Na sjednici Gradske koordinacije za ljudska prava Grada Zagreba, održanoj 30. listopada 2026., predstavljeni su izazovi u zaštiti ljudskih prava te preporuke za unapređenje gradskih politika i praksi. Kuća ljudskih prava Zagreb istaknula je potrebu za sustavnijim uključivanjem ljudskih prava u rad gradskih institucija i stabilnijom podrškom organizacijama civilnog društva. Predstavnici Grada najavili su strategiju razvoja civilnog društva koja bi trebala odgovoriti na dio iznesenih preporuka.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić predstavila je glavne nalaze Izvješća pučke pravobraniteljice za 2025. godinu, s osvrtom na pitanja važna za Grad Zagreb.
Izvješće upozorava na dugotrajne probleme u ostvarivanju ljudskih prava u Hrvatskoj, među kojima su siromaštvo i socijalna isključenost, otežan pristup zdravstvenoj zaštiti, nedostatak priuštivog stanovanja, diskriminacija i netrpeljivost prema manjinskim skupinama. U kontekstu Zagreba, Izvješće ponovno upućuje preporuku Gradu da osmisli i provede konkretne mjere za stambeno zbrinjavanje i poboljšanje uvjeta stanovanja Roma.
Vlašić se osvrnula i na položaj starijih osoba, kojima je posvećeno posebno poglavlje godišnjeg izvješća. Među istaknutim problemima su rizik od siromaštva, nedovoljna dostupnost socijalnih usluga i smještaja u domovima za starije osobe te potreba za razvojem podrške koja starijim osobama omogućuje dostojanstven i samostalan život u zajednici.
Ljudska prava moraju biti dio svakodnevnog rada gradskih institucija
Predstavnica Kuće ljudskih prava Zagreb Cvijeta Senta istaknula je potrebu da zaštita ljudskih prava bude sastavni dio svih gradskih politika i praksi, od stanovanja i socijalnih usluga do upravljanja gradskom imovinom i postupanja gradskih ustanova i trgovačkih društava.
Posebna pozornost posvećena je suzbijanju rasizma, govora mržnje i nasilja motiviranog predrasudama. Iako su za postupanje u slučajevima rasističkog nasilja nadležni policija, državno odvjetništvo i sudovi, Grad Zagreb ima važnu ulogu u prevenciji rasizma i diskriminacije te stvaranju sigurnijeg i uključivijeg okruženja za sve građane.
Tijekom rasprave otvoreno je i pitanje dostupnosti policijskih podataka o rasističkom nasilju na području Zagreba, osobito nasilju usmjerenom prema stranim radnicima. Pritom je važno upozoriti na rizik nedovoljnog prepoznavanja motiva predrasude u slučajevima nasilja, zbog čega pojedini incidenti mogu biti evidentirani i procesuirani bez odgovarajućeg razmatranja mogućeg motiva mržnje.
Premda Grad nema ovlasti nad policijskim postupanjem, može razvijati aktivniju suradnju s Policijskom upravom zagrebačkom, poticati razmjenu dostupnih podataka i koordinaciju institucija te pratiti potrebe zajednica izloženih rasističkom nasilju.
Jednako je važno djelovati preventivno, prije nego što do nasilja dođe. Upravo zato Kuća ljudskih prava istaknula je potrebu za usvajanjem i provedbom lokalnih mjera za suzbijanje rasizma i govora mržnje.
Kao konkretni prijedlozi istaknuti su prijedlog akcijskog plana za suzbijanje rasizma u Zagrebu, koji je izradio Centar za mirovne studije, te Prijedlog mjera za akcijski plan prevencije i suzbijanja govora mržnje i incidenata motiviranih predrasudama i mržnjom za Grad Zagreb, koji je Kuća ljudskih prava izradila 2026. godine u okviru projekta Za grad bez mržnje, financiranog sredstvima Grada Zagreba.
Prijedlog Kuće uključuje mjere za praćenje i prevenciju govora mržnje, edukaciju u okviru zagrebačkog modela građanskog odgoja i obrazovanja ZAG te podršku organizacijama koje rade na prevenciji i zaštiti žrtava. Grad je pozvan da razmotri uključivanje predloženih mjera u postojeće programe i politike.
Na važnost pristupa temeljenog na ljudskim pravima u svakodnevnom postupanju gradskih institucija upućuju i primjeri uklanjanja romskih naselja na III. Strugama i Vrtnom putu te aktualne situacije u prostoru nekadašnjeg kolodvora Samoborčeka na Trešnjevci, o kojoj je izvijestio portal H-Alter.
