U povodu Međunarodnog dana tolerancije, 16. studenoga, Ured za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (ODIHR) objavio je godišnje podatke o zločinima iz mržnje za 2025. godinu. Prema službenim podacima Republike Hrvatske, policija je evidentirala 75 kaznenih djela povezanih sa zločinom iz mržnje, dok je ODIHR od organizacija civilnog društva zaprimio prijave 39 incidenata u kojima je identificirano 59 žrtava. Rasizam i ksenofobija najzastupljeniji su motivi, a ODIHR i dalje upozorava na potrebu jačanja kapaciteta hrvatskog kaznenopravnog sustava za učinkovito suzbijanje zločina iz mržnje.
Službeni podaci: 75 kaznenih djela i četiri pravomoćne osuđujuće presude
Prema službenim podacima koje je Republika Hrvatska dostavila ODIHR-u, policija je tijekom 2025. evidentirala 75 kaznenih djela povezanih sa zločinom iz mržnje u smislu članka 87. stavka 21. Kaznenog zakona. Nadležna državna odvjetništva postupala su u vezi s 59 kaznenih djela, dok su evidentirane četiri pravomoćne osuđujuće presude.

Najviše kaznenih djela bilo je motivirano rasizmom i ksenofobijom (52), a slijede kaznena djela motivirana predrasudama prema LGBTI osobama (16). Evidentirana su i četiri kaznena djela motivirana mržnjom prema muslimanima, dva antisemitska kaznena djela te po jedno povezano s invaliditetom i spolom žrtve.
Prema vrsti kaznenog djela, najzastupljenije su prijetnje i prijeteće ponašanje (25), fizički napadi (16), oštećenja imovine (15) i vandalizam (13).
Uz navedena kaznena djela, policija je evidentirala i 197 prekršaja motiviranih mržnjom, dok je u prekršajnim postupcima doneseno 56 pravomoćnih osuđujućih presuda. Zasebno su evidentirana 33 kaznena djela javnog poticanja na nasilje i mržnju iz članka 325. Kaznenog zakona, dok su državna odvjetništva postupala u vezi s 40 takvih kaznenih djela, uz tri pravomoćne osuđujuće presude.
Podaci o evidentiranim kaznenim djelima, postupanju državnih odvjetništava i pravomoćnim presudama ne odnose se nužno na iste predmete. Stoga se iz njih ne može izravno zaključivati o udjelu prijavljenih slučajeva koji su završili osuđujućom presudom. Ipak, oni otvaraju važno pitanje učinkovitosti kaznenopravnog odgovora, koje zahtijeva sustavno praćenje pojedinačnih predmeta i njihovih ishoda.

Kako se prikupljaju službeni podaci?
Službeni podaci rezultat su međuinstitucionalnog sustava praćenja uređenog Protokolom o postupanju u slučaju zločina iz mržnje, koji je Vlada Republike Hrvatske revidirala 2021. godine.
Protokolom su utvrđene obveze policije, državnog odvjetništva, sudova i drugih nadležnih tijela u otkrivanju, procesuiranju, evidentiranju i praćenju zločina iz mržnje. Nadležna tijela dužna su prikupljati i razmjenjivati podatke o kaznenim djelima, javnom poticanju na nasilje i mržnju te prekršajima motiviranima mržnjom.
Središnju ulogu u tom sustavu ima Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, koji prikuplja i objedinjuje podatke nadležnih institucija, prati tijek postupanja u pojedinim predmetima i objavljuje statističke podatke. Ured koordinira i Radnom skupinom za praćenje zločina iz mržnje, zaduženom za praćenje pojavnosti zločina iz mržnje, međuinstitucionalnu suradnju i izradu preporuka za unaprjeđenje sustava.
Ured je ujedno nacionalna kontaktna točka za suradnju s ODIHR-om, kojemu periodično dostavlja objedinjene službene podatke Republike Hrvatske.
Time je uspostavljen institucionalni okvir koji omogućuje praćenje zločina iz mržnje od njihova evidentiranja do pravosudnog ishoda. Međutim, njegova učinkovitost ovisi o dosljednoj primjeni propisanih postupaka, pravodobnom prepoznavanju motiva predrasuda i kvaliteti podataka koje nadležna tijela prikupljaju.
Organizacije civilnog društva prijavile 39 incidenata protiv 59 žrtava
Uz službene statistike, ODIHR prikuplja i analizira prijave organizacija civilnog društva koje prate nasilje i incidente potencijalno motivirane predrasudama.
Za 2025. godinu ODIHR je zaprimio prijave 39 incidenata u Hrvatskoj, u kojima je identificirano ukupno 59 žrtava. Među njima prevladavaju rasistički i ksenofobni incidenti, uključujući brojne nasilne napade na strane državljane i pripadnike srpske nacionalne manjine. Dio incidenata bio je popraćen ultranacionalističkim porukama povezanima s povijesnim etničkim sukobima.
