Na položaj i zaštitu zviždača – osoba koje razotkrivaju i prijavljuju korupciju i kriminal na radnom mjestu zasluženo se usmjerava sve veća pozornost kako kreatora javnih politika, tako i javnosti. Umjesto uživanja zaštićenog položaja i dobivanja svojevrsne nagrade za odvažan potez prijavljivanja nepravilnosti u radu s ciljem zaštite javnog interesa, zviždači se suočavaju s izrazito negativnim posljedicama poput gubitaka radnih mjesta, tužbi, vrijeđanja te s njima povezane stigme koje obeshrabrujuće djeluju na osobe koje imaju slična saznanje te ih ne prijavljuju upravo zbog straha od posljedica.
Zaštita zviždača i sprečavanje spomenutih štetnih posljedica neophodna je za učinkovitu i sustavnu borbu protiv korupcije i nepravilnog upravljanja. Na važnost uspostavljanja institucionalnog i normativnog okvira za reguliranje ove problematike već godinama upućuju mnoge međunarodne organizacije, među kojima se posebno ističe Preporuka Vijeća Europe iz 2014. godine o zaštiti zviždača koja sugerira državama članicama uspostavljanje sveobuhvatnog okvira za zaštitu prijavitelja napravilnosti u kontekstu radnog odnosa te navodi načela kao smjernice državama za pomoć prilikom njegove izrade.
Uvođenje zaštite zviždača na razini Europske unije
Najnovija inicijativa kojom se naglašava potreba reguliranja pravnog položaja zviždača dolazi od strane Europske komisije koja je krajem travnja 2018. najavila uvođenje novih pravila na razini Europske unije i donošenje novog akta kojim bi se ojačala zaštita zviždača u cijelom EU-u.
Prema priopćenju Europske komisije iz travnja 2018., prijedlogom akta utvrdit će se novi standardi na razini EU-a čime će se zajamčiti visoka razina zaštite za zviždače koji prijave kršenja prava EU-a te uspostaviti sigurni kanali za prijavljivanje kako unutar organizacija, tako i javnim tijelima. Ujedno će se zviždači zaštititi od otpuštanja, nazadovanja i drugih oblika odmazde te će se nacionalna tijela obvezati na obavještavanje građana i osiguravanje izobrazbe za javna tijela o postupanju prema zviždačima.
Bitno je napomenuti kako se prijedlogom predviđa zaštita za otkrivanje povreda zakonodavstva EU-a u brojnim sferama kako bi se obuhvatio vrlo širok spektar područja unutar kojih se lako otvara prostor za protupravno djelovanje. Zaštita će se prije svega odnositi na područja javne nabave, financijskih usluga, pranja novca i financiranja terorizma, sigurnosti proizvoda, sigurnosti prijevoza, zaštite okoliša, nuklearne sigurnosti, sigurnosti hrane i hrane za životinje, zdravlja i dobrobiti životinja, javnog zdravlja, zaštite potrošača, privatnosti, zaštite podataka te sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava. Prijedlogom su obuhvaćene i povrede pravila EU-a o tržišnom natjecanju, povrede i zlouporabe pravila o porezu na dobit te nanošenje štete financijskim interesima EU-a.
Prema novom aktu odredit će se minimalni standardi za uspostavljanje obveze internog postupka za obradu prijava zviždača ovisno o broju zaposlenika ili iznosu godišnjeg prometa poduzeća, a akt će obuhvatiti i sva državna i regionalna tijela vlasti te općine s više od 10 000 stanovnika.
Novi mehanizmi zaštite čije je uvođenje predviđeno aktom uključuju jasne kanale za prijave, sustav prijavljivanja koji se sastoji od tri razine – interne, prijavljivanja nadležnim tijelima i javnog razotkrivanja, obvezu pružanja povratnih informacija za nadležna tijela i trgovačka društva te sprječavanje odmazde i učinkovitu zaštitu.
S druge strane, prijedlog akta sadržava zaštitne mjere za odvraćanje od zlonamjernog prijavljivanja te prijavljivanja radi zlouporabe te za sprječavanje neopravdanog nanošenja štete ugledu, a osobe na koje se odnosi prijava zviždača uživat će punu pretpostavku nedužnosti, pravo na učinkovit pravni lijek, pošteno suđenje i pravo na obranu.
Najava donošenja ovakog dokumenta izuzetno je važan korak prema postizanju efikasne i sveobuhvatne zaštite zviždača koji djeluju u interesu javnosti na razini EU-a, a na koju su organizacije civilnog društva i sindikati redovito pozivali tijekom prethodnih godina. Europska komsija također potiče države članice da, uz minimalne standarde koji će se postaviti na razini Europske unije, na temelju istih načela uspostave i individualne sveobuhvatne okvire za zaštitu zviždača. Naime, zaštita zviždača u EU-u trenutačno je fragmentirana i neujednačena ako se uzme u obzir podatak da od 28 država članica samo njih 10 osigurava punu zaštitu zviždača, dok je u ostalim zemljama osigurana tek djelomična zaštita koja se primjenjuje samo na određene sektore ili kategorije zaposlenika.
