Jučer je održana panel rasprava na kojoj smo predstavili istraživačku publikaciju o pravnoj podršci žrtvama kršenja ljudskih prava, koja adresira uočene nedostake, izazove i prepreke s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva i razgovarali o mogućim rješenjima, iskoracima i poboljšanjima. Na panelu su govorili: Dijana Kesonja, zamjenica pučke pravobraniteljice, Natalija Havelka iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije i doc.dr.sc. Matija Miloš sa Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a raspravu je moderirao Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava Zagreb.
Kako je uvodno istaknuo Ivan Novosel, pravna podrška žrtvama kršenja ljudskih prava ključna je komponenta svakog efikasnog sustava zaštite ljudskih prava. Postojanje i funkcionalnost kvalitetnog sustava pravne podrške za žrtve kršenjenja ljudskih prava koje učestalo nisu u mogućnosti same financirati pravno zastupanje od iznimne je važnosti za jednakost građana pred zakonom i jednak pristup pravdi. Preduvjet ostvarivanja bilo kakve pravne podrške je informiranost građana pa je tako ovom prilikom predstavljen i Vodič kroz ljudska prava.
Željka iz ZA je naglasila da ZA nije pružateljica BPP-a jer nisu vidjeli prednosti toga, tako da mogu zastupati udrugu i zaposlenike, ali aktiviste ne stoga tu traže pomoć odvjetničkih ureda. Smatra kako upravo udruge mogu najadekvatnije pomoći jer su najupućeniji u problematiku predmeta. Kod odvjetničkih ureda se gubi specijalizacija pogotovo za ovakve teme jer se iz financijskih razloga često moraju uzimati drugi, unosniji predmeti.
Natalija iz CZMOS-a dala nam je perspektivu organizacije pružateljice BPP-a koja nije registrirana u Zagrebu. Smatra da unatoč raspisivanju trogodišnjeg natječaja i dalje postoje problem u financiranju jer se odluka kasno donosi i sredstva se u praksi isplaćuju tek na kraju godine. Unatoč povećanju sredstava, mišljenja je da su ona i dalje nedostatna. Kao još jedan problem vidi i nezainteresiranost mladih pravnika za rad u sektoru prvenstveno zbog nesigurnosti i nekonkuretnih primanja.
Dijana Kesonja ukazala je na nedovoljnu informiranost građana, osobito onih teškog socio ekonomskog položaja. Iz tog razloga važno je da Ministarstvo širom kampanjom informira građane o njihovim pravima. Još jedan od izazova je nedovoljna teritorijalna pokrivenost jer je polovica registriranih pružateljica u gradu Zagrebu. Izlasci pojedinih organizacija na teren su primjer dobre prakse, ali oni iziskuju dodatne troškove. Ističe kako je jedna od preporuka Ureda da DŠJU osigura edukaciju za službenike, a isto tako je važna kontinuirana edukacija pravnika u organizacijama civilnog društva.
Matija Miloš je ponovio da je uloga OCD-a vrlo važna baš zato što nemaju svi građani jednake kapacitete i resurse. Upozorio je da bi ukidanje ovlaštenja za podnošenje prijedloga za ocjenu ustavnosti zakona značilo zatvaranje Ustavnog suda prema javnosti. Kao problem u korištenju ovog alata vidi formalistički pristup pravu. Naveo je primjer podnesaka amicus curiae koji se koriste u angloameričkim jurisdikcijama, a kao glavnu prepreku zašto se institut ne koristi kod nas vidi u našem tumačenju prava i uskom tumačenju načela iura novit curia jer postoji opasnost da se takvo interveniranje doživi kao pritisak na sud.
Na kraju su naše panelistice i panelist uputili nekoliko preporuka koje smatraju važnima. Prije svega, trebalo bi smanjiti administrativno opterećenje zbog kojeg pravnicima ostaje malo vremena za rad na pravnim poslovima i izjednačiti vrijeme potrebno za polaganje pravosudnog ispita. Jedinice lokalne i regionalne samouprave trebale bi unaprijediti suradnju s OCD-ima i uspostaviti infrastrukturu za pružanje besplatne pravne podrške online te omogućiti dodatna sredstva za terenski rad. Postoji još prostora za suradnju Ureda pučke pravobraniteljice i OCD-a s obzirom da su na terenu i vide konkretne probleme, a naročito u pogledu edukacija. Zaključno, prijedlog za ocjenu ustavnosti mogao bi se koristiti i kao dio šire zagovaračke aktivnosti, a akademska zajednica bi se mogla još više koristiti kao veliki resurs za organizacije civilnog društva.
Projekt NOVl POČETAK – Sektorske inovacije za proaktivno, progresivno i utjecajno civilno društvo za zaštitu i promociju ljudskih prava podržan je s 199.909,82 € financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova.
