Okrugli stol “Presumpcija nevinosti i procesna prava osumnjičenika u Hrvatskoj” u organizaciji Kuće ljudskih prava Zagreb održan je 27. lipnja u prostorijama Hrvatske odvjetničke komore, s fokusom na ljudska prava optuženika i osumnjičenika u kaznenom postupku, posebice u dijelu prava na pristup odvjetniku u predistražnom postupku, audio – vizualnom snimanju postupka ispitivanja, pravu na sudjelovanje u kaznenom postupku te jačanju mehanizama za zaštitu pretpostavke nevinosti.
Odvjetnik i dopredsjednik Hrvatske odvjetničke komore Mladen Klasić, naglasio je važnost stručne rasprave i razumijevanja načela presumpcije nevinosti i prava na pravično suđenje. Upozorio je da se u javnosti pogrešno govori o dokazivanju nevinosti umjesto o dokazivanju krivnje i da pritisak javnosti može biti pogibeljan za jedno od temeljnih ljudskih prava – pravo na pravično suđenje.
Doc.dr.sc. Zoran Burić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je kako su ljudska prava optuženika i osumnjičenika u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina značajno osnažena izmjenama zakona zbog usklađivanja s pravom Europske unije i praksom Europskog suda za ljudska prava. S obzirom na raniji izostanak kontrole sudova nad djelovanjem represivnih tijela, prvenstveno policije, a pod utjecajem prakse ESLJP-a i europskih pravnih standarda, uvedeno je audio vizualno ispitivanje osumnjičenika od strane policije. Audio vizualno snimanje osumnjičenika je korak naprijed u ostvarivanju procesnih prava osumnjičenika, ali i u jačanju povjerenja u institucije, te je ujedno i mehanizam nadzora rada represivnih tijela, zaključio je Burić.
Osim zakonodavnog okvira, fokus okruglog stola bio je i na važnosti načina prikazivanja osumnjičenika u medijima, javnosti i u sudnici odnosno utjecaju koji mjere tjelesnog ograničenja slobode (lisice) mogu imati na percepciju javnosti o presumiranoj krivnji osumnjičenika, a sve u svijetlu pravilne implementacije Direktive EU 2016/343 o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti i prava sudjelovati na raspravi u kaznenom postupku. Direktiva naime nalaže da se nadležna državna tijela i organi vlasti trebaju suzdržavati od prikazivanja osumnjičenika ili okrivljenih osoba kao već krivih, kako u sudnici, tako i u javnosti. Navedeno znači da različite mjere tjelesnog ograničavanja slobode, poput lisica, lanaca na nogama, pokrivala za glavu i slično, trebaju biti korištene samo u onim slučajevima u kojima su takve mjere opravdane (sigurnosni razlozi), o čemu se odlučuje posebno o svakom pojedinom slučaju.
Odvjetnica Lidija Horvat problematizirala je Direktivu EU 2016/343 o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti i prava sudjelovati na raspravi u kaznenom postupku, na način da ista u cijelosti nije trasnponirana u hrvatski nacionalni sustav te da postoje neusklađenosti na zakonskoj i podzakonskoj razini. Također je navela primjere različite prakse pojedinih državnih odvjetništva i sudova u primjeni sredstava za vezivanje (lisice) prilikom ispitivanja okrivljenika te naglasila važnost intervencije branitelja ukoliko ne postoje opravdani razlozi za primjenu sredstava za vezivanje. Istaknula je i da bi opravdanost uporabe sredstava za vezivanje prilikom dovođenja na sud trebalo biti kotrolabilno te da uporaba tih sredstava ne bi smjela ovisiti o diskrecijskoj ocjeni policijskog službenika ili pravosudnog policajca već o stvarnim i važnima razlozima, u skladu s načelom nužnosti i razmjernosti.
Novinar Tihomir Ponoš istaknuo je da mediji imaju znatan utjecaj na percepciju javnosti i da je potrebno više opreza u izvještavanju o kaznenim postupcima, što je vidljivo i iz istraživanja “Važnost prikazivanja: kako su osumnjičene i okrivljene osobe prikazane u sudnici, u javnosti i u medijima” koje je provela i objavila Kuća ljudskih prava Zagreb. Naime, mediji često u naslovima pribjegavaju senzacionalističkom izvještavanju i ne upotrebljavaju ispravno i precizno izraze i pojmove u skladu s kaznenim zakonodavstvom i etičkim standardima u novinarstvu. Naslovi vijesti tako često sadrže riječi poput “ubojica”, “otmičar”, “krijumčar” i slično, iako se radi o osobama za koje je postupak i dalje u tijeku i za koje i dalje nije donesena pravomoćna presuda čime se krši načelo presumpcije nevinosti. Dnevni tisak i internetski portali često objavljuju članke koji sadrže inicijale, dob, podrijetlo, status, mjesto boravka, pa čak i zanimanje osumnjičenih osoba, unatoč tome što su osobe još uvijek pod istragom, a njihovo podrijetlo i status nisu relevantni za priču. Ponoš je upozorio da mediji trebaju obratiti posebnu pozornost pri izvještavanju o pripadnicima manjinskih ili ranjivih skupina u društvu, kako ih ne bi dodatno stigmatizirali.
Tea Dabić iz Kuće ljudskih prava Zagreb predstavila je zaključke istraživanja pod nazivom „Važnost predstavljanja: percepcija osumnjičenika i optuženika na sudovima, u javnosti i medijima” te „Procesna prava – audio-video snimanje ispitivanja u EU“, koje je Kuća ljudskih prava Zagreb provela provela radi analize usklađenosti izmjena Zakona o kaznenom postupku s europskom pravnom stečevinom. Istraživanje je pokazalo kako Hrvatska ima dobar zakonodavni okvir koji osigurava jaču zaštitu prava obrane okrivljenika, međutim prostora za napredak ima u dijelu koji se odnosi na razmjernu uporabu sredstava za vezivanje. Naime, mjere ograničavanja tjelesne slobode su u određenim okolnostima nužne, ali način na koji će osumnjičene osobe biti prikazane u javnosti upotrebom mjera tjelesnog ograničavanja slobode znatno utječu na percepciju javnosti o presumiranoj krivnji osumnjičenika. Stoga je važno je procjenjivati nužnost primjene mjera ograničavanja tjelesne slobode prema okolnostima svakog pojedinog slučaja.
Okrugli stol održan je u sklopu projekata “Važnost predstavljanja: percepcija osumnjičenika i optuženika na sudovima, u javnosti i medijima”, te “Procesna prava – audio-video snimanje ispitivanja u EU”, koji su financirani iz Programa Pravosuđe Europske Unije i sufinancirani od strane Ureda za udruge Vlade RH.
Sadržaj ove objave odražava stajališta autora i isključiva je odgovornost autora. Europska komisija nije odgovorna za eventualnu upotrebu informacija koje ova objava sadržava. Stajališta izražena u ovoj objavi isključiva su odgovornost Kuće ljudskih prava Zagreb te nužno ne odražavaju stajališta Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
