Analiza presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Šimunić protiv Hrvatske (broj zahtjeva 20373/17) donosi detaljniju analizu pokliča “Za dom spremni” te se osvrće na primjenjive pravne standarde prilikom razgraničenja prava na slobodu izražavanja i govora mržnje, ustavnosudsku praksu i stajališta nacionalnih sudova vezanih za poklič “Za dom spremni”.

Pozdrav “Za dom spremni” (ZDS) u javnosti se redovito javlja kao tema polemike oko kojeg i dalje nema jasnog političkog stava usprkos sada već brojnim odlukama domaćih sudova, uključujući i Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava. Naime, u javnosti su i dalje izražena dva oprečna stava o pokliču “ZDS”, s jedne strane da je riječ o hrvatskoj budnici i pozdravu kojeg su koristili branitelji u Domovinskom ratu, a s druge strane da je riječ o službenom pozdravu kvislinške Nezavisne Države Hrvatske.

S obzirom da je od 2010. godine doneseno više desetaka presuda u kojima se problematizirao poklič “Za dom spremni”, sudska praksa ukazuje na različito postupanje sudova u vrlo sličnim situacijama na način da se u nekim sudskim odlukama sankcionirao poklič “Za dom spremni”, dok u drugima nije. Međutim, Ustavni sud je u nekoliko svojih odluka izrazio jasno stajalište da je riječ o ustaškom pozdravu te da taj pozdrav nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske.


Analiza presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Šimunić protiv Hrvatske – Analiza pokliča “Za dom spremni”

Analiza presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Šimunić protiv Hrvatske (broj zahtjeva 20373/17) donosi detaljniju analizu pokliča “Za dom spremni” te se osvrće na primjenjive pravne standarde prilikom razgraničenja prava na slobodu izražavanja i govora mržnje, ustavnosudsku praksu i stajališta nacionalnih sudova vezanih za poklič "Za dom spremni".... •••

Prisilno zadržavanje i prisilna hospitalizacija osoba smještenih u ...

Istraživanje na temu prisilne hospitalizacije osoba smještenih u psihijatrijske ustanove s aspekta ljudskih prava analizira zakonodavni okvir prisilnog zadržavanja, prisilnog smještaja i upotreba mjera prisile. Također, analiza sadrži međunarodno uspotavljene standarde koji trebaju biti poštivani u slučajevima prisilne hospitalizacije te… •••

Izvješće Europske komisije o vladavini prava za 2020. godinu – solidna ali ...

Europska komisija objavila je prvogodišnje izvješće o vladavini prava u Europskoj uniji čije usvajanje predstavlja jednu od glavnih inicijativa programa rada Europske komisije za 2020. godinu. Izvješće iznosi značajne pozitivne i negativne promjene povezane s vladavinom prava u Europskoj uniji… •••

Analiza Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA): mnoge organizacije ...

Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) predstavila je analizu iskustava 205 organizacija civilnog društva diljem Europske unije pod naslovom  ‘Civic space ― experiences of organisations in 2019’  koja iznosi glavne prepreke s kojima se organizacije civilnog društva susreću u… •••

Istraživanje Agencije za temeljna prava EU – što temeljna prava znače ...

U lipnju 2020. godine Agencija EU-a za temeljna prava (FRA) predstavila je rezultate istraživanja o ljudskim pravima provedenog od siječnja do listopada 2019. godine u svim članicama Europske unije, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjevernoj Makedoniji. Istraživanjem o temeljnim pravima prikupljeni su… •••

Privatost u doba krize – što je pogrešno u prikupljanju lokacije mobitela?

Pandemija korona virusa je u vrlo kratkom roku značajno utjecala na ograničenja brojnih ljudskih prava – onih očitih koja su nužno izravno ograničena epidemiološkim mjerama, poput ograničenja slobode kretanja i slobode okupljanja, ali je u fokus dovela i neka ne… •••

Sloboda izražavanja i govor mržnje u digitalnom okruženju

Sloboda misli i izražavanja (sloboda izražavanja) temeljno je ljudsko pravo zaštićeno člankom 19. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i priznato je kroz sve ključne međunarodne i regionalne dokumente za zaštitu ljudskih prava. Na međunarodnoj razini, ono je zajamčeno Međunarodnim paktom… •••

Prava žrtava obiteljskog nasilja u prekršajnim postupcima

Središnje odredbe koje uređuju položaj žrtve nasilja u obitelji u prekršajnim postupcima sadržane su u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji. Prvi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 116/03) donesen je 14. srpnja 2003. godine s ciljem… •••

Privatnost kao ljudsko pravo

Privatnost kao ljudsko pravo utvrđeno je u nizu međunarodnih dokumenata: u članku 12. Opće deklaracije o ljudskim pravima[1], te u članku 17. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima[2]. U europskom kontekstu, nalazimo ga u članku 8.1. Konvencije za zaštitu… •••

© 2023 Kuća Ljudskih Prava

To the top ↑