Zaštita zviždača u Hrvatskoj i zemljama regije
S obzirom da Hrvatska nema sveobuhvatni zakon koji štiti zaposlenike koji prijavljuju korupciju i druge nepravilnosti te ne postoji posebna institucija za prihvaćanje i istraživanje prijava zviždača, postojeće mjere za njihovu zaštitu i mogućnosti za otkrivanje korupcije nisu sustavne ni u potpunosti adekvatne. Trenutačno postoji ograničena pravna zaštita državnih i korporativnih zaposlenika koja je fragmentirana u odredbama nekoliko različitih zakona. Iako je Hrvatska u velikoj mjeri razvila pravni okvir za sprečavanje korupcije, donošenje zasebnog zakona o zaštiti zviždača usklađenog s europskim i međunarodnim standardima nužna je sastavnica kreiranja učinkovitog i sveobuhvatnog mehanizma borbe protiv kriminala i korupcije.
Regionalni izvještaj Koalicije za zaštitu zviždača u jugoistočnoj Europi iz 2017. donosi pregled politika, slučajeva i inicijativa vezanih uz zaštitu zviždača u jugoistočnoj Europi, a izrađen je kao popratni izvještaj nastavno na istraživanje iz 2015. Regionalne antikorupcijske inicijative o napretku i izazovima zaštite prava zviždača.
Prilikom usporedbe sustava uređenja zaštite zviždača u Hrvatskoj s drugim zemljama jugoistočne Europe primjećuje se kako unatoč činjenici što je Hrvatska članica Europske unije, njezin sustav uređenja zaštite zviždača uvelike zaostaje za mnogim drugim zemljama regije koje to nisu. Izvještaj navodi kako se prava zviždača kontinuirano unapređuju u cijeloj jugoistočnoj Europi, a sedam od deset analiziranih zemalja trenutno ima neki oblik pravne zaštite zviždača. Naglašava se kako bi se taj broj uskoro mogao i povećati uslijed usvajanja novih politika i zagovaračkih aktivnosti usmjerenih na razvoj novih zakona u Hrvatskoj i Moldaviji. Od deset zemalja uključenih u istraživanje, jedino se Bugarska pokazala kao primjer zemlje u kojoj ne postoji osobito izražena inicijativa za angažman po pitanju jačanja zaštite zviždača.
Uz raspravu o zakonima, praksi i slučajevima zviždanja, izvještaj iznosi i procjenu snage postojeće zakonske zaštite u deset promatranih zemalja regije. Prema rezultatima procjene, Hrvatska se (uz Bugarsku i Moldaviju) nalazi na samom dnu ljestvice iz razloga što još uvijek nema zakonodavno rješenje kojim bi se cjelovito adresiralo pitanje zviždača i njihova normativna zaštita. Iako ni jedna zemlja nema pravno uređenje zviždača koje udovoljava svim neophodnim zahtjevima za njihovu učinkovitu zaštitu, procjenjuje se da je od zemalja regije tom cilju trenutno najbliže Srbija.
Prema nalazima izvještaja percepcija o zviždačima u Hrvatskoj i dalje je podijeljena u očima javnosti, a kao pozitivan pomak navodi se medijsko predstavljanje zviždača u pozitivnom svijetlu te svijest o nužnosti suradnje novinara i zviždača prilikom slučajeva razotkrivanja. Iz navedenog proizlazi da u Hrvatskoj postoji širok spektar mogućnosti za poboljšanje pozicije i percepcije zviždača, kao i za nastavak kreiranja javnih politika i zagovaračkih aktivnosti u smjeru što bolje zakonske regulacije ove problematike.
Dodatno, prema posljednjem izvješću Antikorupcijskog tijela Vijeća Europe (GRECO) upozorava se na nazadovanje u borbi protiv korupcije, pri čemu je Hrvatska navedena kao jedna od osam zemalja s najvećim brojem neprovedenih preporuka toga tijela s ciljem jačanja kapaciteta za borbu protiv korupcije.
Dok je u Hrvatskoj tijekom posljednjih godina pozornost javnosti i medija u pogledu teme zviždanja u konstantnom porastu, politički dijalog po tom pitanju još uvijek se nalazi u početnoj fazi. Donositelji odluka najavili su zakonsko reguliranje položaja i zaštite zviždača do kraja 2018. godine te je u ožujku s radom počela Radna skupina za izradu zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Iako takva zakonodavna inicijativa predstavlja bitan pomak po pitanju uvođenja i pravnog reguliranja sveobuhvatne zaštite zviždača na nacionalnoj razini, pravi izazov tek slijedi nakon donošenja zakona kada će se vidjeti u kojoj će mjeri njegove odredbe zaista zaživjeti i efikasno se provoditi u praksi.
Piše: Klara Horvat