Oba slučaja otvaraju pitanja odgovornosti javnih vlasti za socijalne posljedice odluka koje utječu na osobe u stambeno nesigurnim i ranjivim položajima. Kuća ljudskih prava naglasila je potrebu da se pri donošenju takvih odluka procijene njihove posljedice, uključe pogođene osobe i razmotre odgovarajuće alternative.
Stabilni uvjeti za rad organizacija civilnog društva u interesu su građana
Kuća ljudskih prava predstavila je tri preporuke za unapređenje uvjeta rada organizacija civilnog društva u Zagrebu, naglasivši da stabilna podrška njihovu radu omogućuje kvalitetnije usluge građanima, praćenje ostvarivanja njihovih prava i doprinos razvoju javnih politika.
Prva preporuka odnosi se na osiguravanje primjerenih prostora za rad organizacija civilnog društva. Iako Grad Zagreb omogućuje korištenje prostora u gradskom vlasništvu, dio njih zahtijeva značajna ulaganja u održavanje, sanaciju i pristupačnost. Kuća ljudskih prava predložila je model financijske i tehničke podrške za uređenje prostora te redovitije natječaje za njihovu dodjelu.
Druga preporuka odnosi se na ponovno uspostavljanje gradskog sufinanciranja projekata financiranih iz fondova Europske unije, čime bi Grad pomogao organizacijama u osiguravanju obveznog sufinanciranja te omogućio privlačenje dodatnih europskih sredstava za programe i usluge od koristi građanima Zagreba.
Treća preporuka odnosi se na višegodišnju programsku podršku neovisnom istraživačkom i zagovaračkom radu organizacija civilnog društva. Takav rad omogućuje kontinuirano praćenje stanja ljudskih prava, prepoznavanje problema i razvoj prijedloga za njihovo rješavanje, no teško ga je održavati kroz kratkoročno projektno financiranje.
Ulaganje u rad organizacija civilnog društva istodobno je ulaganje u prava građana i kvalitetu lokalnog upravljanja. Istraživanja, podaci i preporuke koje organizacije razvijaju predstavljaju vrijedan resurs koji Grad može koristiti za unapređenje svojih politika i praksi.
Grad Zagreb najavio strategiju razvoja civilnog društva i osnivanje savjeta
U odgovoru na pitanja Kuće ljudskih prava, predstavnica nadležnog gradskog ureda predstavila je planirani okvir buduće strategije razvoja i podrške civilnom društvu.
Strategija bi trebala obuhvatiti pet ciljeva: višegodišnje financiranje organizacija civilnog društva, unapređenje kvalitete prostora za njihov rad, poboljšanje procesa javnog savjetovanja, edukacije, mentorstva i organizacijski razvoj te participativno odlučivanje.
Najavljeni ciljevi u velikoj se mjeri podudaraju s preporukama Kuće ljudskih prava, osobito u području višegodišnjeg financiranja i kvalitete prostora za rad. Ipak, konkretni modeli podrške tek trebaju biti razrađeni. Za Kuću ljudskih prava posebno je važno da višegodišnje financiranje obuhvati i neovisan istraživački, analitički i zagovarački rad organizacija, koji često ostaje izvan postojećih natječajnih modela.
Prema informacijama iznesenima na sjednici, javno savjetovanje o strategiji očekuje se početkom 2027. godine, a njezino donošenje i osnivanje najavljenog savjeta za razvoj civilnog društva planiraju se tijekom proljeća 2027. godine. Time bi se trebale otvoriti dodatne mogućnosti za strukturirani dijalog između Grada i organizacija civilnog društva.
Na pitanje o ponovnom uspostavljanju sufinanciranja projekata financiranih iz fondova Europske unije nije bilo moguće dobiti konkretnu informaciju o statusu te inicijative, budući da je pitanje u nadležnosti gradskog ureda zaduženog za financije.
Kuća ljudskih prava Zagreb pozdravlja najavljeni smjer razvoja gradske politike prema civilnom društvu te će nastaviti zagovarati da se predviđene mjere oblikuju u transparentne, dostupne i dugoročno održive modele podrške.
Snažno i neovisno civilno društvo nije samo korisnik javnih sredstava, nego i partner javnim institucijama u prepoznavanju problema, razvoju rješenja i zaštiti prava građana. Ulaganje u njegov rad zato treba promatrati kao ulaganje u javni interes i kvalitetu života u Zagrebu.
