Jučer smo u RiHub-u u suorganizaciji s udrugom LORI u Rijeci održali okrugli stol „Preporuke za suzbijanje diskriminacije i govora mržnje u Hrvatskoj“ u sklopu projekta „Jačanje sustava zaštite i osnaživanje zajednica za prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje u Hrvatskoj“.
Na okruglom stolu sgovorili/e su:
- Matija Miloš, Pravni fakultet u Rijeci (Katedra za ustavno pravo)
- Dijana Kesonja, zamjenica pučke pravobraniteljice
- Antonija Stojanović Almesberger, udruga LORI
- Stella Filipović Šango, PS za terorizam i ekstremno nasilje, Policijska uprava Primorsko-goranske županije.
Naši sugovornici/e predstavili su ključne probleme s kojima se susrećemo u području govora mržnje. Razgovaralo se o mogućnostima unapređenja mjera za suzbijanje govora mržnje u sklopu čega je i predstavljen Akcijski plan za suzbijanje govora mržnje kojeg je izradila Kuća ljudskih prava u suradnji s drugim organizacijama civilnog društva kao važan alat koji u tome može pomoći.
Zamjenica pučke pravobraniteljice istaknula je kako je govor mržnje uvketovan aktualnim zbivanjima poput pandemije Covid-a, prilijeva stranih radnika i sl. Također, uputila je na istraživanje iz 2019. godine prema kojem čak 68% ispitanika nije prijavilo govor mržnje koji su doživjeli. Upravo zbog toga smatra iznimno važnim osnaživanje građanka i građanki kroz edukacije i medijske kampanje za prepoznavanje takvog govora.
Prof. Miloš upozorio je na tzv. maskirani govor mržnje te problematizirao govor koji možda nije u sferi kažnjivosti, ali zato ulazi u zonu protuustvnosti. Istaknuo je ulogu društvenih mreža u širenju takvog govora kao i u uklanjanju. Primjetio je da društvene mreže često preuzimaju ulogu sudova.
Predstavnica policijske uprave predstavila je aktivnosti koje provode u suzbijanju govora mržnje te osobito naglasila važnost edukacije mladih te kampanje i edukacije koje provode na poziv osnovnih i srednjih škola.
Antonija iz udruge LORI predstavila je rad udruge u području suzbijanja diskriminacije te podijelila njihova iskustva. Prema istraživanju udruge, 77% ispitanika ne zna kome se obratiti kada dođe do takvih kršenja prava.
Zaključno, složili smo se da su od izuzetne važnosti rad s mladima i kontinuirane edukacije kako građana tako i predstavnika nadležnih tijela. Nakon rasprave uslijedilo je predstavljanje Akcijskog plana za suzbijanje govora mržnje u koji je izradila Kuća ljudskih prava Zagreb u suradnji s drugim organizacijama civilnog društva.
Akcijskom planu možete pristupiti ovdje: https://www.kucaljudskihprava.hr/publikacije/akcijski-plan-za-suzbijanje-govora-mrznje/
Ova publikacija izrađena je u okviru projekta ‘Jačanje sustava zaštite i osnaživanje zajednica za prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje u Hrvatskoj’ podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Tisak ove publikacije omogućen je financijskom podrškom Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Kuće ljudskih prava Zagreb i ne odražava nužno stavove država donatorica i Upravitelja Fonda.
