Analiza koju je provela Koalicija jugoistočne Europe za zaštitu zviždača ima za cilj ocijeniti proces transpozicije Direktive Europske unije (EU) o zviždačima u Hrvatskoj, Bugarskoj, Grčkoj i Rumunjskoj. Cilj je bio procijeniti kvalitetu procesa transpozicije i podijeliti nalaze i naučene lekcije. Direktiva EU-a o zviždačima, koja je na snazi od prosinca 2019., ima za cilj zaštititi zviždače i spriječiti prijevaru, korupciju i teška kaznena djela. Rok za transpoziciju za države članice bio je prosinac 2021., no većina zemalja, osim Danske i Švedske, kasnila je sa usklađivanjem relevantnih zakona. Hrvatska je također bila suočena s kašnjenjima što je dovelo do pokretanja postupka povrede prava od strane Europske Komisije. Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti kojim se provodi Direktiva EU-a o zviždačima stupio je na snagu u travnju 2022. čime se zamijenio postojeći pravni okvir. Iako su glavni zaštitni mehanizmi za zviždače ostali nepromijenjeni, Zakon je uveo nekoliko novina u cilju usklađivanja sa EU standardima.
Najvažnije uvedene izmjene obuhvatile su, između ostalog, područje primjene novog zakona, detaljnije definiranje nepravilnosti i načina podnošenja prijava, proširenje kruga osoba koje mogu biti prijavitelji nepravilnosti, mogućnost odabira unutarnjeg ili vanjskog kanala prijavljivanja, zatim proširenje nadležnosti sudova za pružanje sudske zaštite prijavitelja nepravilnosti, detaljnije uređenje zabrane osvete kao i izuzimanje prijavitelja nepravilnosti od odgovornosti za otkrivanje informacija. Proširene su i mjere potpore samim prijaviteljima nepravilnosti koji imaju pravo na zaštitu identiteta i povjerljivost podataka iz prijave, sudsku zaštitu, naknadu štete, primarnu besplatnu pravnu pomoć u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje pravo na besplatnu pravnu pomoć, emocionalnu podršku, a može im biti odobrena i besplatna sekundarna pravna pomoć. Osim samih prijavitelja, Zakon štiti i povjerljive osobe i njihove zamjenike, ali i druge povezane osobe, prije svega, pomagače prijavitelja nepravilnosti, srodnike, kolege, ali i pravne subjekte u njihovom vlasništvu.
Iako je hrvatsko zakonodavstvo proširilo zaštitu, preciznije definiralo nepravilnosti i osnažilo sudsku zaštitu i dalje se javljaju problemi vezani uz nedovoljno dostupne mjere podrške te nedoumice oko opsega, postupaka prijave i načina izvješćivanja.
Kao glavni problemi povezani s transpozicijom u Hrvatskoj navode se:
1. Nedovoljna podrška za zviždače: Postoji nedostatak besplatne pravne pomoći i psihosocijalne podrške dostupne zviždačima. Iako Zakon propisuje donošenje naknadnih propisa unutar određenih vremenskih okvira koji bi regulirali specifične aspekate, kao što je propis o emocionalnoj potpori, kašnjenje u donošenju ovih propisa potencijalno je utjecalo na provođenje mjera zaštite zviždača.
2. Nedostatno znanje i osviještenost: izvješće pučke pravobraniteljice naglašava nedostatak znanja i razumijevanja Zakona kako među poslodavcima tako i među zaposlenicima. To uključuje nedoumice u pogledu opsega, procedure prijave i metoda izvješćivanja. Nedovoljna svijest o pravima i obvezama potkopava djelotvornost zakonodavstva i pokazuje potrebu za opsežnijim edukativnim aktivnostima i kampanjama.
3. Kanali za provjeru učinkovitosti: Iako Zakon obvezuje nadležno ministarstvo za poslove pravosuđa da Europskoj komisiji godišnje dostavi raspoložive statističke podatke o nepravilnostima prijavljenim pučkoj pravobraniteljici, pravobraniteljica je istaknula potrebu prikupljanja relevantnih informacija od svih ostalih dionika uključenih u primjenu Zakona kako bi se omogućilo sustavno i sveobuhvatno praćenje njegove provedbe. Izvještaj možete preuzeti ovdje
