Programi
Programski pristup Kuće ljudskih prava je od samog početka određen umrežavanjem s ostalim organizacija civilnog društva koje se bave ljudskim pravima kao temeljnim principom rada. Kuća ljudskih prava članica je Mreže kuća ljudskih prava sa sjedištem u Oslu, članica Platforme 112, Inicijative dobrodošli i GOOD Inicijative.
Programsko određenje Kuće ljudskih prava mora dati jasan odgovor na postavljene izazove derogacije stečenih prava i izostanak daljnjeg proširivanja opsega zaštite i promocije ljudskih prava. Rights based programsko određenje Kuće ljudskih prava je definirano organizacijskim ciljevima i podijeljeno u četiri metodološki komplementarne programske cjeline: istraživanje, monitoring, javno zagovaranje i edukacija.
Istraživanje i monitoring
Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava je najrelevantniji nezavisni i stručni periodični pregled stanja ljudskih prava u Hrvatskoj za proteklu godinu koji Kuća ljudskih prava kontinuirano izdaje od 2013. godine. Godišnji izvještaji pružaju pregled sustavnog kršenja ljudskih prava s prikazom najeklatantnijih primjera povreda prava.
Godišnji izvještaji
- Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u RH za 2012. godinu
- Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u RH za 2013. godinu
- Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u RH za 2014. godinu
- Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u RH za 2015. godinu
- Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u RH za 2016. godinu
Tematski izvještaji o ljudskim pravima predstavljaju odgovor na izazove derogacije stečenih prava te izostanka proširivanja opsega zaštite ljudskih prava. Pristup građana/ki ljudskim pravima se ostvaruje kroz kompleksni sustav nacionalnih normativnih i programskih instrumenta kojim država omogućuje efikasnu zaštitu i promociju ljudskih prava. Istraživanja o usklađenosti nacionalnih normativnih i programskih instrumenta s međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava predstavlja kontinuiranu zadaću organizacija za ljudska prava. Uspješnim izvršavanjem ove zadaće, Kuća ljudskih prava stječe preduvjete za facts based advocacy, što u konačnici rezultira pravovremenim i konstruktivnijim sudjelovanjem u procesu izrade legislativnih rješenja i javnih politika.
Tematski izvještaji:
- Sloboda okupljanja u Hrvatskoj
- Policy briefs
- Izvještaji o praćenju govora mržnje, diskriminatornog, stereotipizirajućeg i zapaljivog govora u informativnim medijima
Monitoring aktivnosti Kuće ljudskih prava provode se unutra dvije cjeline: monitoring primjene odredbi instrumenta međunarodnog prava ljudskih prava, i monitoring implementacije preporuka međunarodnih tijela zaduženih za nadzor primjene instrumenata međunarodnog prava ljudskih prava.
Multilateralni ugovori za zaštitu ljudskih prava predstavljaju temelj međunarodnog sustava zaštite ljudskih prava i međunarodnopravnu obvezu državama potpisnicama na poštivanje, zaštitu i promicanje univerzalno zajamčenih ljudskih prava i temeljnih sloboda. Praćenje primjene obveza iz međunarodnih konvencija kojima je Republika Hrvatska pristupila predstavlja okosnicu monitoring aktivnosti i vrlo važan instrument za uspješno zagovaranje zaštite i promicanja ljudskih prava. U prošlosti su ovi mehanizmi bili relativno neiskorišten resurs za unapređivanje stanja ljudskih prava od strane organizacija za ljudska prava uslijed korištenja puno utjecajnijih EU zagovaračkih instrumenta.
Preporuke međunarodnih tijela zaduženih za nadzor primjene instrumenata za ljudska prava imaju za cilj usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa dosegnutim međunarodnopravnim standardima zaštite. Države imaju obvezu te preporuke implementirati, što Republika Hrvatska izostavlja učiniti djelomično ili u potpunosti. Dostavljanje povratnih informacija tijelima nadzora direktno doprinosi uspješnosti primjene standarda zaštite ljudskih prava. Kako bi se to postiglo, potrebno je sustavno provoditi monitoring primjene preporuka.
Zagovaranje
Aktivnosti javnog zagovaranja predstavljaju samu srž rada na promicanju ljudskih prava. U tom kontekstu, Kuća ljudskih prava nastavlja dosadašnji rad na javnom zagovaranju usmjerenom prema donositeljima/icama odluka, institucijama i javnosti.
Zakonodavni i policy proces u Hrvatskoj je tijekom godina uznapredovao u transparentnosti i otvaranju mogućnosti sudjelovanja organizacijama civilnog društva. U cilju zagovaranja primjene najviših standarda ljudskih prava potrebno je sustavno i konstruktivno pristupiti sudjelovanju u javnim rasprava o prijedlozima zakona i javnih politika temeljen na rights based pristupu. Podaci i saznanja dobivena provođenjem istraživačkih i monitoring aktivnosti od esencijalnog su značaja za uspješnost provođenja zagovaračkih akcija.
Zagovaranje, odnosno promicanje ljudskih prava u javnostima i među svim društvenim skupina predstavlja kontinuiranu zadaću i dužnost organizacija za ljudska prava. Civilno društvo u Hrvatskoj ima dugu i bogatu tradiciju organizacije javnih događanja na kojima se o aktualnim društvenim temama debatira i traga za rješenjima.
http://www.kucaljudskihprava.hr/novosti/odrzana-javna-diskusija-dosta-je-mrznje
Edukacija
Edukacija o ljudskim pravima je kontinuirana aktivnost organizacija za ljudska prava. Kuća ljudskih prava je od svoga osnivanja aktivno provodila vlastite ili sudjelovala u edukativnim aktivnostima drugih organizacija, koje su za cilj imale osnaživanje mladih građana/ki, prije svega mladih. Osnivanjem knjižnice “Ranko Helebrant”, Kuća ljudskih prava napravila je dodatni iskorak u polju edukacije o ljudskim pravima kroz jedinu specijaliziranu knjižnicu o ljudskim pravima u Hrvatskoj.
Obrazovanje o ljudskim pravima, posebice odgoj i obrazovanje o građanstva, demokraciji i ljudskim pravima važan je segment izgradnje demokratskog društva utemeljenog na vrijednostima slobode i poštivanja ljudskih prava. Unatoč višegodišnjim naporima na uvođenju građanskog odgoja i obrazovanje u škole, isti još uvijek nije uveden u zadovoljavajućem, obligatornom obliku kao posebni nastavni predmet. Time je uloga organizacija za ljudska prava ostala do daljnjega nepromijenjena, a to je osiguravanje provođenja neformalnih oblika edukacije o ljudskim pravima.
Kuća ljudskih prava u suradnji s GONG-om, Centrom za mirovne studije i organizacijom B.a.b.e. – Budi aktivna, budi emancipiran, provodi projekt „Edukacija za građane – Građani za društveni razvoj i solidarnost“, u sklopu kojega su održane edukacije i radionice za društveni angažman i doprinos pozitivnim promjenama usmjerenim na jačanje solidarnosti, socijalnu uključenost i zaštitu ljudskih prava.