Može li policija zahtijevati od osumnjičene osobe da otkrije lozinku svojeg mobitela ili omogući njegovo otključavanje otiskom prsta? Može li se osoba kazniti ako odbije omogućiti pristup podacima na svojem uređaju? Kako u takvim situacijama zaštititi pravo na šutnju, privilegij od samooptuživanja i pravo na privatnost?
Ova su pitanja u središtu europskog projekta SUPRAS – SUspects’ PRivilege Against Self-incrimination and access to password-protected and encrypted data on digital devices, u kojem sudjeluje i Kuća ljudskih prava Zagreb.
Projekt se bavi pravima osoba osumnjičenih ili optuženih za kaznena djela u situacijama kada tijela kaznenog progona traže pristup njihovim digitalnim uređajima i podacima zaštićenima lozinkama ili enkripcijom. Cilj je istražiti postojeće pravne nejasnoće, usporediti rješenja u različitim državama članicama Europske unije te pridonijeti dosljednijoj primjeni europskih standarda zaštite temeljnih prava.
Lozinke i privilegij od samooptuživanja
Digitalni uređaji danas pohranjuju goleme količine informacija – od osobne komunikacije i fotografija do poslovnih dokumenata i podataka koji mogu biti važni za kaznene istrage. Njihov sadržaj može predstavljati vrijedan dokaz, ali pristup zaštićenim podacima istodobno otvara složena pitanja zaštite prava pojedinaca.
U praksi se od osumnjičenih ili optuženih osoba može tražiti da otkriju lozinku, omoguće otključavanje uređaja biometrijskim podatkom poput otiska prsta ili prepoznavanja lica, predaju ključ za dešifriranje ili dostave podatke u nešifriranom obliku. Pritom nije uvijek jasno u kojoj se mjeri takvi zahtjevi mogu smatrati dopuštenim istražnim radnjama, a kada mogu predstavljati povredu prava na šutnju i privilegij od samooptuživanja.
Projekt SUPRAS posebno se usredotočuje na odnos ovih pitanja i članka 7. Direktive (EU) 2016/343 o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti. Tim se člankom jamče pravo na šutnju i pravo da osoba ne bude prisiljena sama sebe izložiti kaznenom progonu. SUPRAS nastoji pridonijeti boljem razumijevanju tih pitanja i jasnijem određivanju granica između potreba kaznenih istraga i zaštite prava osumnjičenih i optuženih osoba.
Usporedba pravnih rješenja i iskustava iz različitih država
Jedan od važnih ciljeva projekta jest istražiti kako se ova pitanja uređuju u državama koje sudjeluju u projektu, ali i u nekoliko drugih država članica Europske unije.
Kroz prikupljanje i analizu podataka istražit će se nacionalni pravni okviri, njihova primjena u praksi te razlike pojedinih država. Usporedna analiza omogućit će prepoznavanje dobrih praksi, ali i područja u kojima postoje pravne nejasnoće ili nedovoljna zaštita temeljnih prava. Njezin je cilj pridonijeti razvoju usklađenijeg europskog pristupa, uzimajući u obzir i potrebe učinkovitog kaznenog progona i obvezu poštovanja prava na pošteno suđenje i privatnost.
Razmjena znanja i jačanje kapaciteta stručnjaka
Za dosljednu zaštitu prava nije dovoljno da ona budu zajamčena zakonodavstvom – važno je i da ih osobe koje rade u kaznenopravnom sustavu razumiju i primjenjuju u svakodnevnoj praksi.
Zato projekt SUPRAS uključuje sastanke stručnjaka, događanja za jačanje kapaciteta te aktivnosti međusobnog učenja i razmjene dobrih praksi među državama sudionicama. U njih će biti uključeni relevantni stručnjaci i praktičari iz područja kaznenog pravosuđa.
Kroz takvu suradnju nastojat će se unaprijediti razumijevanje europskih standarda i osnažiti stručnjake za prepoznavanje situacija u kojima pristup zaštićenim digitalnim podacima može ugroziti pravo na šutnju, zabranu samooptuživanja ili privatnost.
Projekt će pritom povezivati iskustva iz nacionalnih pravnih sustava i širi europski kontekst, kako bi se otvorio prostor za zajedničko promišljanje mogućih rješenja.
Preporuke za jasnija pravila i bolju zaštitu prava
Rezultati istraživanja i razmjene iskustava poslužit će kao temelj za izradu smjernica i preporuka za javne politike. One će biti usmjerene na donositelje odluka i stručnjake koji sudjeluju u oblikovanju i primjeni pravila o pristupu digitalnim dokazima.
Cilj je pridonijeti jasnijem razumijevanju obveza država u zaštiti prava na šutnju i zabrane samooptuživanja te smanjiti rizik od povreda prava na pošteno suđenje i privatnost. Istodobno, projekt želi potaknuti daljnje usklađivanje prava i prakse na razini Europske unije.
U konačnici, SUPRAS polazi od toga da tehnološki razvoj i sve veća važnost digitalnih dokaza zahtijevaju i odgovarajuće prilagođavanje pravnih standarda. Učinkovitost kaznenih istraga i zaštita temeljnih prava ne bi trebale biti suprotstavljeni ciljevi, već dijelovi pravnog sustava koji se međusobno nadopunjuju.
Partneri
Projekt SUPRAS koordinira Znanstveno-raziskovalno središče Koper iz Slovenije, a uz njega sudjeluju i Kuća ljudskih prava Zagreb iz Hrvatske i Bratislavský inštitút iz Slovačke.
Suradnja partnera omogućuje povezivanje iskustava i stručnih znanja iz različitih nacionalnih pravnih sustava te zajednički rad na prepoznavanju dobrih praksi i razvoju preporuka na europskoj razini.
Trajanje i financiranje projekta
Projekt SUPRAS provodi se od 1. kolovoza 2026. do 31. srpnja 2028. godine.