Posebno zabrinjavaju napadi na strane radnike, uključujući migrantske dostavljače koji su bili žrtve nasilnih razbojništava. ODIHR bilježi i značajan broj nasilnih napada na mlade LGBTI osobe, uključujući incidente povezane s javnim događanjima posvećenima LGBTI pravima. Među prijavljenim slučajevima nalaze se i antisemitski vandalizam te incidenti usmjereni protiv kršćanskih vjerskih objekata.
Pojedini incidenti uključivali su više povezanih motiva predrasuda, što pokazuje važnost intersekcionalnog pristupa prepoznavanju nasilja i pružanju podrške žrtvama.
ODIHR pritom upozorava na nedovoljnu zastupljenost prijava koje se odnose na određene skupine. U prijavama organizacija civilnog društva nisu identificirani incidenti motivirani mržnjom prema muslimanima ili osobama s invaliditetom, dok je broj prijava antiromskih, antisemitskih i rodno motiviranih incidenata bio nizak. To ne znači da takvi incidenti ne postoje, nego upućuje na moguće nedostatke u njihovu prepoznavanju, dokumentiranju i prijavljivanju.
Podaci organizacija civilnog društva pritom nisu izravno usporedivi sa službenom statistikom niti se s njom mogu jednostavno zbrajati. Riječ je o različitim izvorima i metodologijama prikupljanja podataka, koji zajedno mogu pridonijeti potpunijem razumijevanju pojavnosti nasilja motiviranog predrasudama.
Kuća ljudskih prava Zagreb nastavlja pratiti incidente motivirane predrasudama
Kuća ljudskih prava Zagreb i Centar za mirovne studije i ove su godine ODIHR-u dostavili podatke o incidentima koje su tijekom 2025. identificirali kao potencijalno motivirane predrasudama.
Prikupljeni slučajevi uključuju fizičke napade i prijetnje stranim radnicima, incidente usmjerene protiv pripadnika nacionalnih manjina, osobito srpske, te nasilje i prijetnje prema LGBTI osobama. Zabilježeni su i slučajevi vandalizma te incidenti povezani s ekstremističkim i ultranacionalističkim porukama.
Nisu svi dokumentirani incidenti u konačnici uključeni u ODIHR-ovu evidenciju. ODIHR prijavljene slučajeve procjenjuje prema svojoj metodologiji, koja zahtijeva postojanje kažnjivog djela i dovoljno jasnih pokazatelja motiva predrasuda. Upravo zato sustavno prikupljanje informacija o okolnostima incidenta, izjavama počinitelja, odabiru žrtve i drugim mogućim pokazateljima predrasuda predstavlja važan dio kvalitetnog praćenja zločina iz mržnje.
Očekujemo da će Radna skupina za praćenje zločina iz mržnje na svojem sljedećem sastanku razmotriti incidente dokumentirane u ODIHR-ovu izvještaju, osobito one za koje nije poznato jesu li evidentirani u službenim statistikama i jesu li nadležne institucije poduzele odgovarajuće radnje. Takvo razmatranje proizlazi iz uloge Radne skupine u praćenju pojavnosti zločina iz mržnje, razmjeni informacija i unaprjeđenju institucionalnog odgovora.
Protokolom iz 2021. godine u rad Radne skupine uključeni su i predstavnici pet organizacija civilnog društva, čime je dodatno osnažena njihova uloga u sustavu praćenja zločina iz mržnje. Učinkovitost tog sustava ovisi o aktivnom sudjelovanju svih članova Radne skupine, pravodobnoj razmjeni informacija i zajedničkom prepoznavanju mogućih nedostataka u evidentiranju, istraživanju i procesuiranju zločina iz mržnje.
ODIHR godinama upozorava na nedostatke u prepoznavanju i evidentiranju zločina iz mržnje
U preporukama Hrvatskoj za razdoblje od 2021. do 2024. ODIHR je kontinuirano upozoravao na dva povezana problema: nedovoljno jasno razlikovanje zločina iz mržnje od drugih kaznenih djela u službenim evidencijama te potrebu jačanja svijesti i stručnih kapaciteta policije, državnog odvjetništva i pravosuđa.
U izvještaju za 2021. ODIHR je pozdravio donošenje novog Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje, ali je istodobno upozorio na nedostatke u statističkom evidentiranju i potrebu daljnjih edukacija. Ista upozorenja ponavljala su se i u izvještajima za 2022., 2023. i 2024. godinu.
U najnovijem izvještaju, za 2025. godinu, ODIHR prepoznaje napore Hrvatske u jačanju kapaciteta pravosudnih dužnosnika i službenika, osobito kroz edukacije Pravosudne akademije. Međutim, ponovno naglašava potrebu daljnjeg jačanja svijesti i kapaciteta stručnjaka u kaznenopravnom sustavu za učinkovito postupanje u slučajevima zločina iz mržnje.
