Predstavljajući izvješće o Hrvatskoj, nastalo nakon četverodnevnog posjeta Povjerenstva za ljudska prava Vijeća Europe u travnju ove godine, Povjerenik je iskazao pozitivno mišljenje u pogledu primjetnog trenda osnaživanja zakonodavnog i institucionalnog okvira za borbu protiv zločina iz mržnje, uključujući i govor mržnje. S druge strane, istaknuo je kako je potrebna mnogo odlučnija akcija kako bi se osiguralo podizanje društvene svijesti te, samim time, djelotvornija primjena zakonodavstva. Povjerenik poziva nadležne vlasti da obrate posebnu pozornost na bilježenje podataka o zločinima iz mržnje te da osiguraju odgovarajuću i sustavnu obuku za policijske i pravne stručnjake kako bi bili u mogućnosti prepoznati te učinkovito istražiti i sankcionirati zločin iz mržnje. Posljednjih godina, u Hrvatskoj su poduzete brojne reforme s ciljem osnaživanja zaštite i poštivanja ljudskih prava. Poboljšan je zakonodavni i institucionalni okvir za zaštitu nacionalnih manjina te za borbu protiv zločina iz mržnje, kao i zakonodavstvo u pogledu medija, istaknuo je Povjerenik.
U pogledu problematičnih pojava porasta manifestacija etničke nesnošljivosti i zločina iz mržnje te njihovih negativnih učinaka po društvenu koheziju u hrvatskom društvu, Povjerenik Vijeća Europe pozvao je nadležne vlasti da pojačaju napore u borbi za suzbijanje takvih društveno štetnih pojava.
Povjerenik je iskazao pozitivno mišljenje u pogledu primjetnog trenda osnaživanja zakonodavnog i institucionalnog okvira za borbu protiv zločina iz mržnje, uključujući i govor mržnje. S druge strane, istaknuo je kako je potrebna mnogo odlučnija akcija kako bi se osiguralo podizanje društvene svijesti te, samim time, djelotvornija primjena zakonodavstva. Povjerenik poziva nadležne vlasti da obrate posebnu pozornost na bilježenje podataka o zločinima iz mržnje te da osiguraju odgovarajuću i sustavnu obuku za policijske i pravne stručnjake kako bi bili u mogućnosti prepoznati te učinkovito istražiti i sankcionirati zločin iz mržnje. Posljednjih godina, u Hrvatskoj su poduzete brojne reforme s ciljem osnaživanja zaštite i poštivanja ljudskih prava. Poboljšan je zakonodavni i institucionalni okvir za zaštitu nacionalnih manjina te za borbu protiv zločina iz mržnje, kao i zakonodavstvo u pogledu medija, istaknuo je Povjerenik.
Povjerenik je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog slučajeva eskalacije etničke netolerancije i zločina iz mržnje, uključujući i govor mržnje, te njihovog negativnog utjecaja na društvenu koheziju i na nastojanja oko međuetničke pomirbe. Smatra kako iskazani neuspjesi nadležnih vlasti da primjereno i dosljedno prepoznaju, kazneno procesuiraju i sankcioniraju, kao i da javno osude zločine iz mržnje, samo dodatno pogoršavaju atmosferu etnocentrizma, međusobne nesnošljivosti, moguće eskalacije nasilja te osjećaja nesigurnosti među nacionalnim i etničkim manjinama.
Među koracima koje je nadležna vlast poduzela protiv zločina iz mržnje je usvajanje Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje 2011. godine, kao i uspostava sustava praćenja kako bi se nadzirali prekršaji koje bi se moglo smatrati zločinima iz mržnje. U siječnju 2013., nova odredba Kaznenog zakona (Članak 89.) stupila je na snagu, a koja definira zločin iz mržnje kao kazneno djelo počinjeno na temelju rase, boje kože, religijske pripadnosti, nacionalnog ili etničkog porijekla, invalidnosti, roda, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. Članak 325. Kaznenog zakona smatra kaznenim djelom javno poticanje na nasilje i mržnju, te uključuje odredbu u pogledu odobravanja, minimiziranja ili poricanja genocida te ostalih ozbiljnih povreda ljudskih prava i povreda humanitarnog prava. Osim toga, zakon propisuje motivaciju iz mržnje kao otežavajuću okolnost prilikom počinjenja osnovnog oblika kaznenog djela.
Prema podacima nadležnih vlasti, 2014. godine zabilježeno je 11 nerazriješenih slučajeva zločina iz mržnje iz prethodnih godina te 10 novih zabilježenih slučajeva. Doneseno je 6 presuda za zločine iz mržnje, dok su 3 osobe oslobođene. U pogledu kaznenog djela javnog poticanja na mržnju i nasilje, u 2014. registrirano je 8 takvih slučajeva, dok su 3 osobe osuđene na uvjetne zatvorske kazne. Ove presude odnosile su se na govor mržnje na Internetu protiv LGBTI osoba.
Pučka pravobraniteljica napomenula je kako službena statistika o zločinima iz mržnje pokazuje znatno manji broj slučajeva u odnosu na Izvješće Srpskog narodnog vijeća iz 2016., koje navodi brojku od 189 slučajeva zločina iz mržnje u 2015. godini, uključujući i govor mržnje. Ističući kako se razlozi za tu nedosljednost možda mogu potražiti u nepodudarnoj metodologiji praćenja zločina iz mržnje, Pučka pravobraniteljica istaknula je da podaci civilnog društva ne smiju biti zanemarivani od strane vlasti, s obzirom da su, zbog nedostatka povjerenja ili iz straha, žrtve često sklone prijavljivati ovakve incidente isključivo nevladinim organizacijama. U 2016., Savjetodavni odbor Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina istaknuo je kako vrlo niska službena brojka zločina iz mržnje odražava nedovoljnu primjenu dostupnog pravnog okvira.
Kao pozitivnu stvar, Povjerenik pozdravlja sudjelovanje Hrvatske u kampanji Vijeća Europe “Pokret protiv govora mržnje” tijekom 2013. godine, s nacionalnom kampanjom pod nazivom “NE govoru mržnje na Internetu”, čije su ciljane skupine bili posebice djeca i mladi ljudi. Pored toga, Hrvatska sudjeluje u on-line tečaju Vijeća Europe “Borba protiv rasizma, ksenofobije i homofobije”, pokrenutog u svibnju prošle godine, a koji je razvijen u okviru HELP programa Vijeća Europe, u suradnji s hrvatskom Pravosudnom akademijom.
U tom svjetlu, Povjerenik za ljudska prava pozvao je hrvatske vlasti i političke lidere na svim razinama da čvrsto i nedvosmisleno osude sve slučajeve govora mržnje i nacionalne netrpeljivosti, u skladu s preporukama Odbora ministara Vijeća Europe u vezi s govorom mržnje te općim strategijama u borbi za suzbijanje govora mržnje Europske komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI).
Zaključno, Povjerenik je naglasio potrebu za osnaživanjem etičnog novinarstva i osiguravanja učinkovite uporabe mehanizama za samoregulaciju. Izrazio je zabrinutost oko činjenice da su inicijative i akcije u tom smjeru ozbiljno potkopane trendom polarizacije unutar medijskog sektora, što je ključan problem koji zahtijeva ozbiljnu refleksiju od strane samih novinara. S obzirom na potrebu da se djelotvorno suoči s kontinuiranim trendom govora mržnje u medijima, tim je važnije hitno rješavanje ovog problema.
Cijeli izvještaj dostupan na linku ovdje.
