Kuća ljudskih prava Zagreb 25. je travnja na već tradicionalnom proljetnom okupljanju predstavila godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj u 2022. godini. Na predstavljanju su sudjelovale i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter te potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga.
Godišnji izvještaj već dugi niz godina predstavlja prostor u kojem organizacije civilnog društva koje se bave različitim područjima ljudskih prava iznose sustavne probleme s kojima se susreću u svakodnevnom radu. Tako svojim zapažanjima izvještaju doprinosi više od 40 organizacija koje se bave sa više od 15 različitih područja. Izvještaj je mjesto na kojem se može dobiti pregledna i dubinska analiza ljudskopravaških problema te može služiti kao hodogram vlastima na lokalnoj ili regionalnoj razini.
U 2022. godini prepoznato je nekoliko ključnih problema.
Kao gorući problem navodi se spora obnova od potresa jer i dalje više od 6000 ljudi živi u kontejnerskim naseljima čime se krši njihovo pravo na adekvatni životni standard. Pučka pravobraniteljica problematizirala je dinamiku tj. sporost obnove, kompleksnost procedura i nedostatnu komunikaciju s građanima te pozvala na žurnost iznalaženja rješenja za ljude koji žive u kontejnerima. Potpredsjednica Vlade odgovorila je kako su ubrzane procedure te se očekuje da bi do studenog svi građani trebali imati adekvatan smještaj.
Također, u 2022. godini zabilježen je porast broja ljudi u riziku od siromaštva, pa je tako više od petine stanovništva ugroženo što je 1% više u odnosu na prošlu godine. Najteže stanje je u Slavoniji i Baniji, a dodatno su ugrožene marginalizirane skupine, stariji i pripadnici nacionalnih manjina.
U konteksu govora mržnje vidljiv je porast slučajeva na internetu, no ono što zabrinjava je da su počinitelji mlade osobe, a najčešće mete su LGBT osobe, Romi, Srbi i migranti.
Nakon više godina čekanja, kao pozitivan pomak navedeno je usvajanje od strane Vlade dvije od tri ključne temeljne politike u ožujku ove godine i to Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova i Nacionalnog plana zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije. Novosel je upozorio kako unatoč tome mjere u akcijskim planovima trebaju biti ambicioznije i ciljano usmjerene. Također, još uvijek se čeka donošenje Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva.
Potpredsjednica Vlade ukazala je na važnost udruga koje pomažu vladi u kreiranju javnih politika u području ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije. Također, i ona je podsjetila na nužnost donošenja nacionalnog plana za razvoj civilnog društva, a koji će biti donesen ove godine. Tako bi sredinom svibnja trebala početi prezentacija nacionalnog plana i proces konzultacija s civilnim društvom. Pozdravila je i osnivanje Savjeta za ljudska prava u radu kojeg sudjeluju i predstavnici civilnog društva.
Vezano za Nacionalne planove, Šimpraga je naglasila da je od iznimne važnosti da radne skupine prate provedbu i da se komentari organzacija civilnog društva i institucija prikupljeni tijekom javnog savjetovanja razmotre i uključe u okviru predstojećih dvogodišnjih akcijskih planova. Novosel je dodao da treba jačati institucije za ljudska prava na centralnoj razini te poticati Vladu da kreira ambiciozne mjere umjesto da se sva odgovornost prebacuje na ministarstva.
Pučka pravobraniteljica i ovom je prilikom ukazala na problem neraspravljanja njezinih izvješća u Saboru. Važno je da se izvješće raspravlja u godini u kojoj je predano jer je to je izvješće o stanju ljudskih prava, a ne o radu pravobraniteljice te se radio o aktualnim podacima koji s vremenom zastarijevaju. Pravodobno raspravljanje izvješća u Saboru važno je i zbog poruke koju šalje kao najviše predstavničko tijelo. Postavilo se i pitanje savjetovanja sa zainteresiranom javnošću s obzirom da se najćešće komentari samo primaju na znanje čime se odvraća od konstruktivnih prijedloga.
Uočeno je i da građanska participacija slabi, a kao uzrok tome navodi se nerazumijevanje uloge civilnog društva i participacije, a što je posljedica nedostatne edukacije kadrova i građana. Potrebna je reforma Savjeta za razvoj civilnog društva koji je nekad bio centralno mjesto za bitne teme za građane kao i stvaranje zakonskog okvira za regulaciju prava na participaciju. Otvaranje Markovog trga još je jedna od poruka koju bi valjalo poslati građanima da mogu slobodno doći i okupiti se pred demokratskim institucijama.
Panelisti su se složili da treba staviti veći naglasak na obrazovanje o ljudskim pravima i edukaciju započeti od najranije dobi s djecom i mladima. Pučka pravobraniteljica je upozorila da na razini države nemamo dovoljno znanja o ljudskim pravima, čime se otvara prostor za manipulaciju pa je edukacija od rane dobi i stručno obrazovanje ljudi u sustavu više nego potrebno. Također, uz edukaciju, razmjena informacija iz različitih perspektiva, dijalog s civilnim društvom i međusobno poštivanje uloga jedini je put naprijed.
