Krajem 2019. godine, SOLIDAR, europska mreža organizacija civilnog društva koje se bave promicanjem društvene pravednosti, objavila je godišnji izvještaj pod nazivom Social Rights Monitor. Posebno poglavlje posvećeno je situaciji u Hrvatskoj, od čega u nastavku donosimo prijevod analize stanje i zaključaka vezanih za socijalnu zaštitu, stanovanje i zdravstvo. Više informacija o izvješću možete pronaći ovdje.

Pregled stanja

Zahvaljujući povoljnom ekonomskom napretku, nezaposlenost u Hrvatskoj je u padu. Međutim, prekarni radi postaje sve učestaliji. Hrvatski radnici se suočavaju s jednom od najizraženijim uvjetima prekarnog rada u EU, posebice kod sezonskih poslova i kratkoročnih ugovora. Plaće su niske, što je jedan od razloga zašto radno sposobno stanovništvo napušta državu i pronalazi posao drugdje. Vlada je provela nekoliko mjera kojima nastoji potaknuti poslodavce da zaposli mlade hrvatske državljane čime ih se potiče da ostanu u državi. Međutim, SOLIDAR-ova Nacionalna strateška skupina upozorava da nedostaje holističkog pristupa rješavanju problema odljeva mozgova. Iako stopa zaposlenosti raste, plaće su niske i njihov rast je usporen u usporedbi s ostalim državama članicama EU. Hrvatska je jedna od rijetkih država u kojima se produbljuje rodni jaz u plaćama. Socijalni su transferi neučinkoviti u suzbijanju siromaštva, a demografske promjene sve više postaju prijetnjom održivosti sustava socijalne zaštite. Kao nuspojava masovnog turizma, pristup dostupnom stanovanju je u padu u gradovima te na obali. Zaključno, građanski su prostori obilježeni pritiscima, napadima na medijske slobode i ograničenja slobode okupljanja.

Socijalna zaštita i uključivost

Broj osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti je u padu. Međutim, 24.8% udjela osoba koje žive u siromaštvu i dalje je iznad prosjeka EU. Posebnu rizičnu skupinu čine mlade osobe mlađe od 18 godina i stariji od 65. Nacionalna strateška skupina upozorava da 71% građana tvrdi da se suočava s financijskim poteškoćama u 2018. godini dok ih 82% strahuje da u mirovini neće imati dostatne prihode. Postojeće su socijalne politike nesustavne i neučinkovite u suzbijanju siromaštva. Nacionalna strategija za suzbijanje siromaštva (2014-2020) nema jasno definirane ciljeve i smatra se da joj nedostaju neki ključni elementi kao što je prilagodba obrazovnog sustava potrebama suvremenog tržišta rada. Također se kritizira široka upotreba javnih mjera za poticanje zapošljavanja čija se učinkovitost nije dokazala.

Negativne demografske promjene – rezultat emigracije i niske stope nataliteta – predstavljaju rizik socijalnim politikama. Broj umirovljenih osoba kontinuirano raste, ali je u 2018. godini samo 19% umirovljenih ispunilo uvjete za umirovljenje poput dobi i radnog staža, što predstavlja prijetnju financijskoj održivosti i pay-as-you-go mirovinskom sustavu. Planovi za postupno povećanje dobi za umirovljenje s 65 na 67 su povučeni nakon sindikalnih prosvjeda.

Stanovanje

Turizam je ključan izvor prihoda za Hrvatsku, ali je njegova masovnost počela uzrokovati određene društvene probleme. Osim sezonalnosti zapošljavanja, masovni je turizam doveo i do nedostatka stambenih prostora u gradovima i turističkim destinacijama. Nacionalna strateška skupina navodi da tek jedna od četiri osobe u Hrvatskoj nije zadovoljna situacijom u stanovanju, ali i da nedostaju ključni podaci o stanovanju u Hrvatskoj. Turizam dovodi do gentrifikacije prostora i stvara dodatne probleme za lokalnu infrastrukturu. Vladine politike su usmjerene na pomoć ljudima pri kupnji nekretnine kroz subvencioniranje stambenih kredita. Nacionalna strateška skupina upozorava da je takva politika rezultirala povećanjem cijena nekretnina te posljedično povećanjem cijena najma, posebice u Zagrebu i gradovima na obali.

