Publikacije

 

Pregled odabranih presuda ESLJP u 2018. godini

Kuća ljudskih prava Zagreb izradila je pregled pet odabranih presuda Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud), koje su postale konačne u 2018. godine, u cilju informiranja šire javnosti o sadržaju donesenih odluka. Imajući na umu da su domaći sudovi dužni tumačiti nacionalno pravo u skladu sa izraženim zaključcima, utvrđenjima i praksom Europskog suda, od ključne je važnosti poznavanje i razumijevanje judikature Europskog suda. Riječ je o sažetom prikazu koji za svaku presudu obuhvaća sažetak činjeničnog stanja, isticane konvencijske povrede te odluku suda o dopuštenosti zahtjeva.

Analiza implementacije preporuka UN- ovog Odbora za ljudska prava za razdoblje od 2015. do 2018. godine

Istraživački izvještaj “Analiza implementacije preporuka UN-ovog Odbora za ljudska prava za razdoblje od 2015. do 2018. godine” nastoji istražiti razinu, učinkovitost i kvalitetu implementacije preporuka za poboljšanje stanja ljudskih prava koje je Hrvatskoj uputilo spomenuto međunarodno nadzorno tijelo. Svrha istraživanja jest analizirati koje su preporuke o zaštiti građanskih i političkih ljudskih prava implementirane u nacionalno zakonodavstvo i javne politike.

Tematski izvještaj – položaj zviždača u Hrvatskoj u kontekstu predstojećeg zakonskog uređenja prijavljivanja nepravilnosti

Dok je u Hrvatskoj tijekom posljednjih godina pozornost javnosti i medija u pogledu teme zviždanja u konstantnom porastu, politički dijalog po tom pitanju još uvijek se nalazi u početnoj fazi. Godinu 2018. obilježila je politička rasprava o regulaciji položaja prijavitelja nepravilnosti te rad na izradi Nacrta prijedloga zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Iako je Hrvatska do sada u velikoj mjeri razvila pravni okvir za sprečavanje korupcije, donošenje zasebnog zakona o zaštiti zviždača usklađenog s europskim i međunarodnim standardima nužna je sastavnica kreiranja učinkovitog i sveobuhvatnog mehanizma borbe protiv kriminala, korupcije i nepravilnosti. Zaštita zviždača i sprečavanje štetnih posljedica prijavljivanja nepravilnosti neophodna je za učinkovitu i sustavnu borbu protiv korupcije i nepravilnog upravljanja. Na važnost uspostavljanja institucionalnog i normativnog okvira za reguliranje ove problematike već godinama upućuju mnoge međunarodne organizacije i akteri civilnog društva u cilju osiguranja njihove adekvatne zaštite te postizanja snažnije percepcije javnosti o zviždačima kao pojedincima koji se odvažno zalažu za očuvanje i zaštitu javnih interesa.

Primjeri dobre prakse suzbijanja diskriminacije na lokalnoj razini

Izvještaj ‛Primjeri dobre prakse suzbijanja diskriminacije na lokalnoj razini‘ nastao je u okviru projekta ‛Mreža gradova i civilnog društva za suzbijanje rasizma i diskriminacije‘ koji od studenog 2017. godine provode Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR), Kuća ljudskih prava Zagreb (KLJP) i European Grassroots Antiracist Movement (EGAM). Cilj ovog projekta je unaprijediti mehanizme zaštite od diskriminacije i rasizma na lokalnom nivou poticanjem suradnje gradova i lokalnih organizacija civilnog društva. Njime se nastoji unaprijediti međusektorsku suradnju u Hrvatskoj te pružiti uvid u domaće i međunarodne standarde i pristupe suzbijanja diskriminacije i rasizma kako bi se potaknuo angažman lokalnih dionika u tom smjeru. Ključni problem na koji se projekt osvrće je nedostatak učinkovitih mjera za promicanje raznolikosti i borbu protiv rasizma te svih oblika diskriminacije na lokalnoj razini u Hrvatskoj. Projektu je prethodila analiza lokalnih strategija za suzbijanje rasizma, ksenofobije, diskriminacije i povezanih netolerancija koju je 2016. godine provela Inicijativa mladih za ljudska prava. Analizirane su lokalne strategije svih gradova u Hrvatskoj s populacijom većom od 35 000 stanovnika s izuzetkom četiri grada u Hrvatskoj koja nisu imala razvijene strateške planove zbog čega nije bilo moguće analizirati način na koji se lokalne zajednice uključuju u suzbijanje rasizma i drugih oblika netolerancije. Izvještaj je dostupan na sljedećoj poveznici: https://bit.ly/2RuErv2

