Publikacije

 

Istraživački izvještaj: Važnost prikazivanja – kako su osumnjičene i optužene osobe prikazane u medijima i javnosti

Načelo presumpcije nevinosti sadržano je u poglavlju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Ustava Republike Hrvatske prema kojem je svatko nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. Pravila o izvještavanju i medijskom prezentiranju osumnjičenih i optuženih osoba fragmentirana su u odredbama više zakona koji uređuju sudske postupke te u pravilima koja se odnose na medije. Cilj ovog istraživanja bio je steći uvid u način na koji mediji prikazuju osumnjičene i okrivljene osobe i utvrditi u kojoj mjeri je izvještavanje u skladu s načelima presumpcije nevinosti. Za ovo istraživanje provedeno je nasumično uzorkovanje članaka u: 5 nacionalnih dnevnih novina s najvećim tiražom (Večernji list, Jutarnji list, 24 sata, Novi list, Slobodna Dalmacija), 3 tjednika (7dnevno, Globus, Nacional), 3 portala za vijesti koji nisu povezani s tiskom (Index.hr, Net.hr, T-portal) te u TV prilozima koji se emitiraju tijekom glavnih vijesti u udarnom terminu na javnom javnom kanalu (HRT1 Dnevnik) i na 2 privatna kanala (NovaTV i RTL) ) s primarnim fokusom na vijesti i najveću gledanost vijesti. U razdoblju uzorkovanja prikupljeno je ukupno 245 vijesti.    

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2018. godinu

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2018. godinu godišnji je izvještaj Kuće ljudskih prava Zagreb i organizacija civilnog društva posvećenih zaštiti i promicanju ljudskih prava u različitim područjima društvenog života. Ovaj opsežan i sustavan godišnji pregled za cilj ima pružiti uvid u kršenja, probleme, izazove i prijepore u području zaštite i promicanja ljudskih prava u 2018. godini. Izvještaj je nastao na temelju sustavnog cjelogodišnjeg praćenja i prikupljanja informacija od relevantnih dionika iz civilnog društva i akademske zajednice koji se bave ljudskim pravima.

V-START Vodič za žrtve zločina iz mržnje

Publikacija "Vodič za žrtve zločina iz mržnje" nastala je u okviru transnacionalnog projekta “V-START- Podrška žrtvama kroz podizanje svijesti i umrežavanje”, kojeg provode COSPE - Suradnja za razvoj zemalja u nastajanju (Italija), Kuća ljudskihprava Zagreb (Hrvatska), ZARA - Građanska hrabrost i borba protiv rasizma (Austrija) i EFMS- Europski forum za migracijske studije (Njemačka). U fokusu publikacije je zaštita žrtava kaznenih djela, osobito rasističkih i homofobnih kaznenih djela počinjenih iz mržnje. Publikacija na koncizan način donosi pregled najbitnijih pojmova te daje uvid u prava žrtava zločina iz mržnje, oštećenika i svjedoka. Publikacija je osim na hrvatskom, dostupna još na engleskom, arapskom i farsiju.

Pregled odabranih presuda ESLJP u 2018. godini

Kuća ljudskih prava Zagreb izradila je pregled pet odabranih presuda Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud), koje su postale konačne u 2018. godine, u cilju informiranja šire javnosti o sadržaju donesenih odluka. Imajući na umu da su domaći sudovi dužni tumačiti nacionalno pravo u skladu sa izraženim zaključcima, utvrđenjima i praksom Europskog suda, od ključne je važnosti poznavanje i razumijevanje judikature Europskog suda. Riječ je o sažetom prikazu koji za svaku presudu obuhvaća sažetak činjeničnog stanja, isticane konvencijske povrede te odluku suda o dopuštenosti zahtjeva.

Analiza implementacije preporuka UN- ovog Odbora za ljudska prava za razdoblje od 2015. do 2018. godine

Istraživački izvještaj “Analiza implementacije preporuka UN-ovog Odbora za ljudska prava za razdoblje od 2015. do 2018. godine” nastoji istražiti razinu, učinkovitost i kvalitetu implementacije preporuka za poboljšanje stanja ljudskih prava koje je Hrvatskoj uputilo spomenuto međunarodno nadzorno tijelo. Svrha istraživanja jest analizirati koje su preporuke o zaštiti građanskih i političkih ljudskih prava implementirane u nacionalno zakonodavstvo i javne politike.

