U rujnu 2021. Kuća ljudskih prava Zagreb (KLJP) uputila je doprinos Visokoj povjerenici Ujedinjenih naroda za ljudska prava nastavno na njezin poziv prilikom izrade izvješća o dobrim praksama i izazovima u korištenju Smjernica UN-a o sudjelovanju. U odnosu na Hrvatsku, KLJP je ukazala na određene izazove zapažene u nekoliko područja svog djelovanja, uključujući sudjelovanje civilnog društva u javnom životu i odlučivanju, slobodu okupljanja, djelovanje branitelja ljudskih prava i medijske slobode.

Cilj poziva Visoke povjerenice bio je prikupiti informacije o dobrim praksama i izazovima s kojima se susreću države članice UN-a u korištenju smjernica o učinkovitoj provedbi prava na sudjelovanje u javnim poslovima čiji će nalazi biti predstavljeni na 49. sjednici Vijeća za ljudska prava. U vezi s provedbom prava na participaciju u Hrvatskoj, Kuća ljudskih prava Zagreb iznijela je sljedeća glavna zapažanja:

  • Sudjelovanje civilnog društva u javnom životu i donošenju odluka

Negativni trendovi u 2020. i 2021. godini bili su vidljivi u pogledu dijaloga s civilnim društvom i sudjelovanja u donošenju odluka. Vlada nije vodila dijalog s civilnim društvom, kao ni konzultacije s Savjetom za razvoj civilnog društva o donošenju hitnih mjera uslijed epidemije COVID-19. Hrvatska Vlada  nije uključila sektor civilnog društva u mjere oporavka kada je u travnju 2020. godine najavila mjere za oporavak od posljedica epidemije COVID-19 namijenjene korisnicima EU fondova. Osim toga, neka trajna pitanja kao što su kratkoročni oblici financiranja projekata civilnog društva negativno utječu na rad civilnog sektora, pogotovo organizacija koje se bave dugoročnim aktivnostima zagovaranja i nadzora. 

Proteklih godina nisu donesene javne inicijative ili politike koje bi imale za cilj jačanje razvoja civilnog društva u Hrvatskoj. Otkako je 2015. istekla Nacionalna strategija razvoja civilnog društva, Hrvatska je već šestu godinu zaredom bez definirane javne politike za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. U tijeku je izrada novog Nacionalnog plana za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2021. do 2027. godine.

Ukupna kvaliteta građanskog sudjelovanja u procesima donošenja zakona i politika nije na odgovarajućoj razini. Dostupne su online javne konzultacije, ali na kvalitetu sudjelovanja utječe činjenica da javna tijela često ne uzimaju u obzir doprinose i preporuke građana. Sudjelovanje građana u procesu donošenja odluka relativno je slabo, pri čemu se većina institucija oslanja isključivo na online savjetovanje i više ne kombinira metode savjetovanja kao što su okrugli stolovi, panel rasprave itd. Civilno društvo često je uključeno u konzultacije samo kao formalnost. 

Još uvijek je prisutan negativan trend nezakonitih odluka o uskraćivanju prava na pristup informacijama. Učestalo korištenje odredbi GDPR-a za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama nastavilo se i tijekom 2020. U više od 60% slučajeva tijela javne vlasti neopravdano su uskratila informacije na temelju osobnih podataka.

  • Sloboda okupljanja i branitelji ljudskih prava

Od ožujka 2020. godine, ovisno o epidemiološkoj situaciji uzrokovanoj krizom COVID-19 raznim mjerama uvođena su ograničenja javnog okupljanja, dok je istovremeno nekoliko iznimaka od tih ograničenja omogućilo održavanje određenih okupljanja. Dopuštanjem održavanja pojedinih okupljanja u neravnopravan položaj dovedeni su drugi oblici okupljanja, dok bi pravo na javno okupljanje trebalo biti dostupno svima pod jednakim uvjetima, bez obzira na kategoriju i motiv okupljanja. 

Slučajevi kriminalizacije humanitarnog rada i rada branitelja ljudskih prava, kao i slučajevi zastrašivanja i uznemiravanja branitelja ljudskih prava aktivnih u organizacijama koje pružaju pomoć i podršku izbjeglicama i drugim migrantima, prisutni su u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina.

  • Medijske slobode

Mnogi čimbenici imaju odvraćajući učinak na novinare i razvoj pluralističkog medijskog okruženja što otežava široku javnu raspravu o kontroverznim temama. Kontinuirano zabrinjavaju česte tužbe protiv novinara i urednika za klevetu, uvredu i sramoćenje, kao i napadi, prijetnje i zastrašivanje novinara, posebno onih koji istražuju kontroverzne teme poput ratnih zločina, organiziranog kriminala i korupcije. Posebno zabrinjava činjenica da su tužitelji političari, jedinice lokalne samouprave ali i suci. Dodatna pitanja koja zabrinjavaju su uplitanje Vlade u rad javne televizije, kao i tužbe javne televizije protiv njezinih novinara kojima se traži velika odšteta. Rad neprofitnih medija u Hrvatskoj ozbiljno je otežan otkako je Ministarstvo kulture 2016. značajno smanjilo programe javnog financiranja nezavisnih medija. Nedostatak domaćeg javnog financiranja u kombinaciji s kašnjenjima u shemi financiranja EU-a dovodi neprofitne medije u težak položaj te utječe na smanjivanje njihovog rada.

Prema Izvješću Europske komisije o vladavini prava za 2021. za Hrvatsku, strateške tužbe protiv javne participacije (SLAPP) usmjerene na novinare i dalje uzrokuju ozbiljnu zabrinutost. Istraživanje Hrvatskog novinarskog društva u travnju 2021. izbrojilo je 924 aktivne tužbe protiv novinara i medija u Hrvatskoj. Ističu kako ove tužbe imaju snažan utjecaj na medije jer ugrožavaju postojanje manjih, lokalnih medija i slobodnih novinara. Hrvatske vlasti osnovale su u 2021. Stručnu radnu skupinu radi oblikovanja politike suzbijanja SLAPP tužbi, prikupljanja podataka o postojećim praksama te uspostave inicijative za poboljšanje položaja novinara koji su suočeni sa SLAPP tužbama.

Kuća ljudskih prava će nastaviti pratiti predstavljanje i usvajanje navedenog Izvješća te će se koristiti njegovim nalazima i preporukama prilikom zagovaranja ljudskih prava na nacionalnoj razini.

Doprinosu Kuće ljudskih prava možete pristupiti ovdje. 

Projekt NOVI POČETAK – Sektorske inovacije za proaktivno, progresivno i utjecajno civilno društvo za zaštitu i promociju ljudskih prava podržan je s 199.909,82 € financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova. Projekt provode Kuća ljudskih prava Zagreb, Centar za mirovne studije, Inicijativa mladih za ljudska prava, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek i Human Rights House Foundation.