Hrvatska je, kao članica Vijeća Europe i kao država koja je Ustavom određena kao socijalna država, 2003. godine potpisala i ratificirala Europsku socijalnu povelju iz 1961. godine i tako se obvezala na zaštitu socijalnih prava koje Povelja proklamira. Ratifikacijom je Hrvatska prihvatila 40 od 72 članaka Povelje i 3 od 4 članka Dodatnog protokola. Dodatni protokol koji je Hrvatska ratificirala omogućava kolektivne pritužbe, međutim Hrvatska nije u ratifikaciju dodala deklaraciju kojom bi nacionalnim nevladinim organizacijama omogućila podnošenje kolektivnih pritužbi. Stoga pritužbe Odboru za socijalna prava Vijeća Europe o povredama prava iz Europske socijalne povelje za Hrvatsku mogu podnositi sindikati i međunarodne organizacije, ali pritužbe ne mogu podnositi nevladine organizacije aktivne na nacionalnom nivou.
Europska socijalna povelja međutim ima i “novu” inačicu, koja ju postupno zamjenjuje, Revidiranu Europsku socijalnu povelju iz 1996. godine, a koju je Hrvatska popisala još 2009. godine, ali ju do danas nije ratificirala. Revidirana socijalna povelja proširuje i razrađuje prava navedena u Povelji iz 1961., uključujući jamstva za zaštitu stanovanja, prava radnika i zaštitu od siromaštva i socijalne isključenosti.
Hrvatska je jedna od 11 zemalja članica Vijeća Europe (od njih 47 ukupno) koja nije ratificirala Revidiranu povelju. Međutim, ratifikacija je u prošlim godinama nekoliko puta bila najavljivana – primjerice, 2017. godine se na sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća kao točka dnevnog reda raspravlja ratifikacija, ali i iskazuje potreba za dodatnom analizom prava koja ratifikacija podrazumijeva. Također je navedeno i nezadovoljstvo socijalnih partnera primjenom Povelje koja je trenutno na snazi, uz upozorenja kako su izvješća o njenoj provedbi nepotpuna i zakašnjela. Još ranije, 2013. godine, (prije 11 godina!), Ured za ljudska prava i prava nacinalnih manjina Vlade RH u svom izvješću o poduzetim aktivnostima u vezi s preporukama iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2013. godinu, navodi kako je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dovršilo analizu Revidirane Europske socijalne povelje, a da se planira postupak javnih konzultacija i konzultacija s tijelima državne uprave, te planira pokrenuti postupak ratifikacije.
Analiza zakonodavstva RH u odnosu na Revidiranu europsku socijalnu povelju je po našem saznanju jedina javno dostupna analiza ostvarivanja prava iz revidirane povelje koju su izradile institucije RH. Analiza se nalazi na stranicama E-savjetovanja, ali nismo uspjeli utvrditi njenu vezanost uz određeno javno savjetovanje. Iz sadržaja dokumenta zaključujemo da se radi o analizi iz 2014. godine. Analiza ističe da se ratifikacija revidirane Europske socijalne povelje, kao jednog od temeljnih dokumenata za ostvarivanje društva solidarnosti i socijalne pravde, smatra važnom zbog podizanja socijalne politike i njezinog jačanja na svim razinama društva te osiguravanja učinkovitosti osnovnih socijalnih prava. Što se tiče usklađenosti sa pravima iz Revidirane povelje, analizom se zaključuje da ratifikacija članaka 3., 4, 12, te članaka 20-31, izuzev članka 23., “ne bi iziskivala dodatne izmjene zakonodavstva niti dodatna financijska sredstva za provedbu”. Članci koji zahtijevaju dodatne mjere prema analizi u tom trenutku su: članak 15., Pravo osoba s invaliditetom na autonomiju, socijalnu integraciju i sudjelovanje u životu zajednice; članak 18. Pravo obavljanja plaćene djelatnosti na teritoriju drugih stranaka; članak 19., Pravo radnika migranata i njihovih obitelji na zaštitu i pomoć, te Članak 23. Pravo starijih osoba na socijalnu zaštitu.
