Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) uoči europskih izbora objavila je izvještaj o političkoj participaciji osoba s invaliditetom u čijoj je izradi sudjelovala i Kuća ljudskih prava. Izvješće daje pregled razvoja stanja od posljednjeg izvještaja objavljenog 2014., razmatra dobre prakse i predlaže kako nastaviti da bi se osobama s invaliditetom osigurale jednake mogućnosti, u skladu s Poveljom EU-a o temeljnim pravima i Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.
Mnoge zemlje Europske unije olakšale su glasanje osobama s invaliditetom na izborima, no neke se skupine i dalje suočavaju sa značajnim preprekama u ostvarivanju prava glasanja i kandidiranja na izborima. “Mogućnost glasanja i kandidiranja na izborima ključni je element dobro funkcionirajućih demokracija. Ipak, previše je osoba s invaliditetom i dalje uskraćeno za ovo osnovno pravo”, rekla je direktorica Agencije Sirpa Rautio. “Iako je došlo do napretka, i dalje je potrebno raditi na stalnim izazovima kako bi se na izborima mogli čuti svi glasovi osoba s invaliditetom”.
Jedna od 4 osobe u EU-u ima invaliditet. Od toga više od 800 000 građana i građanki EU-a zbog svojih invaliditeta nije moglo glasovati na izborima za Europski parlament 2019. Izvješće Agencije „Politička participacija osoba s invaliditetom u EU-u” ispituje razvoj i napredak u stanju političke participacije osoba s invaliditetom, kao i i dalje prisutne izazove, kao što su:
- Zakonska ograničenja: zakoni u sedam zemalja (Bugarska, Cipar, Estonija, Malta, Poljska, Portugal i Rumunjska) još uvijek automatski isključuju osobe pod zakonskim skrbništvom iz glasanja. Međutim, nekoliko je zemalja uklonilo ograničenje glasanja na temelju poslovne sposobnosti, osobito za osobe s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama. Umjesto automstskog ograničavanja, nude podršku pri glasanju ili provode individualnu procjenu.
- Pristupačnost: glasanje su olakšali standardi pristupačnosti, posebno za biračka mjesta, web stranice i informativne programe. Međutim, osobe s oštećenjima vida, sluha ili intelektualnim teškoćama i dalje se suočavaju sa značajnim preprekama, poput nedostatka taktilnih uređaja za glasanje, informacija na Brailleovom pismu i u audio formatu, kao i nedostatka “easy read” formata.
- Svijest o pravima: 17 zemalja EU-a sada ima strategije za osobe s invaliditetom koje se posebno bave političkom participacijom. Ipak, često izostaje sustavno i smisleno savjetovanje s organizacijama osoba s invaliditetom.
- Politička participacija: u nekim zemljama još uvijek postoje administrativne prepreke za dobivanje informacija, registraciju za glasovanje i ostvarivanje podrške za glasanje na izborima.
Izvješće također predlaže načine kako osigurati da se svačija prava poštuju. Oni uključuje:
- Ukidanje ograničenja prava glasanja i kandidiranja na izborima.
- Učiniti glasovanje, objekte i izborni materijal pristupačnijim.
- Pružanje obuke podizanja svijesti o osobama s invaliditetom za izborna tijela i uključivanje organizacija osoba s invaliditetom i u obuku i kroz izborni proces.
- Uklanjanje administrativnih prepreka političkoj participaciji i bolju podršku osobama s invaliditetom u izbornom procesu.
- Mjerenje političke participacije osoba s invaliditetom kroz prikupljanje podataka.
Izvještaj također identificira obećavajuće prakse. One uključuju pristupačne kampanje, akcijske planove za javne radiotelevizije, kao i osiguravanje namjenskog prijevoza za glasanje.
Sve države EU-a i sama EU ratificirale su UN-ovu Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom koja jamči pravo na političku participaciju za osobe s invaliditetom. Osim toga, Strategija EU-a za osobe s invaliditetom nastoji mobilizirati države da osiguraju ostvarivanje tih prava.
Cijeli izvještaj, kao i izvještaj za Hrvatsku, pročitajte na linku.
