Europska komisija objavila je peto godišnje izvješće o vladavini prava, koje sustavno i objektivno analizira trendove u području vladavine prava u svim državama članicama. Od prvog objavljivanja 2020., Izvješće je postalo ključni pokretač pozitivnih reformi. Dvije trećine (68%) preporuka iz 2023. godine provedeno je u cijelosti ili djelomično. Ipak, u nekim državama članicama i dalje postoje sustavni problemi, a u nekima se stanje čak pogoršalo što je vidljivo u preporukama ovogodišnjeg izvješća.
Izvješće obuhvaća četiri stupa: nacionalne pravosudne sustave, okvire za borbu protiv korupcije, slobodu i pluralizam medija, kao i druge institucijske sustave provjere i ravnoteže.
U Hrvatskoj, iako je percepcija neovisnosti sudstva porasla, i dalje je vrlo niska. Komunikacija između sudova i njihovih korisnika sve je češće elektronička,a rad na digitalizaciji pravosudnog sustava traje. Iako je uveden niz mjera kako bi se skratilo trajanje sudskih postupaka, trajanje pojedinačnih predmeta i velik broj neriješenih predmeta i dalje su ozbiljan problem. Poduzete su određene mjere za otkrivanje i sprečavanje korupcije u javnoj nabavi, koja je još uvijek visokorizično područje.
S okvirom za pravednu i transparentnu raspodjelu sredstava za državno oglašavanje postoje problemi i na nacionalnoj i na lokalnoj razini, a nisu poduzeti nikakvi koraci kako bi ga se ojačalo. Hrvatska nastavlja senzibilizirati javnost za još uvijek prisutan problem strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP) usmjerenih protiv novinara. Iako su novinari izuzeti od odgovornosti za kazneno djelo otkrivanja informacija iz istraga koje su u tijeku, dionici i dalje oštro kritiziraju njegovo uvođenje.
Postignut je određen napredak u provedbi preporuka pučke pravobraniteljice, ali pitanje pristupa informacijama još nije do kraja riješeno. Postupno se prelazi na višegodišnji model financiranja organizacija civilnog društva, ali novi Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva još nije donesen.
Prema tome, Hrvatskoj se preporučuje da:
- revidira Zakon o kaznenom postupku i Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije I organiziranog kriminaliteta, u skladu sa Strategijom sprječavanja korupcije, kako bi dodatno povećala učinkovitost istraga i kaznenog progona počinitelja u predmetima korupcije,
- dodatno poradi na jačanju pravnog okvira i mehanizama nadzora kako bi osigurala pravednu i transparentnu raspodjelu sredstava za državno oglašavanje na regionalnoj I lokalnoj razini, uključujući postupke javne nabave,
- nastavi raditi na rješavanju pitanja strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja usmjerenih na novinare, među ostalim tako da revidira pravne odredbe o kleveti i potiče širu primjenu postupovnih pravila kojima se dopušta odbacivanje neutemeljenih tužbi, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara.
- dodatno poboljša provedbu preporuka i sustavnije odgovara na zahtjeve pučke pravobraniteljice za informacije.
Kuća ljudskih prava je i ove godine pripremila, u suradnji s drugim organizacijama civilnog društva okupljenima u neformalnu koaliciju, doprinos ovogodišnjem Izvješću Europske komisije o vladavini prava, kao i prateće preporuke. Naš doprinos možete pročitati ovdje.
Cijelo Izvješće EK kao i poglavlje za Hrvatsku možete preuzeti na linku.
