Publikacije

 

Besplatna primarna pravna pomoć – perspektivna ovlaštenih pružateljica

Budući da je besplatna pravna pomoć institut kojim se svim građanima Hrvatske želi omogućiti jednak pristup pravdi, kao jednom od temeljnih ljudskih prava, Kuća ljudskih prava Zagreb ovim je istraživanjem htjela dotaknuti neke od glavnih problema koji se u tom sustavu javljaju i potaknuti njihovo poboljšanje. Besplatna primarna pravna pomoć u Hrvatskoj opterećena je brojnim preprekama, a većina njih ne proizlazi iz zakonodavnog okvira koji uređuje pravnu pomoć, nego načina na koji se on provodi u praksi. U kvalitativnom istraživanju je sudjelovalo 14 udruga pružateljica i odabiranjem udruga u uzorak uspjeli smo postići nacionalnu pokrivenost, odnosno pokriti sve županije u kojima takve udruge postoje. Istraživački tim kuće ljudskih prava proveo je polu-strukturirane intervjue s 14 pružateljica, koji su potom transkribirani i analizirani. Analiza empirijskih dobivenih podataka ukazala nam je na tri glavna problema koja se javljaju u pružanju besplatne primarne pravne pomoći. Prvi je problem ujedno i temeljni, a odnosi se na financiranje projekata pružateljica. Ministarstvo pravosuđa raspisuje natječaj za financiranje projekata ovlaštenih pružateljica (udruga i pravnih klinika), međutim ti natječaji kasne i po nekoliko mjeseci, a potom kasne i njegovi rezultati. Posljedice takvog kašnjenja su brojne. Osim što ostavlja pružateljice bez sredstava za rad tijekom gotovo cijele godine, rad pružateljica obilježen je nesigurnošću i neizvjesnošću. Mnogi stručnjaci koje rade u tim udrugama posao odrađuju volonterski ili u slobodno vrijeme od svojih redovnih poslova jer pružateljice često ih ne mogu financirati. Isti problem zahvaća i kao ni mobilne timove koji bi trebali odlaziti na teren te pružati besplatnu primarnu pravnu pomoć u dijelovima Hrvatske gdje takve udruge ne postoje, a takva su područja brojna. Sljedeći se problem odnosi na rasprostranjenost udruga po Hrvatskoj. U brojnim dijelovima Hrvatske ne postoje udruge koje pružaju besplatnu primarnu pravnu pomoć. Udruge to nastoje rješavati tako da odlaze na teren i organiziraju mobilne timove, ali često zbog manjka financijskih sredstava to nisu u mogućnosti, što brojne građane ruralnih i udaljenih dijelova ostavlja bez mogućnosti pristupa besplatnoj pravnoj pomoći. Treći se problem odnosi na informiranost građana o postojanju besplatne pravne pomoći – većina građana ne zna da takav mehanizam postoji, država ne poduzima nikakve korake da ih o tome informira, a udruge same nemaju sredstva kojima bi financirale kampanje za informiranje građana. Zbog toga velik broj građana ne koristi besplatnu pravnu pomoć, iako je građana kojima je potrebno besplatno pravno savjetovanje sve više, a što je u skladu sa socio-ekonomskom situacijom u zemlji – visokom nezaposlenošću i stopom rizika od siromaštva.

Priručnik za mlade zagovaratelje/ice za ljudska prava

Edukacijski program „Mladi zagovaratelji/ice za ljudska prava“ provodi se s ciljem prijenosa znanja i vještina u području zagovaranja za ljudska prava te obuhvaća šest međusobno povezanih treninga tijekom kojih se kroz dva dana intenzivno obrađuje jedna tema. Tijekom treninga kroz predavanja i radionice obrađuju se teme: uvod u ljudska prava; rasizam, ksenofobija i diskriminacija; tranzicijska pravda; sigurnost i ljudska prava; ravnopravnost spolova; socijalna, ekonomska i kulturna prava. Predavači i mentori na programu su istaknuti stručnjaci i stručnjakinje iz organizacija civilnog društva i institucija s dugogodišnjim iskustvom u području zagovaranja i ljudskih prava. Polaznici programa su studenti i studentice, koji kroz ovaj program, osim sudjelovanja na predavanjima i radionicama, imaju priliku steći kompetencije u pisanju stručnih, multidisiplinarnih članaka uz mentorstvo. Eseji nastali kroz provedbu programa objavljuju se na blogu Kuće ljudskih prava „Samizdat“. Priručnik za mlade zagovaratelje/ice ljudskih prava nastao je kao rezulat provedenog edukacijskog programa, te je namijenjen svima koji se bave javnim politikama, zagovaranjem za ljudska prava ili edukacijom u području ljudskih prava.

