U sklopu Human Rights Film Festivala, 8. prosinca 2021. godine održana je online javna rasprava o utjecaju internetskih platformi na ljudska prava te s time povezanih izazova za zaštitu prava na slobodu izražavanja, participaciju, nediskriminaciju, privatnost kao i radničkih prava. Na utjecaj online platformi u različitim aspektima privatnog i javnog života, planove Europske unije za regulaciju tog područja kao i na situaciju u Hrvatskoj osvrnuli su se sudionici/e rasprave: Tena Šimonović Einwalter (pučka pravobraniteljica), Diego Naranjo (Head of Policy, European Digital Rights Initiative), Birgitte Kofod Olsen (suosnivačica think-thanka DataEthics), Iva Filipović (Sindikat radnika digitalnih platformi), Sunčica Brnardić, (Savez samostalnih sindikata Hrvatske) te moderatorica rasprave Tina Đaković (Kuća ljudskih prava Zagreb).

Uvodno se pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter osvrnula na sve veći utjecaj internetskih platformi na sve aspekte društvenog života i ljudskih prava. Kao primjere pozitivnih aspekata tog utjecaja navela je brojne inicijative građana na društvenim mrežama i korištenje mreža u svrhu isticanja društvenih problema, ukazivanja na kršenja ljudskih prava, ali i za lakše pružanja socijalnih usluga te prednosti komunikacije i dosega. S druge strane, ukazala je na opasnost od niza negativnih posljedica koje upotreba digitalnih platformi može imati na ljudska prava – prije svega u odnosu na zaštitu osobnih podataka, pitanje proporcionalnosti i etičke primjene sustava umjetne inteligencije kao i transparentnosti algoritama i sustava umjetne inteligencije. Posebno je naglasila važnost analize rizika prilikom upotrebe digitalne tehnologije u raznim aspektima društvenog života te upozorila na opasnost od diskriminacije s obzirom na mogućnost značajnog utjecaja takvih sustava na pojedince zbog čega je potrebno paziti na poštivanje ljudskih prava i nediskriminacije u svim etapama – od dizajna takvih sustava do njihove primjene. Istaknula je i da je u području razvoja tehnologije, posebice umjetne inteligencije, ključan dijalog između stručnjaka u području ljudskih prava i jednakosti, te stručnjaka za razvoj tehnologije, kao i širi društveni dijaloga od samih početka razvoja rješenja utemeljenih na tehnologiji, kako bi se u što većoj mogućoj mjeri prevenirao njihov štetni utjecaj na ljudska prava građana i građanki. Pučka pravobraniteljica kao predstavnica Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) u Ad-hoc odboru za umjetnu inteligenciju (CAHAI) Vijeća Europe objasnila je i ulogu tog tijela u razmatranju postojećeg pravnog okvira za zaštitu ljudskih prava na razini Vijeća Europe i jesu li potrebni novi iskoraci u području regulacije umjetne inteligencije i ljudskih prva, a zaključci su trenutno na Vijeću ministara.

Diego Naranjo iz European Digital Rights Initiative istaknuo je da danas živimo u dobu “tehnofaudalizma” s obzirom da vlasnici internetskih platformi imaju kontrolu nad velikim spektrom podatka i informacija koje se tiču javnog i privatnog života građana. Naglasio je kako danas online prostorom dominiraju centralizirane platforme, za razliku od interneta prije platformi, koji je bilo otvoreniji i decentraliziran, a glavni poslovni model je bio plaćanje usluge. Današnje usluge na internet platformama su centralizirane, a platforme pružaju usluge koje nisu kompatibilne s drugim platformama, dok je dominatni poslovni model baziran na “besplatnim uslugama” –  uglavnom nema naplate osnovnih usluga, ali se trguje podacima i poslovanje se bazira na oglašavanju. Problemi vezani uz internet platforme su brojni – govor mržnje, dezinformacije, manipulacija javnim raspravama, lažno predstavljanje, online nasilje, a ključni problem je poslovni model velikih internetskih platformi u kojem često upravo senzacionalistički, šokantan ili kontroverzan sadržaj znači i duže zadržavanje korisnika i njegov angažman na platformi, a time i veći profit. Dodatan je problem i targetirano oglašavanje i poslovanje platformi na način da one biraju i prikazuju sadržaj koji bi se korisnicima mogao svidjeti bez da korisnici znaju zašto im se nešto prikazuje i bez da mogu imati direktan utjecaj. To stvara toksično okruženje online u kojem korisnici često ne znaju zaštiti svoja prava. Naranjo se osvrnuo i na inicijative i prijedloge usmjerene na regulaciju na razini Europske unije – predstojeći Akt o digitalnim uslugama (DSA – Digital Services Act) i Akt o digitalnim tržištima (DMA – Digital Markets Act), a čiji je cilj stvoriti sigurniji digitalni prostor u kojem su zaštićena temeljna prava korisnika te uspostaviti jednake uvjete za poduzeća na digitalnom tržištu. Kao neka od rješenja, Naranjo je istaknuo potrebu za više transparentnosti u poslovanju internetskih platformi kako bi korisnici razumjeli kako platforme posluju, zatim potrebu da se smanji personalizacija sadržaja koju platforme unaprijed serviraju korisnicima i da se omogući samim korisnicima da utječu na izbor sadržaja koji žele vidjeti na društvenim mrežama, kao i da se omogući interoperabilnost usluga na različitim internet platformama. Također je naglasio potrebu uspostave učinkovitih mehanizama za označavanje govora mržnje na internetskim platofrmama i razvijanje mehanizama žalbe i komunikacije internetske platforme sa korisnicima i kreatorima sadržaja.

