Kuća ljudskih prava, u koordinaciji sa Službom za cjeloživotno obrazovanje, 21. rujna 2023. na Policijskoj akademiji „Prvi hrvatski redarstvenik“ organizirala je radionicu namijenjenu policijskim službenicima, zamjenicima državnih odvjetnika i državnoodvjetničkim savjetnicima na temu procesuiranja govora mržnje. Radionica je provedena u sklopu projekta „Jačanje sustava zaštite i osnaživanje zajednica za prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje u Hrvatskoj“, a koja se provodi u suradnji s organizacijom Zagreb Pride iz Hrvatske te Human Rights House Foundation iz Norveške.
Cilj je projekta stvoriti holistički pristup za borbu protiv govora mržnje kako bi se postigle dugoročne društvene promjene u području prava na zaštitu od diskriminacije i slobodu izražavanja. Naglasak radionice bio je kako prepoznati, istražiti i procesuirati govor mržnje, uzimajući u obzir slobodu izražavanja i općenitost zakonske regulative.
Prvo predavanje održao je prof. Maršavelski koji je istaknuo kako je u Hrvatskoj još uvijek neriješeno pitanje suočavanja s prošlošću, a gdje vidi važnu ulogu obrazovnog sustava. Sudionike je upoznao s kriterijima ESLJP koji se moraju ispuniti u slučajevima ograničenja slobodne izražavanja, a osobito se osvrnuo na kriterij predvidljivosti jer je primjetio da građani u RH često ne znaju što je zabranjeno.
Krešimir Mamić iz MUP-a istaknuo je kako se govor mržnje izričito spominje samo u Protokolu o postupanju u slučaju zločina iz mržnje. Također je ukazao na važnost suzbijanja govora mržnje, jer je kratak put od govora mržnje do terorizma.
Zamjenica glavne državne odvjetnice Andrea Šurina Marton napomenula je da sa slučajevima govora mržnje potrebno postupati žurno, ujednačeno i dosljedno. Istaknula je kako kod govora mržnje nije potrebno da postoji mržnja kao motiv jer je irelevantan. Pozvala je na suradnju državnog odvjetništva i policije te da se kada nije moguće sa sigurnošću utvrditi postojanje kaznenog djela, posegne za prekršajnim odredbama.
Odvjetnica Alaburić navela je nekoliko primjera iz prakse domaćih sudova te je upoznala polaznike sa relevantnom praksom ESLJP. Istaknula je da bi kazneni postupci trebali biti rezervirani samo za najteže oblike govora mržnje.
Franko Dota iz Zagreb Pridea izložio je perspektivu nevladinih udruga koje rade sa skupinama koje su najčešće žrtve govora mržnje. Pričao je o iskustvu podnošenja udružnih tužbi te je primjetio kako je kod prekršaja postupanje državnih tijela vrlo sporo, ali nekad novčana kazna u praksi ima veći odvraćajući učinak nego uvjetna osuda.
Interakcijom sudionika radionice razmijenjena su iskustva te potvrđeno stajalište o važnosti suradnje policije, državnog odvjetništva i nevladinih organizacija, kako u prepoznavanju tako i u procesuiranju govora mržnje.
