Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) predstavila je analizu iskustava 205 organizacija civilnog društva diljem Europske unije pod naslovom ‘Civic space ― experiences of organisations in 2019’ koja iznosi glavne prepreke s kojima se organizacije civilnog društva susreću u svom radu. Dobiveni nalazi rezultat su drugih po redu godišnjih konzultacija s organizacijama civilnog društva koje su provedene nastavno na objavu izvještaja Agencije “Izazovi s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva koje se bave ljudskim pravima u EU-u” iz 2018. godine te potvrđuju njegove nalaze i važnost mišljenja iznesenih u izvještaju koja bi institucije EU-a kao i države članice kontinuirano trebale uzimati u obzir.
Prema nalazima konzultacija, gotovo polovica nacionalnih i lokalnih organizacija civilnog društva tvrdi da se situacija u njihovoj zemlji u 2019. godini pogoršala, a više od polovice organizacija suočilo se s verbalnim i online prijetnjama i napadima, govorom mržnje, kao i negativnim medijskim izvještavanjem o njima. Nadalje, jedna od pet organizacija civilnog društva koja je sudjelovala u konzultacijama kaže da je doživjela fizički napad usmjeren na njihove zaposlenike/volontere ili zgradu u kojoj se nalaze njihovi prostori za rad. Zabrinjava podatak da većina organizacija civilnog društva ima poteškoća u pristupu ili sudjelovanju u javnim savjetovanjima, ponajviše zbog kratkih rokova ili nedostatka povratnih informacija od tijela javne vlasti. Također, mnoge organizacije civilnog društva suočavaju se s izazovima koji proizlaze iz regulatornog okvira kao što su odredbe o slobodi izražavanja, okupljanja ili zaštite osobnih podataka. Konačno, zaključuje se kako dostupnost i pristup financiranju predstavlja problem za većinu organizacija civilnog društva diljem EU-a. Sudionici kao problem navode nedostatno financiranje, kao i zahtjevne procedure prijava i izvještavanja. Kratkoročno projektno financiranje otežava organizacijama civilnog društva dugoročno održivo planiranje i rad te se naglašava mogućnost rješavanja tog problema kroz predloženi EU Fond za pravosuđe, prava i vrijednosti.
U odnosu na situaciju u Hrvatskoj, problemi utvrđeni na razini EU-a uvelike se reflektiraju u radu organizacija civilnog društva na nacionalnoj i lokalnoj razini. Predstavnicima domaćeg civilnog sektora otežana je komunikacija s tijelima javne vlasti u sudjelovanju u radnim skupinama te u procesima javnih savjetovanja o prijedlozima zakona i javnih politika, čime se onemogućuje puno ostvarivanje prava na građansku participaciju, a problematično je i višegodišnje kašnjenje u donošenju strateškog dokumenta za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. U Hrvatskoj zabrinjava i kontinuirani proces društvene delegitimacije i diskreditiranja rada branitelja ljudskih prava i organizacija civilnog društva u javnosti, posebice od strane ultrakonzervativnih i populističkih političara i njima bliskih medija. Posljednjih godina branitelji ljudskih prava bili su izloženi verbalnim prijetnjama i zastrašivanjima, a posebno su na udaru bile organizacije koje se bave pravima izbjeglica. Sužavanje medijskih sloboda također pridonosi stvaranju nesigurnog okruženja za rad organizacija civilnog društva koje štite i promiču ljudskih prava. Neprofitni i nezavisni mediji imaju ključnu ulogu u zaštiti i promociji ljudskih prava koju sve teže ispunjavaju zbog nepostojanja održivog javnog financiranja.
Još jedna od glavnih prepreka učinkovitijem radu organizacija civilnog društva u Hrvatskoj također je nedostatno i neadekvatno organizirano financiranje njihova rada. Natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava raspisuju se s velikim zakašnjenjima što onemogućuje dugoročno planiranje programa i aktivnosti, a funkcioniranje organizacija civilnog društva opterećeno je sve većim administrativnim zahtjevima što im oduzima velik dio ljudskih i financijskih resursa. Horizontalna suradnja između organizacija civilnog društva i tijela javne vlasti u procesu programiranja bespovratnih sredstava nije na zadovoljavajućoj razini, što za posljedicu ima neusklađenost programa financiranja sa stvarnim društvenim potrebama. Tako je primjerice u 2019. godini pristup sredstvima Europskog socijalnog fonda alociranim za rad organizacija civilnog društva bio gotovo onemogućen, a provedba projekata opterećena je sve većim administrativnim zahtjevima prema provoditeljicama. Na financijsku stabilnost organizacija civilnog društva utječe i dugoročnost procesuiranja zahtjeva za naknadu troškova te kašnjenje u odobravaju financijske isplate. Kratkoročno i projektno financiranje ima negativan utjecaj na održivost kontinuiranog rada na zagovaračkim, istraživačkim i watchdog aktivnostima u području zaštite ljudskih prava, kao i na kvalitetu socijalnih usluga koje pružaju udruge u lokalnim zajednicama.
S obzirom da je civilno društvo jedna od ključnih komponenta demokratskog sustava, njegova kvaliteta, kvantiteta i izazovi s kojima se susreće ogled su općeg stanja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava u državi. Prema mišljenjima Agencije za temeljna prava, države članice i EU trebale bi posebnu pozornost posvetiti pripremi i provedbi propisa u područjima koja potencijalno utječu na civilno društvo, kao i osigurati da su propisi o lobiranju i zakoni o transparentnosti i njihova primjena u skladu s primjenjivim pravom EU-a i međunarodnim pravom te da nerazmjerno ne ograničavaju niti otežavaju borbu za ljudska prava. Također, institucije EU-a i države članice potiče se da osiguraju dostupnost financiranja za organizacije civilnog društva koje rade na zaštiti i promicanju temeljnih prava, demokracije i vladavine prava EU-a uključujući i male lokalne organizacije, te osobito dostupnost financiranja organizacijama koje predstavljaju osobe s invaliditetom, kao i aktivno uključivanje osoba s invaliditetom u donošenje odluka te njihovo sudjelovanje u javnosti i političkom životu.
Nadalje, Agencija ističe kako bi Europska komisija trebala dodatno unaprijediti dostupnost informacija o postojećim sustavima financiranja, promicati svoje portale koji na jednom mjestu sadrže sve informacije o mogućnostima financiranja i širiti svoje baze podataka o projektima financiranim na različitim područjima kako bi se istaknuli posebno uspješni i učinkoviti projekti. Naglašava se kako bi Europska komisija i države članice trebale razmotriti mogućnost davanja prednosti višegodišnjem i osnovnom financiranju umjesto kratkoročnom financiranju temeljenom na projektima, što bi omogućilo održivije temelje za rad organizacija civilnog društva i dugoročno planiranje. Države članice trebaju se suzdržati od stigmatizacije organizacija civilnog društva koje se bave ljudskim pravima te aktivno osuđivati sve zločine, uključujući zločine iz mržnje. Konačno, u mišljenjima Agencije ističe se kako bi se na razini EU-a trebala razmotriti mogućnost podržavanja uspostave odgovarajućeg prostora za razmjenu i dijalog kako bi se promicala potpora subjektima civilnog društva koji su uključeni u zaštitu i promicanje temeljnih prava u EU-u.
Klara Horvat, Kuća ljudskih prava Zagreb, rujan 2020