Tijekom 2025. Pravosudna akademija organizirala je sedam jednodnevnih radionica na kojima je sudjelovalo ukupno 113 polaznika. Edukacije su obuhvatile zločine iz mržnje i govor mržnje, istraživanje kaznenih djela, kvalitetu obrazloženja sudskih odluka te domaću praksu i praksu Europskog suda za ljudska prava.
Iako ODIHR u preporuci za 2025. više izričito ne ponavlja ranije upozorenje o nedovoljnom razlikovanju zločina iz mržnje od drugih kaznenih djela u službenim statistikama, potreba jačanja institucionalnih kapaciteta ostaje prisutna.
Kontinuitet ODIHR-ovih upozorenja pokazuje da postojanje zakonodavnog okvira, sustava praćenja i programa stručnog usavršavanja nije samo po sebi dovoljno. Ključno je osigurati da se motiv predrasuda pravodobno prepozna, temeljito istraži i odgovarajuće uzme u obzir tijekom kaznenog postupka.
Europski sud za ljudska prava već je upozoravao na propuste hrvatskih institucija
Potreba učinkovitog istraživanja motiva mržnje nije samo pitanje kvalitete službenih evidencija, nego i međunarodnopravna obveza Hrvatske.
Europski sud za ljudska prava još je u predmetu Šečić protiv Hrvatske (40116/02) utvrdio povredu Konvencije zbog propusta nadležnih tijela da učinkovito istraže rasistički motivirano nasilje nad pripadnikom romske zajednice.
Godinama kasnije, u predmetu Sabalić protiv Hrvatske (50231/13), Sud je ponovno utvrdio povredu Konvencije zbog neodgovarajućeg institucionalnog odgovora na homofobno nasilje, uključujući propuste u procesuiranju i sankcioniranju počinitelja.
Ovi predmeti pokazuju da se problem učinkovitog prepoznavanja i istraživanja motiva mržnje u Hrvatskoj ne može promatrati samo kroz godišnje statistike. Riječ je o dugotrajnim izazovima u primjeni međunarodnih standarda zaštite žrtava, koji zahtijevaju sustavne mjere i praćenje njihove provedbe.
Kuća ljudskih prava Zagreb, zajedno s partnerskim organizacijama, prati izvršenje presude u predmetu Sabalić te u okviru postupka nadzora nad izvršenjem presude pred Odborom ministara Vijeća Europe upozorava na potrebu uklanjanja sustavnih nedostataka u odgovoru na zločine iz mržnje.
Kvalitetnije praćenje, snažnija podrška žrtvama i bolja koordinacija institucija
Upravo su prepoznavanje i dokumentiranje rasističkog nasilja, unaprjeđenje institucionalnog odgovora te jačanje podrške žrtvama među središnjim ciljevima projekta Bridging the Gap: snažniji odgovor na rasistički govor mržnje i nasilje u Hrvatskoj, koji Kuća ljudskih prava Zagreb provodi u partnerstvu s Centrom za mirovne studije i Uredom pučke pravobraniteljice.
Projekt povezuje praćenje rasističkog govora mržnje i nasilja, istraživanje društvenih stavova i iskustava diskriminacije, razvoj mehanizama upućivanja žrtava na odgovarajuću podršku te jačanje kapaciteta policije, pravosuđa i drugih javnih institucija.
Posebna pažnja posvećena je zajednicama koje su izložene rasizmu i diskriminaciji, uključujući Rome, Srbe, muslimane, migrante i osobe afričkog podrijetla, uz nastojanje da se unaprijedi suradnja institucija i organizacija civilnog društva.
Godišnji podaci ODIHR-a dodatno potvrđuju važnost takvog pristupa. Učinkovito suzbijanje zločina iz mržnje zahtijeva više od evidentiranja pojedinačnih slučajeva: ono podrazumijeva pravodobno prepoznavanje motiva predrasuda, učinkovitu istragu i procesuiranje počinitelja te dostupnu i individualiziranu podršku žrtvama.
Bez dosljedne primjene postojećih standarda i sustavnog praćenja postupanja institucija, zločini iz mržnje ostaju nedovoljno prepoznati, a žrtve bez odgovarajuće zaštite.
Zločini iz mržnje u državama sudionicama OESS-a
ODIHR-ov godišnji izvještaj za 2025. godinu donosi i širi pregled zločina iz mržnje u državama sudionicama OESS-a. Službene informacije dostavilo je 45 država, među kojima je 40 država dostavilo statističke podatke o zločinima iz mržnje. Uz službene podatke, ODIHR je zaprimio informacije o 11.318 incidenata motiviranih mržnjom iz 51 države sudionice, koje su dostavile organizacije civilnog društva, UNHCR i terenske misije OESS-a.
Podaci su dostupni u ODIHR-ovoj godišnjoj bazi podataka o zločinima iz mržnje, dok publikacija 2025 Hate Crime Data – Key Findings donosi vizualni pregled ključnih nalaza na razini OESS-a.