Kaznena djela počinjena iz mržnje protiv osoba ili imovine svakodnevna su stvarnost diljem EU. U mnogim zemljama EU, politike usmjerene na suzbijanje zločina iz mržnje fokusiraju se primarno na sankcioniranje počinitelja, a tek sekundarno na zaštitu žrtve, dijelomično zbog ograničenog razumijevanja specifičnosti zločina iz mržnje i posljedica takvog zločina za ranjive skupine.
Kuća ljudskih prava Zagreb objavila je izvještaj pod nazivom “Sustav podrške žrtvama zločina iz mržnje u Hrvatskoj” koji je nastao kao rezultat istraživanja provedenog u Hrvatskoj u okviru transnacionalnog projekta “V-START – Podrška žrtvama kroz podizanje svijesti i umrežavanje” koji je fokusiran na zaštitu žrtava kaznenih djela, osobito rasističkih i homofobnih kaznenih djela počinjenih iz mržnje te ima za cilj pridonijeti boljem razumijevanju specifičnosti kaznenih djela počinjenih iz mržnje i ispravnoj implementaciji Direktive 012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela.
