Predstavljena Platforma za razvoj školskog volontiranja Sisačko-moslavačke županije

Platforma za razvoj školskog volontiranja Sisačko-moslavačke županije je neformalna mreža škola i organizacija civilnog društva, koja je mjesto edukacije, razmjene i zagovaranja prema donositeljima odluka. Svrha Platforme je podrška školama i organizacijama civilnog društva u razvoju i održivom radu školskih volonterskih klubova kao dokazanom alatu za praktično poučavanje djece i mladih o aktivnom građanstvu, socijalnoj pravdi i društvenom uključivanju ranjivih skupina.

Agencija lokalne demokracije Sisak s partnerima, Strukovnom školom Sisak i Kućom ljudskih prava Zagreb, predstavila je rad Platforme za razvoj školskog volontiranja Sisačko-moslavačke županije i prvog istraživanja o dobrim praksama i potrebama u području volontiranja i građanskog odgoja provedenog osnovnim i srednjim školama na području Županije.

Predstavljanje se održalo 29. lipnja 2023. godine u prostoru Strukovne škole Sisak, na kojem su bili prisutni predstavnici medija, škola i lokalnih vlasti s područja Županije.

Drago mi je da se naša škola uključila ovaj projekt jer smatram da iako naša škola nudi puno mogućnosti učenicima za strukovno učenje, na ovaj način nudi i mogućnosti učenja životnih vještina koje su potrebne mladim ljudima. – rekao je Ivica Beloglavec, ravnatelj Strukovne škole Sisak.

U rad Platforme za razvoj školskog volontiranja uključeno je osam škola s područja Županije, i to Strukovna škola Sisak, OŠ Budaševo-Topolovac-Gušće, Srednja škola „Ivana Trnskoga“ iz Hrvatske Kostajnice, Srednja škola Glina, OŠ Viktorovac iz Siska, Srednja škola Viktorovac iz Siska, OŠ Mate Lovraka iz Petrinje i OŠ Zorke Sever iz Popovače. Nastavnici uključenih škola prolaze edukacije o poučavanju djece i mladih na teme socijalne pravde, nakon kojih zajedno s učenicima planiraju i provode volonterske akcije u svojoj zajednici. Rezultati volonterskih akcija, kao načina praktičnog učenja, formulirati će se u priručnik s nastavnim planovima kako bi ga mogli koristiti sve druge zainteresirane škole u Hrvatskoj. Uskoro će svjetlo dana ugledati i Internet stranica posvećena školskom volontiranju. – rekla je Paula Raužan, predsjednica Agencije lokalne demokracije Sisak i voditeljica projekta.

Važno nam je da naši učenici imaju priliku učiti i razumjeti različitost, uključivost i jednakosti jer su to teme koje su oko nas i s kojima se svakodnevno susreću. Učenici pokazuju veliki interes za svoju zajednicu i prepoznaju volontiranje kao aktivnost s kojom mogu raditi na malim, ali važnim promjenama u okolini u kojoj žive. Stoga smo formirali tim od nastavnika i učenika koji su zajedno prošli pripremne edukacije i izradili volonterski program škole, te smo 14. lipnja službeno otvorili Volonterski klub Strukovne škole „Most“. Mostovi spajaju kao i naš klub koji želi spajati ljude.

– objasnila je Nataša Perković, profesorica etike i jedna od voditeljica volonterskog kluba škole.

Istraživanje o dobrim praksama i potrebama u području volontiranja i građanskog odgoja provedeno je u šest osnovnih i srednjih školama na području Županije. Provedeno je metodom fokus grupe, zasebno s učenicima i zasebno s nastavnicima.

Osnovne nalaze istraživanja predstavila je Tina Đaković, organizacijska i programska koordinatorica Kuće ljudskih prava Zagreb:

Nastavnice uključene u istraživanje prepoznaju da učenike i učenice općenito interesira sve što se tiče “stvarnog” života, a neke ističu i potrebu za više iskustvenog učenja u školi.

Učenici osnovnih škola navode da žele školu koja ih uči budućnosti i školu u kojoj imaju bolju infrastrukturu. Izvan škole žele vidjeti poboljšanja prometne infrastrukture i bolji prijevoz do izvannastavnih aktivnosti. Nerazumijevanje od strane odraslih vide kao prepreku da sami budu dio promjene. Učenici srednjih škola žele školu koja brine o društvenom razvoju i ne samo o školovanju u užem smislu. Izvan škole, navode da bi htjeli ukinuti razlike među ljudima, da ima više ravnopravnosti i manje diskriminacije, žele više razumijevanja među ljudima.

Vezano za participaciju, učenici osnovnih škola navode da mogućnost da se izraze i da se njihovi glasovi uvaže ovisi o pojedinom nastavniku odnosno pojedinoj nastavnici. Učenici srednjih škola, kao i nastavnice, ističu ulogu razrednika u komunikaciji i podršci u školi. Iznesena je i kritika rada Vijeća učenika.

Volontiranje je pojam s kojim su svi učenici i učenice upoznati, a definiraju ga kao humanitarni rad i pomaganje u dobrotvorne svrhe bez naknade. Neki percipiraju da volontiranje ne mora biti uvijek humanitarne prirode. Neki učenici i učenice navode i da je za volontiranje, osim motivacije, potrebno razviti i neka znanja i vještine. Volontiranje vide kao poticanje empatije i brige za druge u zajednici, te naglašavaju potrebe za volonterskim akcijama koje su usmjerene na ranjive skupine i pojedince, primjerice starije osobe, djecu, njihove vršnjake koji imaju slabiji školski uspjeh.

Nastavnice navode kako organizacija volontiranja zahtijeva njihovu iznimnu posvećenost i visoku razinu motivacije. Glavne prepreke uspješnoj organizaciji školskog volontiranja su smjenski rad i nedostatak češćeg javnog prijevoza za učenike i učenice, a nedostaje i financiranja manjih troškova, primjerice materijala za specifične volonterske akcije.

Donositeljima odluka poručuju da im je potrebna veća podrška u smislu osiguranja češćeg prijevoza, financiranja manjih troškova volonterskih akcija, snažnija promocija volonterstva, te snažnije povezivanje u zajednici.

Nastavno na rezultate istraživanje, u narednom razdoblju Platforma će raditi na zagovaračkim akcijama prema donositeljima odluka na svim razinama odlučivanja u obrazovnom sustavu, a s ciljem podrške školama i organizacijama civilnog društva u razvoju i održivom radu školskih volonterskih klubova.