Samo letimičan pogled na ovu situaciju pokazuje da se radi o člancima koji se tiču prava jednih od najranjivijih skupina i pojedinaca u društvu. Primjerice, u analizi članka koji se tiče prava starijih osoba na socijalnu zaštitu, navodi se da zakonodavstvo ne pokriva odredbe članaka 23. Revidirane Europske socijalne povelje “u dijelu vezanom uz osiguranje stanova za starije osobe koji bi bili prilagođeni njihovim potrebama i njihovom zdravstvenom stanju ili osiguranje odgovarajuće pomoći za uređenje stana, tako da bi njegova ratifikacija iziskivala izmjene zakonodavstva kao i dodatna financijska sredstva za provedbu.” Radi se dakle o pravu osoba starije životne dobi na adekvatni životni standard i neovisno življenje. Stoga zabrinjava činjenica da se sa ratifikacijom Revidirane povelje čeka godinama.
Situaciju danas iz svega navedenog možda najbolje ilustrira činjenica da Pučka pravobraniteljica iz godine u godinu ponavlja preporuku Vladi Republike Hrvatske, da ratificira Europsku socijalnu povelju (revidiranu), pa tako je to preporuka i u izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu. S obzirom na to da do ratifikacije nije došlo niti u 2024. godini, vjerojatno će se opet ponoviti preporuka.
S obzirom na to da Hrvatska nije niti prihvatila sve članke iz Europske socijalne povelje iz 1961. godine, Hrvatska u 2023. godini Odboru za socijalna prava Vijeća Europe, koji nadzire provedbu Povelje, podnosi izvješće o neprihvaćenim odredbama. U tom pismu Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ne izvještava o neprihvaćenim odredbama iz Europske socijalne povelje, nego navodi da je cilj Hrvatske ratificirati Revidiranu Europsku socijalnu povelju, umjesto ratifikacije novih članaka Europske socijalne povelje iz 1961. godine. Nadalje se navodi da je Ministarstvo već započelo analizu zakonodavstva i pripremu za ratifikaciju, u smislu konzultacija unutar institucija i konzultacija sa socijalnim partnerima. Ministarstvo ističe i da Vlada RH planira usvojiti nekoliko dodatnih članaka Revidirane Povelje za koje je potrebno razmotriti financijske aspekte i zakonodavni okvir, te provesti konzultacije sa dionicima, između ostalim i Gospodarskim i socijalnim vijećem, socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva. Također se navodi da Vlada RH namjerava pokrenuti raspravu i glasanje o ratifikaciji u Saboru. Vremenski period ovih procesa nije specificiran, već se navodi da će se dogoditi u narednom periodu, uskoro.
Iz obrasca o zakonodavnom planu Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za 2025. godinu koji je bio na javnom savjetovanju u listopadu 2024. godine, vidljivo je da je u IV. kvartalu 2025. godine planiran Zakon o potvrđivanju Revidirane Europske socijalne povelje, a za koji nije predviđena procjena učinka propisa, jer se radi o potvrđivanju međunarodnog ugovora. Smatramo međutim da je važno zainteresiranoj javnosti učiniti javno dostupnom analizu za koju Ministarstvo rada u izvješću Odboru navodi da se izrađuje kao priprema za ratifikaciju.
Kuća ljudskih prava Zagreb tijekom procesa izrade Akcijskog plana za ljudska prava 2024-2025 zagovarala je uključivanje posebne aktivnosti koordinacije i međusektorske suradnje vezano uz ratifikaciju Revidirane Europske socijalne povelje, koja međutim nije uvrštena u nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu. Akcijski plan još uvijek nije niti donešen.
S obzirom na to da prema nama dostupnim informacijama, nemamo saznanja da su organizacije civilnog društva informirane i uključene u proces pripreme za ratifikaciju Revidirane Europske socijalne povelje, uputili smo dopis Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike vezano uz informacije o procesu izrade analize i predložili da se na vrijeme u proces konzultacija uključe i organizacije civilnog društva.