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja u 2017. godini

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2017. godinu godišnji je izvještaj Kuće ljudskih prava Zagreb i partnerskih organizacija civilnog društva posvećenih zaštiti i promicanju ljudskih prava u različitim područjima društvenog života. Cilj ovakvog opsežnog i sistematičnog godišnjeg pregleda jest pružanje uvida u kršenja, probleme, izazove i prijepore koji postoje u području zaštite i promicanja ljudskih prava u prošloj godini.

Pluralizam vjera i uvjerenja: manjinske vjerske zajednice u obrazovnom sustavu i javnim medijima

U razdoblju od rujna 2017. do siječnja 2018. godine Kuća ljudskih prava Zagreb provela je istraživanje o nediskriminatornom vjerskom obrazovanju u javnom obrazovnom sustavu te o vidljivosti manjinskih vjerskih zajednica (u daljnjem tekstu MVZ) u javnim medijima u Hrvatskoj. Iz razgovora sa stručnjacima/kinjama i predstavnicima/icama manjinskih vjerskih zajednica, s kojima smo u studenom i prosincu proveli polu-strukturirane intervjue, proizašle su dvije problematične točke po pitanju (ne)diskriminatornog vjerskog obrazovanja i vidljivosti MVZ-a: jedna se odnosi na provedbu vjeronauka u konfesionalnom obliku u osnovnim školama koje pritom ne nude alternativu djeci koja ne polaze vjeronauk, a druga se odnosi na problem getoizacije manjinskih vjerskih zajednica u programskom sadržaju Hrvatske radiotelevizije. Na tragu toga, naše je daljnje istraživanje krenulo u smjeru istraživanja predmeta religijske kulture kao alternative vjeronauku u osnov- nim školama i pitanja njegovog uvođenja u program odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, kao i problema nedostatne zastupljenosti MVZ-a u programskom sadržaju Hrvatske radiotelevizije.

Otporom prema krnjim demokracijama Europe: Razumijevanjem scenarija neliberalnih vlasti do uspješnijeg otpora

Još prije dvadeset godina, u svom kontroverznom, ali proročkom članku “The Rise of Illiberal Democracy”, Fareed Zakaria upozorio je na krhak i ranjiv karakter demokracije te ukazao na zabrinjavajući porast pojavnosti takozvanih neliberalnih, krnjih, demokracija. Doista, danas svjedočimo epidemiji donošenja “trulih”, restriktivnih zakona kojima se nastoji suziti prostor djelovanja civilnog društva. Igrajući na kartu emocija, pod krinkom nacionalizma i širenjem osjećaja lažne pripadnosti, podiže se novi berlinski zid, onaj između “nas” i “njih”. Na vlast dolaze autoritarni vlastodršci koji započinju preoblikovanje demokracije u kojoj pobjednik određuje sva pravila. Kao produkt te igre prerušavanja, u mnogim državama s demokratski izabranim vlastima građanska i politička prava nerijetko su sustavno zanemarivana. S ciljem manipuliranja masama, stupovi demokracije poput vladavine prava, nezavisnog sudstva, poštivanja prava manjina, slobode govora, slobode medija i slobode okupljanja sistemski su ignorirana ili zloupotrebljavana. Drugim riječima, koncept demokracije sveden je na puko višestranačje, dok ostale temeljne komponente za pretpostavku funkcioniranja demokratskog društvenog uređenja pokušava ugušiti ili institucionalno marginalizirati. S ciljem podizanja svijesti o ovom gorućem problemu Kuća ljudskih prava Zagreb u suradnji s Fondacijom Kuće ljudskih prava (HRHF) i partnerima iz Hrvatske, Poljske, Mađarske i Srbije objavila je izvještaj “Otporom prema krnjim demokracijama Europe: Razumijevanjem scenarija neliberalnih vlasti do uspješnijeg otpora” u kojem je predstavila komparativnu studiju slučaja, provedenu u Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Srbiji u namjeri da identificira obrasce političkog ponašanja i praksi kojima se podriva vladavina prava, urušavaju ljudska prava i temeljne slobode i marginaliziraju manjine, ali i predstave primjeri najuspješnijih iskustava borbe protiv neliberalne vlasti.