Branitelji ljudskih prava u Hrvatskoj: prepreke i izazovi

Kuća ljudskih prava Zagreb objavila je izvještaj “Branitelji ljudskih prava u Hrvatskoj - prepreke i izazovi” u kojem su prikazani neki od problema i izazova s kojima se branitelji ljudskih prava i organizacije civilnog društva suočavaju u Hrvatskoj. U izvještaju su uključena iskustva organizacija za ljudska prava koje se bave zaštitom prava izbjeglica, nacionalnih manjina, žena, LGBTIQ osoba te zaštitom okoliša, kao i organizacijama koje se bave suočavanjem s prošlošću i tranzicijskom pravdom

Prava branitelja ljudskih prava – načela i standardi zaštite i osnaživanja rada na ljudskim pravima

Publikacija “Prava branitelja ljudskih prava” ima za cilj promicati i izgrađivati razumijevanje međunarodnih standarda te osigurati jasan, dostupan i ciljani uvid u standarde i kontekst koji ih okružuje.  Publikacija obuhvaća 16 standarda temeljenih na sadržaju značajnih rezolucija povezanih s braniteljima ljudskih prava i njihovim radom, te sažima glavne odrednice svakog standarda navedenog u rezolucijama. Publikacija služi kao alat braniteljima ljudskih prava koji pruža jasan, dostupan i ciljani uvid u standarde i kontekst koji ih okružuje. Branitelji ljudskih prava mogu je koristiti za diseminaciju standarda na nacionalnoj razini, suradnju s institucijama i pozivanje država da preuzmu odgovornost za međunarodno preuzete obveze, kao i za poticaj na raspravu o važnosti branitelja ljudskih prava i njihovog rada.     

“V-START – Podrška žrtvama kroz podizanje svijesti i umrežavanje”

Kaznena djela počinjena iz mržnje protiv osoba ili imovine svakodnevna su stvarnost diljem EU. U mnogim zemljama EU, politike usmjerene na suzbijanje zločina iz mržnje fokusiraju se primarno na sankcioniranje počinitelja, a tek sekundarno na zaštitu žrtve, dijelomično zbog ograničenog razumijevanja specifičnosti zločina iz mržnje i posljedica takvog zločina za ranjive skupine. Kuća ljudskih prava Zagreb objavila je izvještaj pod nazivom “Sustav podrške žrtvama zločina iz mržnje u Hrvatskoj” koji je nastao kao rezultat istraživanja provedenog u Hrvatskoj u okviru transnacionalnog projekta "V-START - Podrška žrtvama kroz podizanje svijesti i umrežavanje" koji je fokusiran na zaštitu žrtava kaznenih djela, osobito rasističkih i homofobnih kaznenih djela počinjenih iz mržnje te ima za cilj pridonijeti boljem razumijevanju specifičnosti kaznenih djela počinjenih iz mržnje i ispravnoj implementaciji Direktive 012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela.