Birgitte Kofod Olse, suosnivačica think-thanka DataEthics, iznijela je pregled glavnih značajki dominantnih internetskih platformi i njihovog utjecaja na brojne aspekte života. Naime, dominantne velike internetske platforme vrlo su dobro upoznate s našim navikama, obiteljskim i društvenim odnosima, mišljenjima, komunikacijom, kretanjem i lokacijama koje posjećujemo odnosno raznim sferama života i cijelim nizom ljudskih prava koja su se našla pod snažnim utjecajem internetskih platformi. Pritom je naglasila problematičnost algoritama koji omogućuju širenje dezinformacija te potrebu osiguranja transparentnosti i objašnjivosti algoritama kojima se koriste tehnoloski divovi, kao i nužnost da se velike internetske platforme otvore za reviziju kako bi se izvršila procjena njihova utjecaja na pojedince i društvo.

Sunčica Brnardić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske govorila je o pravima radnika u kontekstu internetskih platformi odnosno “platformskog rada” te o problemima kršenja radničkih i socijalnih prava zaobilaženjem propisa od strane kompanija koje koriste internetske platforme u svom poslovanju. Naglasila je kako takve tvrtke u Hrvatskoj karakterizira odricanje od odgovornosti čime se zaobilaze propisi koji štite radnike, iskorištava se tržište rada i potiče prekarnost. Upozorila je da s obzirom na to da tehnologija omogućava stalni protok rada i algoritamsko obavljanje usluga, tvrtke zapravo dobivaju obavljanje rada, a ne radnike, a osobe koje pružaju uslugu rada nisu u mogućnosti kontrolirati rad i cijenu rada, te nemaju pristup osiguranju kroz ugovor o radu, a zbog čega ne mogu ostvariti čitav niz prava i ostaju u nezahvalnoj poziciji samozaspolenosti, koja često može biti i lažna to jest zavaravajuća upravo zbog navedene nemogućnosti kontrole cijene usluge. 

Iva Filipović iz Sindikata radnika digitalnih platformi posebno se osvrnula na problematiku pružanja usluga taksi prijevoza posredstvom digitalnih platformi. Naglasila je kako najveći problem u tom području predstavlja netransparentnost u vidu potpune podređenosti radu algoritama, netransparentnosti (ne)kažnjavanja u slučaju nepoštivanja obveza, neupućenost radnika u način sankcioniranja te generičnost i automatiziranost digitalnih platformi koje onemogućuju dijalog o problematičnim aspektima poslovanja u digitalnom obliku. Platforme tako primjerice donose odluke o cijeni usluge bez da se konzultiraju sa partnerima to jest radnicima koji tu uslugu isporučuju. Upravo platforme ističu da su u partnerskom odnosu sa osobama koje obavljaju usluge, a ne u radnom odnosu, a s druge strane, ne omogućuju sudjelovanje u donošenju odluka koje pravo partnerstvo podrazumjeva.

