Stanovi postaju sve skuplji, tržište najma ne funkcionira, a najranjivije skupine su najteže pogođene – ne samo u Sloveniji, već i u Hrvatskoj. Zato smo zajednički s Danes je nov dan iz Ljubljane i s drugim stručnjacima i predstavnicima organizacija civilnog društva iz Hrvatske otvorili raspravu o stambenoj politici s obje strane granice.
Brzim pogledom vidljivo je da je situacija u obje zemlje vrlo slična. U Ljubljani i Zagrebu, kao i u obalnim gradovima, platforme za kratkoročni turistički najam poput Airbnb-a istiskuju stanovnike. Stanovi se sve više iznajmljuju turistima, dok lokalno stanovništvo sve teže pronalazi odgovarajući smještaj. Tržište najma je sve ograničenije, cijene najma rastu znatno brže od plaća, a najteže su pogođeni mladi ljudi, obitelji i drugi s ograničenim prihodima koji si teško mogu priuštiti stanove.
Prazni stanovi su problem u Hrvatskoj i Sloveniji. Hrvatska vlada čak razmatra subvencioniranje najma nekretnina koje su prazne već nekoliko godina. Takva mjera prvenstveno koristi vlasnicima, kojima bi država unaprijed plaćala 60% predviđene tržišne najamnine, a pritom ne rješava problem nedostatka pristupačnih stanova. Civilno društvo stoga inzistira na zahtjevima za izgradnju pristupačnih stanova za dugoročni najam, umjesto da se oslanja na rješenja koja vlasnicima donose dodatne prihode, a istovremeno dugoročno ne jačaju fond pristupačnih stanova.
Osim toga, sugovornici su istaknuli nepravilnosti i gruba kršenja prava u smještaju radnika iz jugoistočne Azije. Broj ovih radnika znatno je porastao posljednjih godina – trenutno ih većina dolazi iz Nepala. Često smještaj koji dobivaju u sklopu svog zaposlenja dijele s drugim radnicima, a sve je više slučajeva gdje su osnovni i sanitarni uvjeti života neadekvatni. To stranim radnicima dodatno otežava ostvarivanje njihovih prava, jer ih nisu ni svjesni. Vlasnici tako ostvaruju profit, što rezultira višim cijenama na tržištu i još manjom dostupnošću stanovanja za ostale stanovnike.
Iako ovaj problem možda nije toliko poznat u medijima u Sloveniji, sindikati i zagovornici prava stranih radnika ističu da ključni dio razgovora o privlačenju strane radne snage moraju biti i uvjeti „koje ti ljudi zapravo imaju kada dođu u Sloveniju“.
Iako se detalji u obje zemlje malo razlikuju, jasno je da imamo slične probleme u stambenom sektoru i da stambena kriza ne poznaje granice. Zato smo se na sastanku usredotočili na razmjenu iskustava. Predstavili smo projekte koji skreću pozornost na probleme najmoprimaca i traže rješenja za stambenu krizu, poput Tenant SOS-a, Airbnb petj domov i Stanovanjskog bloka.
S hrvatskim kolegama razmijenili smo alate i podijelili pristupe te pripremili planove za buduću suradnju, čime smo dodatno ojačali temelje za prekogranično poslovanje. Uvjereni smo da ćemo razmjenom znanja, alata i iskustava lakše riješiti stambenu krizu i ojačati glas najmoprimaca – i u Sloveniji i u Hrvatskoj.
Funded by the European Union. Views and opinions expressed are however those of the author(s) only and do not necessarily reflect those of the European Union or the European Education and Culture Executive Agency (EACEA). Neither the European Union nor EACEA can be held responsible for them.
