Govor mržnje predstavlja ozbiljan društveni problem koji narušava temeljna ljudska prava, osjećaj sigurnosti i društvenu koheziju. Iako su normativni i kaznenopravni okviri za suzbijanje govora i zločina iz mržnje u nadležnosti nacionalne razine,
gradovi imaju važnu ulogu u razvoju preventivnih politika, jačanju institucionalnih kapaciteta i poticanju suradnje među različitim sektorima.
Lokalna razina ima ključnu ulogu u prevenciji ovih pojava, jer upravo na toj razini postoji neposredan kontakt s građanima, obrazovnim ustanovama, civilnim društvom i drugim relevantnim dionicima. Grad Zagreb, kao najveća urbana sredina u Republici Hrvatskoj, ima posebnu odgovornost i kapacitet za razvoj preventivnih, koordiniranih i uključivih politika usmjerenih na suzbijanje ovih pojava na lokalnoj razini.
Kuća ljudskih prava Zagreb predlaže mjere koje smatra ključnima za suzbijanje govora mržnje i zločina iz mržnje, a koje se mogu provesti na lokalnoj razini. Predložene mjere ne zahtijevaju uspostavu novih složenih struktura, već jačanje koordinacije, suradnje i nadogradnju postojećih politika i programa. Time se osigurava fleksibilnost provedbe, uz mogućnost prilagodbe mjera proračunskim i organizacijskim mogućnostima Grada. Kuća ljudskih prava predlaže da se mjere razmotre i uključe u postojeće dokumente Grada Zagreba koji promiču ljudska prava i nediskriminaciju, ili da se usvoje u cijeli, i tako čine zaseban akcijski plan koji će se provoditi na lokalnoj razini.
Prijedlog mjera dostupan je na OVOJ poveznici.
Prijedlog mjera izrađen je u sklopu projekta “Za grad bez mržnje”, uz financijsku podršku Grada Zagreba. Sadržaj ovog dokumenta u isključivoj je odgovornosti Kuće ljudskih prava Zagreb i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Grada Zagreba.
