Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava, Nils Muižnieks prošli tjedan se u javnom priopćenju osvrnuo na pitanje povijesnog sjećanja na žrtve Holokausta, na suvremene negativne trendove antisemitizma, poricanja i revizionizma lokalnih i nacionalnih povijesnih iskustava u pogledu Holokausta, a koji se manifestiraju kroz različite oblike javnog nastupa i govora, te, u konačnici, na potrebu za edukacijom i očuvanjem sjećanja na povijesno iskustvo koje je u najvećoj mjeri oblikovalo ljudsku svijest o imperativu očuvanja budućnosti mira, demokracije i ljudskih prava među europskim narodima, nasuprot opasnosti od društveno-političkog zapadanja u prošlost, tragično određenu mržnjom, isključenjem i neljudskim tretmanom između i unutar naroda.
Povjerenik za ljudska pravaVijeća Europe, Nils Muižnieks se osvrnuo na povijesno sjećanje na žrtve Holokausta:”Sjećanje leži u korijenima Vijeća Europe. Ono je nastalo iz kolektivne odlučnosti da se prevlada prošla mržnja i sukob u svrhu promicanja mira, demokracije i ljudskih prava. Prihvaćanje i suočavanje s prošlošću je bitno. Zabrinjavajući trendovi antisemitskih govora mržnje i zločina iz mržnje važna su pitanja koja sam predstavio državama članicama tijekom misija praćenja zemalja, kao i u izvješćima povodom posjete zemljama […].”
U komentaru se, govoreći o različitim oblicima poricanja i relativizacije iskustva Holokausta, referirao i na slučaj Hrvatske: “Tijekom boravka u Hrvatskoj ove godine bio sam upoznat s pokušajima nekih nacionalističkih političara da se relativiziraju zločini počinjeni od strane ustaškog režima. Primjerice, tako je broj žrtava koncentracijskog logora Jasenovac službeno doveden u pitanje.”
“Europljani ignoriraju dokaze o porastu antisemitskog govora mržnje, nasilja i negiranja holokausta na vlastiti rizik. Mržnja koja počinje sa Židovima nikada ne završava sa Židovima. To je bila poruka bivšeg Glavnog rabina Velike Britanije skupini članova Europskog parlamenta i predstavnika židovskih zajednica okupljenih u Europskom parlamentu prošlog mjeseca. Javno poricanje, umanjivanje važnosti, opravdavanje ili pohvala holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti treba biti smatrano kaznenim djelom, tamo gdje to još nije slučaj. Odgovoran spram činjenica i iskren razgovor o prošloj suradnji i suučesništvu u smaknućima Židova počinjenim na domaćem tlu neophodan je za suočavanje s nasilnom prošlošću. Političke figure i političke stranke također moraju biti podložne zakonu u pogledu njihovih antisemitskih izjava i poticanja na mržnju.”, kako je to istaknuto u zaključku.
Povjerenik se također osvrnuo na značajnu posredničku ulogu interneta, rekavši kako bi države morale ohrabrivati pružatelje internetskih usluga i društvene mreže u poduzimanju specifičnih akcija u svrhu spriječavanja i suzbijanja online govora mržnje. Štoviše, smatra kako bi države koje to još nisu učinile, morale potpisati i/ili ratificirati Dodatni protokol uz Konvenciju o cyber-kriminalu (ETS 189) iz 2003., a koji se odnosi na kriminalizaciju djela rasističke i ksenofobne naravi počinjenih posredstvom računalnih sustava.
Uz to, poučavanje o Holokaustu trebalo bi, kako iznosi povjerenik, postati sastavnim dijelom nastavnog plana i programa na sekundarnoj razini, uz posebnu obuku nastavnika. Obrazovni programi trebali bi znati naglasiti vezu između trenutnih manifestacija mržnje i netolerancije i događaja vezanih za iskustvo Holokausta. “Antisemitizam predstavlja prijetnju našem europskom kontinentu izgrađenom na slobodi i vladavini prava. Samo iskrenim suočavanjem s prošlošću možemo s nadom i povjerenjem gledati u budućnost.”, zaključio je Povjerenik Muižnieks.
