Uoči 141. Sjednice Odbora za ljudska prava, Kuća ljudskih prava u koordinaciji s još 7 organizacija civilnog društva (CMS, YIHR, Gong, B.a.b.e., CZMOS, Cetnar Miko Tripalo i RODA) podnijela je UN-ovom Odboru za ljudska prava zajednički podnesak u kojem organizacije upozoravaju na nedostatke u implementaciji obaveza države koje proizlaze iz Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Na sjednici je Odbor za ljudska prava UN-a usvojio zaključna opažanja u okviru četvrtog periodičnog izvješća za Hrvatsku.
Odbor je izrazio zabrinutost zbog nepostojanja nacionalnog mehanizma za koordinaciju i praćenje provedbi zaključnih opažanja. Država potpisnica trebala bi osigurati da se zaključna opažanja Odbora sustavno provode. U tu svrhu, trebalo bi ubrzati uspostavljanje posebnog mehanizma za koordinaciju i praćenje provedba Zaključnih opažanja, postavljajući jasan i specifičan vremenski okvir za njegovo osnivanje.
Uzimajući u obzir zakonodavni, institucionalni i politički okvir za borbu protiv korupcije, uključujući Zakon o sprječavanju sukoba interesa usvojen 2021. godine i novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti usvojen 2022. godine, Odbor je zabrinut zbog navodno nedosljedne primjene ovog okvira što rezultira stalnom prisutnošću korupcije, posebno u vezi s javnim ili javno kontroliranim poduzećima, uključujući na regionalnoj i lokalnoj razini.
Podsjećajući na svoje prethodne preporuke (stavak 12), i dok priznaje izazove s kojima se država suočava u vezi s suradnjom sa susjednim zemljama, Odbor ponavlja svoju zabrinutost zbog sporog napretka u istraživanju i procesuiranju ratnih zločina tijekom oružanog sukoba, kao i izvješća koja ukazuju na nastavak etničke pristranosti u sudskim postupcima, posebno u vezi odabira slučajeva za procesuiranje.
Odbor je zabrinut zbog rasprostranjenosti govora mržnje u javnom diskursu i povijesnog revizionizma koji se odnosi na ratne zločine, kako na internetu tako i u tradicionalnim medijima, uključujući od strane političara i visokih dužnosnika. Odbor je dodatno zabrinut da se govor mržnje i nasilje motivirano mržnjom uglavnom procesuira kao prekršaj, dakle neadekvatno kažnjava, da je broj osuđujućih presuda mali i da incidenati često nisu prijavljeni zbog nedostatka povjerenja u institucije.
U skladu s pravilom 75 (1) poslovnika Odbora, od država potpisnice se traži da do 23. srpnja 2027. dostavi podatke o provedbi preporuka Odbora u paragrafima 10 (Antikorupcijske mjere); 12 (Odgovornost za prošla kršenja ljudskih prava) i 20 (Govor mržnje i zločini iz mržnje).
Dokument možete preuzeti na linku.
