride i Human Rights House Foundation iz Norveške.

Ova publikacija izrađena je u okviru projekta ‘Jačanje sustava zaštite i osnaživanje zajednica za
prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje u Hrvatskoj’ podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo,
sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.’

U 2023. godini Europski sud za ljudska prava donio je niz presuda u kojima je dalje razjasnio i razradio kakvo postupanje državnih tijela te kakva zakonodavna uređenja zahtijevaju standardi iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U svrhu informiranja javnosti o najnovijim relevantnim tumačenjima konvencijskih standarda, Kuća ljudskih prava Zagreb izradila je pregled odabranih presuda koje su donesene u 2023. godini. Analizirane presude ukazuju na važne  standarde glede slobode izražavanja, odgovornosti političara za govor mržnje na internetu te zaštite zviždača relevantnih za Republiku Hrvatsku kao članicu Vijeća Europe.

U sklopu projekta ‘Jačanje sustava zaštite i osnaživanje zajednica za prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje u Hrvatskoj’ Kuća ljudskih prava Zagreb izradila je Analizu implementacije relevantnih preporuka upućenih Hrvatskoj od strane međunarodnih tijela za zaštitu ljudskih prava, a koje se odnose na govor mržnje, slobodu izražavanja i zaštitu od diskriminacije.

U dokumentu su preporuke su grupirane prema područjima koja se ponavljaju u preporukama različitih tijela te su istaknuta područja u kojima je uočen prostor za napredak u implementaciji preporuka i učinkovitijem suzbijanju govora mržnje u Hrvatskoj.

Ova publikacija izrađena je u okviru projekta ‘Jačanje sustava zaštite i osnaživanje zajednica za
prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje u Hrvatskoj’ podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo,
sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.’

Neformalno obrazovanje koje pružaju organizacije civilnog društva važan je čimbenik u povećanju građanskih kompetencija, prevencije diskriminatornih i rizičnih ponašanja te poboljšanju kvalitete života građana i razvoja zajednica. Prepoznajući ulogu koju ima neformalno obrazovanje, Kuća ljudskih prava Zagreb je u sklopu projekta SKOCKANO provela istraživanje o financiranju neformalnih obrazovnih programa organizacija civilnog društva u Hrvatskoj.

Poznavanje i razumijevanje sudske prakse Europskog suda za ljudska prava važan je čimbenik za pravilnu primjenu Konvencije i konvencijskih standarda na nacionalnoj razini. Također, sve presude i odluke u predmetima protiv Republike Hrvatske obvezujuće su za državu, što znači da je Republika Hrvatska dužna poduzeti potrebne mjere za izvršenje pojedine presude. Upravo iz navedenih razloga, a u cilju informiranja javnosti o sadržaju donesenih odluka, Kuća ljudskih prava Zagreb izradila je pregled odabranih presuda koje su donesene ili postale konačne u 2021.- 2022. godini.

Nastavno na prvi tematski izvještaj o braniteljima ljudskih prava u Hrvatskoj koji je Kuća ljudskih prava Zagreb izradila 2018. godine, ovaj izvještaj pokazuje da u protekle četiri godine nije došlo do poboljšanja te da je velika većina problema s kojima su se branitelji ljudskih prava i organizacije civilnog društva suočavali ostala ista, s izuzetkom područja sudjelovanja u procesima donošenja odluka u kojem je došlo do urušavanja ranije dostignutih standarda u području prava na javnu participaciju. Uklapa se to u generalni trend stagnacije u gotovo svim područjima ljudskih prava u Hrvatskoj koje Kuća ljudskih prava Zagreb već godina bilježi u svojim godišnjim izvješćima.

Priručnik daje odgovor na pitanja što je zločin iz mržnje, kome i kako ga prijaviti, koja prava pripadaju žrtvama zločina iz mržnje te koje vrste zaštite stoje na raspolaganju žrtvama zločina iz mržnje u odnosu na njihov specifičan položaj.

Priručnik je namijenjen osobama koje su same bile metom zločina iz mržnje ili su svjedočile zločinu iz mržnje, kao i stručnim djelatnicima, organizacijama civilnog društva i svim drugim dionicima koji rade ili se u okviru svog djelovanja susreću sa žrtvama zločina iz mržnje.

Uz hrvatski, priručnik je dostupan na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku.

Priručnik daje odgovor na pitanja što je zločin iz mržnje, kome i kako ga prijaviti, koja prava pripadaju žrtvama zločina iz mržnje te koje vrste zaštite stoje na raspolaganju žrtvama zločina iz mržnje u odnosu na njihov specifičan položaj.

Priručnik stavlja naglasak na specifične potrebe pripadnika LGBTIQ zajednice, a namijenjen je osobama koje su same bile metom zločina iz mržnje ili su svjedočile zločinu iz mržnje, kao i stručnim djelatnicima, organizacijama civilnog društva i svim drugim dionicima koji rade ili se u okviru svog djelovanja susreću sa žrtvama zločina iz mržnje.

Uz hrvatski, priručnik je dostupan na engleskom i njemačkom jeziku.

Priručnik daje odgovor na pitanja što je zločin iz mržnje, kome i kako ga prijaviti, koja prava pripadaju žrtvama zločina iz mržnje te koje vrste zaštite stoje na raspolaganju žrtvama zločina iz mržnje u odnosu na njihov specifičan položaj.

Priručnik stavlja naglasak na specifične potrebe tražitelja međunarodne zaštite, izbjeglica i drugih migranata u Hrvatskoj, a namijenjen je osobama koje su same bile metom zločina iz mržnje ili su svjedočile zločinu iz mržnje, kao i stručnim djelatnicima, organizacijama civilnog društva i svim drugim dionicima koji rade ili se u okviru svog djelovanja susreću sa žrtvama zločina iz mržnje.

Uz hrvatski, priručnik je dostupan na engleskom i francuskom jeziku.

Priručnik daje odgovor na pitanja što je zločin iz mržnje, kome i kako ga prijaviti, koja prava pripadaju žrtvama zločina iz mržnje te koje vrste zaštite stoje na raspolaganju žrtvama zločina iz mržnje u odnosu na njihov specifičan položaj.

Priručnik stavlja naglasak na specifičan položaj pripadnika romske nacionalne manjine, a namijenjen je osobama koje su same bile metom zločina iz mržnje ili su svjedočile zločinu iz mržnje, kao i stručnim djelatnicima, organizacijama civilnog društva i svim drugim dionicima koji rade ili se u okviru svog djelovanja susreću sa žrtvama zločina iz mržnje.