Potaknuti raspravama u Saboru i u javnosti vezano za novi prijedlog
Zakona o elektroničkim medijima, Kuća ljudskih prava Zagrebu srijedu, 24.
veljače u 11 sati organizirala je okrugli stol “Regulacija govora
mržnje u elektroničkim medijima”. Tema rasprave bila je najavljena
regulacija govora mržnje u novom prijedlogu Zakona o elektroničkim
medijima, posebno u pogledu odgovornosti medija za komentare
čitatelja, odnosno sadržaja koji generiraju korisnici. Cilj ove rasprave bio je
pobliže približiti javnosti svrhu i doseg odredbe novog prijedloga Zakona, te
raspraviti moguće modele moderacije komentara, izazove za slobodu
izražavanja, ali i alate za suzbijanje govora mržnje u elektroničkim
medijima. Na okruglom stolu govorili su: Krešimir Partl, državni tajnik
Ministarstva kulture i medija, Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista
Vanja Jurić, odvjetnica i Tina Đaković, koordinatorica Kuće ljudskih prava
Zagreb. Raspravu je moderirao Ivan Novosel, programski direktor Kuće
ljudskih prava Zagreb.
Na samom početku, Partl je naglasio da je govor mržnje prisutan u
elektoničkim medjima i da članak 93. novog prijedloga Zakona o elektroničkim medijima ide u smjeru rješavanja problema govora mržnje u
kometratima čitatelja. Napomenuo je da se tim člankom ni na koji način ne
ukidaju niti cenzuriraju komentari, već ističe odgovornost nakladnika.
Također, zakonom nisu predviđene prekršajne sankcije za elektroničke
medije za govor mržnje, već samo mogućnost privremenog ili trajnog oduzimanja koncesije u najtežim slučajevima govora mržnje, za medije koji pružaju audio i/ili audiovizualne sadržaje tj. usluge.
Odvjetnica Vanja Jurić istaknula je da odgovornost nakladnika za govor mržnje u lomentarima čitatelja nije generalna, već da ta odgovornost, sukladno praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda RH, ovisi o okolnostima konkretnog predmeta. Jurić smatra da je odredba, (članak 93. novog prijedloga Zakona o elektroničkim medijima) o odgovornosti nakladnika medija za komentare čitatelja nejasna, te da bi pojedini tužitelji mogli koristiti tu odredbu za naknadu štete. “To je važno spomenuti sada jer se na razini EU razgovara o SLAPP-u, a ovom odredbom dajemo takvim potencijalnim tužiteljima ozbiljno oružje.”, naglasila je.
Glavni urednik Večernjeg lista istaknuo je da mediji ne bježe od odgovornosti za suzbijanje govora mržnje, ali da se postavlja pitanje kapaciteta medija za prepoznavanje govor mržnje u komentarima čtatelja i razlikovanje govora mržnje od slobode izražavanja. Napomenuo je da ovakvim pristupom izdavači i mediji imaju dojam da je sva odgovornost za suzbijanje govora mržnje prebačena na njih.
Koordinatorica Kuće ljudskih prava Tina Đaković istaknula je da je potrebno jasnije definirati odgovornost nakladnika za govor mržnje u komentarima čitatelja i predlaže da se dodatno urede detalji kroz pravilnik, koji bi se mogao napraviti u suradnji sa nakladnicima, civilnom društvom,
regulatorima. Naglasila je i da suzbijanje govora mržnje ne može stati na sankcioniranju i kažnjavanju, već se protiv govora mržnje treba boriti širim društvenim angažmanom, obrazovanjem, promicanjem medijske pismenosti, kroz kvalitetan građanski odgoj i obrazovanje u školi, samoregulacijom medija.
Zbog svih navedenih izazova, zaključeno je da će do drugog čitanja novog Zakona o elektroničkim medijima u Saboru, Ministarstvo kulture i medija nastaviti razgovore s nakladnicima, ali uključiti i mišljenja i perspektive organizacija civilnog društva, radi jasnijeg definiranja odgovornosti medija za govor mržnje, u svrhu postizanja balansa između zaštite slobode izražavanja i efikasnog alata koji može ukloniti govor mržnje iz javnog prostora. Dugoročno, treba raditi na razvoju medijske pismenosti i dizanju kapaciteta nakladnika da se nose s govorom mržnje, ali i odgoju i obrazovanju za ljudska prava.