Zaključno su sudionici i sudionice utvrdili kako se za uspješan nastavak uporabe internetskih platformi u svim sferama javnog i privatnog života potrebno jednako fokusirati na pitanje odgovornosti platformi, kao i na načine na koje se može postići da djelovanje internetskih platformi bude u najvećoj mogućoj mjeri usklađeno s ljudskim pravima. Rješenja su u boljoj regulativi internetskih platformi, ali i u osnaživanju korisnika, sindikata, organizacija i institucija za ljudska prava, kao i stvaranja uvjeta da manje platforme i drugačije usluge na internetu dopru do korisnika. Potrebno je stoga regulirati poslovanje internetskih platformi na način da korisnici internetskih platformi mogu donositi više odluka i imati utjecaj na sadržaj i uvjete pod kojima su im usluge dostupne, a ne samo da budu konzumenti sadržaja ili poslovanja koje platforme nameću.  

Snimka javne rasprave dostupna je ovdje.

Utjecaj internetskih platformi na ljudska prava

U sklopu Human Rights Film Festivala, 8. prosinca 2021. godine održana je online javna rasprava o utjecaju internetskih platformi na ljudska prava te s time povezanih izazova za zaštitu prava na slobodu izražavanja, participaciju, nediskriminaciju, privatnost kao i radničkih prava…. •••

Socijalna i ekonomska prava u Hrvatskoj na niskim su granama

Socijalna i ekonomska prava u Hrvatskoj na niskim su granama, a Vlada propušta ojačati javne usluge koje osiguravaju siguran život i adekvatnu skrb građanima i građankama  istaknule su povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava udruge Baza za radničku inicijativu i… •••

Rasprava “Utjecaj internetskih platformi na ljudska prava”

U sklopu Human Rights Film Festivala, 08. prosinca 2021 u 19 sati, organiziramo online javnu raspravu o utjecaju internet platformi na ljudska prava i o izazovima zaštite ljudskih prava – prava na slobodu izražavanja, participaciju, nediskriminaciju, prava na privatnost i… •••

NAJAVA: Okrugli stol “Vladavina prava u Hrvatskoj – izazovi i preporuke u ...

Kuća ljudskih prava Zagreb organizira okrugli stol “Vladavina prava u Hrvatskoj – izazovi i preporuke u području pravosuđa i drugim institucionalnim područjima iz perspektive ljudskih prava” koji će se održati 1. prosinca 2021. godine od 13-15 sati u online formatu…. •••

Univerzalni periodični pregled – Mogućnosti za građansku participaciju u ...

Jedna od uloga Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda je provedba redovnog ocjenjivanja stanja ljudskih prava svih država članica UN-a u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda (Universal periodic review – UPR). Mehanizam UPR-a uspostavljen je 2006. godine kako bi se uklonile… •••

Uoči Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti: novi ...

Uoči Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti koji se obilježava 17. listopada,  Kuća ljudskih prava Zagreb, Centar za mirovne studije, Pravo na grad, BRID i Institut za političku ekologiju upozoravaju da prijedlog Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i… •••

NAJAVA: Rasprava “Univerzalni periodični pregled UN-a – Provedba preporuka za ...

Kuća ljudskih prava Zagreb i Ured pučke pravobraniteljice u suradnji s Human Rights House Foundation iz Osla zajednički organiziraju raspravu na temu provedbe preporuka UN-ovog mehanizma Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR) upućenih Hrvatskoj iz ožujka 2021. godine. Rasprava će se održati 19…. •••

Komentari i prijedlozi amandmana na prijedlog Zakona o elektroničkim medijima

U susret saborskoj raspravi o konačnom prijedlogu Zakona o elektroničkim medijima, Kuća ljudskih prava Zagreb uputila je članovima Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, te svim klubovima zastupnika komentare i prijedloge amandmana na prijedlog Zakona o elektroničkim medijima, a koji… •••

Stanje ljudskih prava počinitelja/počiniteljica kaznenih djela s naglaskom na ...

Udruge Roditelji u akciji i Kuća ljudskih prava Zagreb u suradnji s Pučkom pravobraniteljicom predstavit će u petak 18. lipnja 2021. u 9:00 sati u prostoru HUB365, Petračićeva 6, Zagreb, izvještaj „Stanje ljudskih prava počinitelja/počiniteljica kaznenih djela s naglaskom na… •••

© 2022 Kuća Ljudskih Prava

To the top ↑