Besplatna primarna pravna pomoć – perspektiva ovlaštenih pružateljica

Budući da je besplatna pravna pomoć institut kojim se svim građanima Hrvatske želi omogućiti jednak pristup pravdi, kao jednom od temeljnih ljudskih prava, Kuća ljudskih prava Zagreb ovim je istraživanjem htjela dotaknuti neke od glavnih problema koji se u tom sustavu javljaju i potaknuti njihovo poboljšanje. Besplatna primarna pravna pomoć u Hrvatskoj opterećena je brojnim preprekama, a većina njih ne proizlazi iz zakonodavnog okvira koji uređuje pravnu pomoć, nego načina na koji se on provodi u praksi. U kvalitativnom istraživanju je sudjelovalo 14 udruga pružateljica i odabiranjem udruga u uzorak uspjeli smo postići nacionalnu pokrivenost, odnosno pokriti sve županije u kojima takve udruge postoje. Istraživački tim kuće ljudskih prava proveo je polu-strukturirane intervjue s 14 pružateljica, koji su potom transkribirani i analizirani. Analiza empirijskih dobivenih podataka ukazala nam je na tri glavna problema koja se javljaju u pružanju besplatne primarne pravne pomoći. Prvi je problem ujedno i temeljni, a odnosi se na financiranje projekata pružateljica. Ministarstvo pravosuđa raspisuje natječaj za financiranje projekata ovlaštenih pružateljica (udruga i pravnih klinika), međutim ti natječaji kasne i po nekoliko mjeseci, a potom kasne i njegovi rezultati. Posljedice takvog kašnjenja su brojne. Osim što ostavlja pružateljice bez sredstava za rad tijekom gotovo cijele godine, rad pružateljica obilježen je nesigurnošću i neizvjesnošću. Mnogi stručnjaci koje rade u tim udrugama posao odrađuju volonterski ili u slobodno vrijeme od svojih redovnih poslova jer pružateljice često ih ne mogu financirati. Isti problem zahvaća i kao ni mobilne timove koji bi trebali odlaziti na teren te pružati besplatnu primarnu pravnu pomoć u dijelovima Hrvatske gdje takve udruge ne postoje, a takva su područja brojna. Sljedeći se problem odnosi na rasprostranjenost udruga po Hrvatskoj. U brojnim dijelovima Hrvatske ne postoje udruge koje pružaju besplatnu primarnu pravnu pomoć. Udruge to nastoje rješavati tako da odlaze na teren i organiziraju mobilne timove, ali često zbog manjka financijskih sredstava to nisu u mogućnosti, što brojne građane ruralnih i udaljenih dijelova ostavlja bez mogućnosti pristupa besplatnoj pravnoj pomoći. Treći se problem odnosi na informiranost građana o postojanju besplatne pravne pomoći – većina građana ne zna da takav mehanizam postoji, država ne poduzima nikakve korake da ih o tome informira, a udruge same nemaju sredstva kojima bi financirale kampanje za informiranje građana. Zbog toga velik broj građana ne koristi besplatnu pravnu pomoć, iako je građana kojima je potrebno besplatno pravno savjetovanje sve više, a što je u skladu sa socio-ekonomskom situacijom u zemlji – visokom nezaposlenošću i stopom rizika od siromaštva.

Priručnik za mlade zagovaratelje/ice za ljudska prava

Edukacijski program „Mladi zagovaratelji/ice za ljudska prava“ provodi se s ciljem prijenosa znanja i vještina u području zagovaranja za ljudska prava te obuhvaća šest međusobno povezanih treninga tijekom kojih se kroz dva dana intenzivno obrađuje jedna tema. Tijekom treninga kroz predavanja i radionice obrađuju se teme: uvod u ljudska prava; rasizam, ksenofobija i diskriminacija; tranzicijska pravda; sigurnost i ljudska prava; ravnopravnost spolova; socijalna, ekonomska i kulturna prava. Predavači i mentori na programu su istaknuti stručnjaci i stručnjakinje iz organizacija civilnog društva i institucija s dugogodišnjim iskustvom u području zagovaranja i ljudskih prava. Polaznici programa su studenti i studentice, koji kroz ovaj program, osim sudjelovanja na predavanjima i radionicama, imaju priliku steći kompetencije u pisanju stručnih, multidisiplinarnih članaka uz mentorstvo. Eseji nastali kroz provedbu programa objavljuju se na blogu Kuće ljudskih prava „Samizdat“. Priručnik za mlade zagovaratelje/ice ljudskih prava nastao je kao rezulat provedenog edukacijskog programa, te je namijenjen svima koji se bave javnim politikama, zagovaranjem za ljudska prava ili edukacijom u području ljudskih prava.

© 2019 Kuća Ljudskih Prava

Na vrh ↑