Tematski izvještaj – položaj zviždača u Hrvatskoj u kontekstu predstojećeg zakonskog uređenja prijavljivanja nepravilnosti

Dok je u Hrvatskoj tijekom posljednjih godina pozornost javnosti i medija u pogledu teme zviždanja u konstantnom porastu, politički dijalog po tom pitanju još uvijek se nalazi u početnoj fazi. Godinu 2018. obilježila je politička rasprava o regulaciji položaja prijavitelja nepravilnosti te rad na izradi Nacrta prijedloga zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Iako je Hrvatska do sada u velikoj mjeri razvila pravni okvir za sprečavanje korupcije, donošenje zasebnog zakona o zaštiti zviždača usklađenog s europskim i međunarodnim standardima nužna je sastavnica kreiranja učinkovitog i sveobuhvatnog mehanizma borbe protiv kriminala, korupcije i nepravilnosti. Zaštita zviždača i sprečavanje štetnih posljedica prijavljivanja nepravilnosti neophodna je za učinkovitu i sustavnu borbu protiv korupcije i nepravilnog upravljanja. Na važnost uspostavljanja institucionalnog i normativnog okvira za reguliranje ove problematike već godinama upućuju mnoge međunarodne organizacije i akteri civilnog društva u cilju osiguranja njihove adekvatne zaštite te postizanja snažnije percepcije javnosti o zviždačima kao pojedincima koji se odvažno zalažu za očuvanje i zaštitu javnih interesa.

Primjeri dobre prakse suzbijanja diskriminacije na lokalnoj razini

Izvještaj ‛Primjeri dobre prakse suzbijanja diskriminacije na lokalnoj razini‘ nastao je u okviru projekta ‛Mreža gradova i civilnog društva za suzbijanje rasizma i diskriminacije‘ koji od studenog 2017. godine provode Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR), Kuća ljudskih prava Zagreb (KLJP) i European Grassroots Antiracist Movement (EGAM). Cilj ovog projekta je unaprijediti mehanizme zaštite od diskriminacije i rasizma na lokalnom nivou poticanjem suradnje gradova i lokalnih organizacija civilnog društva. Njime se nastoji unaprijediti međusektorsku suradnju u Hrvatskoj te pružiti uvid u domaće i međunarodne standarde i pristupe suzbijanja diskriminacije i rasizma kako bi se potaknuo angažman lokalnih dionika u tom smjeru. Ključni problem na koji se projekt osvrće je nedostatak učinkovitih mjera za promicanje raznolikosti i borbu protiv rasizma te svih oblika diskriminacije na lokalnoj razini u Hrvatskoj. Projektu je prethodila analiza lokalnih strategija za suzbijanje rasizma, ksenofobije, diskriminacije i povezanih netolerancija koju je 2016. godine provela Inicijativa mladih za ljudska prava. Analizirane su lokalne strategije svih gradova u Hrvatskoj s populacijom većom od 35 000 stanovnika s izuzetkom četiri grada u Hrvatskoj koja nisu imala razvijene strateške planove zbog čega nije bilo moguće analizirati način na koji se lokalne zajednice uključuju u suzbijanje rasizma i drugih oblika netolerancije. Izvještaj je dostupan na sljedećoj poveznici: https://bit.ly/2RuErv2

Branitelji ljudskih prava u Hrvatskoj: prepreke i izazovi

Kuća ljudskih prava Zagreb objavila je izvještaj “Branitelji ljudskih prava u Hrvatskoj - prepreke i izazovi” u kojem su prikazani neki od problema i izazova s kojima se branitelji ljudskih prava i organizacije civilnog društva suočavaju u Hrvatskoj. U izvještaju su uključena iskustva organizacija za ljudska prava koje se bave zaštitom prava izbjeglica, nacionalnih manjina, žena, LGBTIQ osoba te zaštitom okoliša, kao i organizacijama koje se bave suočavanjem s prošlošću i tranzicijskom pravdom

Prava branitelja ljudskih prava – načela i standardi zaštite i osnaživanja rada na ljudskim pravima

Publikacija “Prava branitelja ljudskih prava” ima za cilj promicati i izgrađivati razumijevanje međunarodnih standarda te osigurati jasan, dostupan i ciljani uvid u standarde i kontekst koji ih okružuje.  Publikacija obuhvaća 16 standarda temeljenih na sadržaju značajnih rezolucija povezanih s braniteljima ljudskih prava i njihovim radom, te sažima glavne odrednice svakog standarda navedenog u rezolucijama. Publikacija služi kao alat braniteljima ljudskih prava koji pruža jasan, dostupan i ciljani uvid u standarde i kontekst koji ih okružuje. Branitelji ljudskih prava mogu je koristiti za diseminaciju standarda na nacionalnoj razini, suradnju s institucijama i pozivanje država da preuzmu odgovornost za međunarodno preuzete obveze, kao i za poticaj na raspravu o važnosti branitelja ljudskih prava i njihovog rada.     

© 2019 Kuća Ljudskih Prava

Na vrh ↑