U sklopu ovogodišnjeg izdanja Human Rights Film Festivala, u petak i subotu, 8. i 9. prosinca u dvorani Müller Kina Europa održana je dvodnevna međunarodna konferencija „Il(l)iberal democracies: Europe between democracy and autocracy“. Konferenciju su organizirali Kuća ljudskih prava Zagreb, Centar za mirovne studije i Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL). Primarni cilj konferencije bio je predstaviti nalaze komparativne studije slučaja „Otporom prema krnjim demokracijama Europe: Razumijevanjem scenarija neliberalnih vlasti do uspješnijeg otpora“ provedene na primjerima Hrvatske, Srbije, Mađarske i Poljske te potaknuti raspravu o uzrocima pojavnosti autoritarnih trendova u Europi i njihovom utjecaju na koncept liberalne demokracije.
U nastojanjima pružanja jedinstvene definicije neliberalne demokracije te artikuliranja adekvatnih strategija otpora autoritarnim trendovima u Europi, konferencija je okupila neke od vodećih stručnjaka po pitanju međunarodnih odnosa i zaštite ljudskih prava, ali i istaknute ličnosti iz političkog života te aktiviste i pripradnike civilnog društva iz Hrvatske, Mađarske, Poljske, Latvije, Švicarske, Makedonije i Slovenije.
Konferencija je započela uvodnim panelom na kojem su sudjelovali prof. dr. sc. Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova, Jadranka Kosor, bivša premijerka i prof. Žarko Puhovski, profesor filozofije politike i politički analitičar. U svojoj srži, konferencija je pružila jedinstveno međusektorsko okružje pogodno za poticanje dijaloga i otvaranje kritičke rasprave o jednom od najvažnijih i najkompliciranijih pitanja suvremene Europe – liberalan pristup politici u pitanje dovodi temelje multikulturalne politike EU koju neke države ne prihvaćaju. Je li budućnost EU multikulturalna ili ksenofobna? Predstavlja li Orban doista personifikaciju novih europskih vrijednosti?
Neosporna je činjenica da fenomen neliberalnih demokracija svodi demokraciju na puko višestranačje, dok ostale temeljne komponente za pretpostavku funkcioniranja demokratskog društvenog uređenja pokušava ugušiti ili institucionalno marginalizirati. Profesor Dejan Jović, autor knjige “Rat i mit: politika identiteta u suvremenoj Hrvatskoj”, spremno je konstatirao kako danas govorimo o totalitarnim demokracijama – demokracijama u kojima se većina deklarira kao jedinstvena cjelina. Simptomatično, pod udar takve vlasti dolaze kritičke organizacije civilnog društva, nezavisni mediji, kao i nezavisno sudstvo te ostale institucije zadužene za zaštitu ljudskih prava i funkcioniranje demokracije.
Bez obzira, postavlja se pitanje koja je uloga Europske unije u pokušajima suzbijanja ovih negativnih trendova. Xhabir Deralla, voditelj makedonske udruge CIVIL smatra da EU već dugo svojevoljno žrtvuje demokraciju i ljudska prava za stabilnost i sigurnost. Ipak, kao što je to naglasio Ivan Novosel, predstavnik Kuće ljudskih prava, ljudska prava su političko pitanje. Slobode se ne stvaraju birokratskim alatima, već su produkt političke borbe.
Konferencija je završila prikazivanjem kratkog dokumentarnog filma mladog britanskog aktivista Patrika Hermanssona „Undercover in the Alt-Right: My Year in Kekistan“. Pretvarajući se da je student koji piše rad o suzbijanju desničarskog govora, Patrik Hermansson proveo je godinu dana infiltriran u ekstremnu alt-desnicu za britansku anti-rasističku watchdog grupu Hope Not Hate. Prikazivanju filma nazočio je i redatelj, s kojim je nakon projekcije održan kratki razgovor.