Zdravstvena zaštita

Pristup zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj općenito je dobar. Međutim, u ruralnim područjima i na otocima pristup medicinskim uslugama je ograničen što dovodi do povećanja udjela osoba čije zdravstvene potrebe nisu zadovoljene. Kao rezultat visoke stope konzumacije alkohola i cigareta, broj preventabilnih smrtnih slučajeva je iznad prosjeka EU i za muškarce i za žene. Nacionalna strateška skupina ukazuje na smanjenje obujma javno dostupnih zdravstvenih usluga od 2013. godine naovamo. Pristup medicinskim uslugama za migrante i izbjeglice je otežan zbog jezičnih prepreka. Tražitelji azila, uključujući i djecu, imaju pravo samo na hitnu zdravstvenu zaštitu, što znači da nemaju pristup prenatalnoj i postnatalnoj skrbi, cjepivima i psihološkom savjetovanju. Za pristup uslugama koje ne spadaju u hitnu medicinsku zaštitu, navedene skupine ovise isključivo o nevladinim organizacijama.

Socijalna zaštita, stanovanje i zdravstvo u izvješću Social Rights Monitor 2019 za Hrvatsku

Krajem 2019. godine, SOLIDAR, europska mreža organizacija civilnog društva koje se bave promicanjem društvene pravednosti, objavila je godišnji izvještaj pod nazivom Social Rights Monitor. Posebno poglavlje posvećeno je situaciji u Hrvatskoj, od čega u nastavku donosimo prijevod analize stanje i zaključaka vezanih za socijalnu zaštitu, stanovanje i zdravstvo. Više informacija... •••

Presumpcija nevinosti – kako su osumljičene osobe prikazane u medijima i ...

Presumpcija nevinosti jedno je od temeljnih načela suvremenog sustava ljudskih prava i ima ključnu ulogu u osiguravanju prava osoba koje se nalaze u kaznenom postupku. Riječ je o pravnom mehanizmu kojim se osigurava da je svaka osoba nevina dok joj… •••

Izgradnja Europske socijalne unije: putokaz prema ostvarenju

Izgradnja Europske socijalne unije: putokaz prema ostvarenju [1] Na kraju uvodnog doprinosa ovoj raspravi, Vandenbroucke (2018, pp.2-11) poziva na refleksiju o odabiru prioriteta i mogućem putokazu prema ostvarenju Europskog stupa socijalnih prava. U ovoj raspravi, odgovaram na taj poziv i… •••

Tri godine članstva Hrvatske u Vijeću za ljudska prava UN-a

Vijeće za ljudska prava (Human Rights Council) je međuvladino tijelo unutar sustava UN-a uspostavljeno rezolucijom Opće skupštine UN-a iz 2006. radi promicanja i zaštite ljudskih prava diljem svijeta, rješavanja situacije kršenja ljudskih prava te davanje preporuka. Vijeće ima mandat raspravljati… •••

Europski primjeri dobre prakse u slučajevima zločina iz mržnje

Zločini iz mržnje počinjeni nad osobama ili imovinom svakodnevna su pojava diljem Europske unije, a razmjeri zločina iz mržnje i govora mržnje još uvijek nisu dovoljno poznati. Kako bi se izradio sveobuhvatan pregled sustava podrške žrtvama zločina iz mržnje, u… •••

Pravo na javno okupljanje u Hrvatskoj – preporuke

Ostvarivanje prava na javno okupljanje u Hrvatskoj jedno je od bitnih područja koje Kuća ljudskih prava Zagreb kontinuirano prati u cilju analize stanja i ukazivanja na probleme po pitanju kojih postoji prostor za daljnji napredak. Činjenica da se korištenje ovim… •••

Branitelji ljudskih prava u Hrvatskoj – od pristupanja Europskoj uniji do danas

Brojne “europske teme”, poput demokratizacije društva i zaštite ljudskih prava, tranzicijske pravde i suočavanja s prošlošću, zaštite prava manjina i izbjeglica, transparentnosti rada institucija i borbe protiv korupcije, mirovnog obrazovanje te zaštite okoliša svoje su uporište u Hrvatskoj pronašle prije… •••

Suzbijanje diskriminacije na lokalnoj razini

Pravo na nediskriminaciju univerzalno je ljudsko pravo zajamčeno nizom međunarodnih instrumenata, dok je načelo jednakog postupanja jedno od temeljnih vrijednosti Europske unije i Republike Hrvatske zajamčeno Ustavom kao jedna od najviših ustavnih vrednota. Neovisno o kojoj se vrsti diskriminatornog postupanja… •••

Referendumsko odlučivanje o temeljnim ljudskim pravima

Posljednjih godina nekoliko smo puta svjedočili pokušajima iniciranja referendumskog odlučivanja o temeljnim ljudskim pravima odnosno njihovom ograničavanju u odnosu na pojedine društvene skupine. Posljednja takva inicijativa odnosila se na predlaganje referendumskih pitanja o ograničavanju prava manjinskih saborskih zastupnika te otkazivanju… •••

© 2021 Kuća Ljudskih Prava

To the top ↑