Funding Civil Society: How adaptable international donors can support organisations under increasing restriction

Dokidanje ljudskih prava i otežavanje pristupa međunarodnim izvorima financiranja organizacijama civilnog društva rastući je trend u svijetu koji Humans Right House Network nastoji adresirati izvještajem „Funding Civil Society – How adaptable international donors can support organisations under increasing restriction.“ Izvještaj nudi principe i preporuke međunarodnim donatorima kako da nastave pružati podršku organizacijama civilnog društva koje zagovaraju ljudska prava, a koje se nalaze u nezahvalnoj situaciji u kojoj ih se onemogućava ostvariti financiranje, ali nastoji i osnažiti organizacije da ojačaju svoja s međunarodnim donatorima. Preporuke se temelje na istraživanju koje je proveo HRHN i s organizacijama i s donatorima, a u prikupljanju podataka sudjelovala je i Kuća ljudskih prava. Onemogućavanje inozemnog financiranja mnogim se vladama pokazalo kao učinkovit način ometanja napora organizacija civilnog društva, a ta je situacija podjednako teška i za organizacije, i za donatore koji ih žele podržati. Međutim, vladajući trebaju uzeti u obzir kako organizacije koje zagovaraju ljudska prava odbijaju takvim restrikcijama biti utišane, a upravo ovaj izvještaj služi kao priručnik organizacijama i donatorima kako da adaptiraju svoje funkcioniranje i nastave sa svojim prijeko potrebnim radom u zagovaranju ljudskih prava.

Govor mržnje i neprihvatljiv govor: vodič za političare/ke

Ovaj Vodič nudi odgovore na pitanja vezana uz pojavnost govora mržnje: što je govor mržnje, zašto je važno suzbijati ga, koje su njegove posljedice i kako je moguće djelovati kako bi ga se uspješno suzbilo ili barem svelo na najmanju moguću mjeru pojavnosti. Također, Vodič tematizira nepostojanje ujedinjene i jedinstvene definicije govora mržnje te daje pregled zakonodavstva i programskih dokumenata koji se odnose na govor mržnje u različitim kontekstima i različitim pojavnostima, i to na nacionalnoj, EU i međunarodnoj razini. Vodič je prvenstveno namijenjen političarima/kama, ali i svim drugim osobama koje djeluju u javnom prostoru. Vodič pritom ne predstavlja algoritam koji političari/ke mogu primijeniti u slučaju eskalacije govora mržnje, već nudi sredstva koja se mogu primijeniti kako bi se efektivno prepoznao onaj oblik govora koji je štetan za demokratsko društvo. Dodatno, ponuđeni su primjeri te mogućnosti za djelovanje u takvim situacijama, ukazano je na posljedice takvog djelovanja ili izostanka djelovanja, a ponuđene su i konkretne preporuke za djelovanje.

Građanski odgoj i obrazovanje u kontekstu visokoškolskog obrazovanja: Politike, praksa i izazovi europskog i nacionalnog visokoškolskog prostora

Centar znanja Kuće ljudskih prava i Centar za mirovne studije proveli su istraživanje Građanski odgoj i obrazovanje u kontekstu visokoškolskog obrazovanja: Politike, praksa i izazovi europskog i nacionalnog visokoškolskog prostora. Autori Bojana Ćulum i Nikola Baketa analizirali su stanje, ideje i prakse građanskog odgoja i obrazovanja u visokoškolskom obrazovanju, te u zaključku iznijeli preporuke za hrvatska sveučilišta, to jest sustav visokog obrazovanja, kao i preporuke za daljnja istraživanja. Istraživanje je nastalo u sklopu rada Kuće ljudskih prava kao Centra znanja za društevni razvoj u području zaštite i promicanja ljudskih prava. Izdavanje ove publikacije omogućeno je financijskom podrškom Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

Mi i oni kroz medijske naočale

U cilju jačanja regionalne suradnje i zajedničkih aktivnosti vezanih za regionalna goruća pitanja i probleme te okupljanja zaštitnica i zaštitnika za ljudska prava, oformljena je neformalna mreža – Regionalna mreža za ljudska prava. Istraživanje medijskih diskursa u zemljama Balkana prvi je zajednički projekt naše Regionalne mreže za ljudska prava. Istraživanje se temelji na komparativnoj analizi medijskih tekstova u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji koji obrađuju teme/probleme/situacije koje izravno ili posredno prepoznajemo kao važne za sve tri zemlje. U suradnji s doc. dr. sc. Viktorijom Car s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu razvili smo metodološki okvir istraživanja te definirali tri aktualne teme – Izbori u Bosni i Hercegovini, Parada ponosa u Beogradu te Slučaj Šešelj. Ovo aktivističko istraživanje iskoristit ćemo za kreiranje aktivnosti koje za cilj imaju konkretne promjene u društvu, točnije, podizanje razine kvalitete medijskih sadržaja. Uredila: Viktorija Car CIP zapis je dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000905958.

© 2018 Kuća Ljudskih Prava

Na vrh ↑