Godišnja konferencija o ljudskim pravima: održana panel rasprava “Pristup financiranju za organizacije civilnog društva”

Kuća ljudskih prava Zagreb u sklopu Godišnje konferencije o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj organizirala je panel raspravu na temu pristupa financiranju za organizacije civilnog društva. Panel rasprava se održala 17. prosinca u online formatu. Na panel raspravi je sudjelovalo četrdesetak sudionika, a raspravom je moderirao Ivan Novosel, programski direktor Kuće ljudskih prava. 

Predstavljanje istraživačkog izvještaja o financiranju organizacija civilnog društva predstavio je Ivan Buljan, voditelj programa i razvoja u Kući ljudskih prava Zagreb. Istraživanje o pristupu financiranju provedeno je tijekom 2020. godine kroz online upitnik, intervjue i fokus skupine, a na temu financiranja iz državnog proračuna, Programa Unije i ESI fondova. Identificirane su mnoge prepreke i izazovi s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva u Hrvatskoj. Nalazi istraživanja ukazali su na postojanje visokog stupanja nepovjerenja udruga iz uzorka prema domaćim donatorima – institucijama koje dodjeljuju sredstva iz državnog proračuna te ESI fondova. Nerijetko se proces stvaranja javnih politika provodi neparticipativno što su slučajevima u kojima udruge ne mogu određene društvene probleme i potrebe staviti na dnevni red, kako bi doprinos rješavanju istih ušao u programe financiranja civilnog društva.

Željka Leljak Gracin iz Zelene Akcije naglasila je dugoročni problem izostanka povjerenja između civilnog društva i javnih institucija kao jedne od ključnih prepreka za adekvatno partnerstvo i suradnju, a time i za prilagodljivije i učinkovitije programe financiranja. Nepovjerenje je istaknuto kao dvosmjerno te se u posljednjih godina produbilo. Brojni primjeri su udrugama potvrdili osjećaj nepovjerenja prema institucijama. Organizacije za zaštitu prirode i održivi razvoj suočavaju se s nedostatkom financiranja aktivnosti na nacionalnoj razini, što dovodi do smanjenja broja i utjecaja rada okolišnih organizacija diljem Hrvatske. Osim za okolišne, smanjuju se sredstva i za organizacije koje se bave javnim zagovaranjem. 

Đordana Barbarić iz Udruge MoST istaknula je problem neprepoznavanja određenih problema u lokalnim zajednicama, kao i na probleme različitih društvenih skupina. Nerijetko dobri projekti i njihovi rezultati nisu prepoznati od strane lokalnih vlasti i ne dobivaju nastavak podrške. Istaknula je kako u Hrvatskoj postoji veliki broj organizacija koje doprinose smanjenju i suzbijanju siromaštva i socijalne isključenosti te kako postoji dobra infrastruktura, ali da za snažnije rezultate u suzbijanju siromaštva i boljem odgovaranju na potrebe lokalnog stanovništva treba bolja povezanost, komunikacija i suradnja. Svi panelisti istaknuli su potrebu za stvaranjem partnerskog odnosa s javnim institucijama što je navedeno kao jedini način za stvaranje povjerenja između civilnog i javnog sektora u Hrvatskoj. To je nužan preduvjet kako bi se učinkovito odgovorilo na određene društvene potrebe, probleme i izazove.