Još prije dvadeset godina, u svom kontroverznom, ali proročkom članku “The Rise of Illiberal Democracy”, Fareed Zakaria upozorio je na krhak i ranjiv karakter demokracije te ukazao na zabrinjavajući porast pojavnosti takozvanih neliberalnih, krnjih, demokracija. Doista, danas svjedočimo epidemiji donošenja “trulih”, restriktivnih zakona kojima se nastoji suziti prostor djelovanja civilnog društva. Igrajući na kartu emocija, pod krinkom nacionalizma i širenjem osjećaja lažne pripadnosti, podiže se novi berlinski zid, onaj između “nas” i “njih”. Na vlast dolaze autoritarni vlastodršci koji započinju preoblikovanje demokracije u kojoj pobjednik određuje sva pravila.
Kao produkt te igre prerušavanja, u mnogim državama s demokratski izabranim vlastima građanska i politička prava nerijetko su sustavno zanemarivana. S ciljem manipuliranja masama, stupovi demokracije poput vladavine prava, nezavisnog sudstva, poštivanja prava manjina, slobode govora, slobode medija i slobode okupljanja sistemski su ignorirana ili zloupotrebljavana. Drugim riječima, koncept demokracije sveden je na puko višestranačje, dok ostale temeljne komponente za pretpostavku funkcioniranja demokratskog društvenog uređenja pokušava ugušiti ili institucionalno marginalizirati.
S ciljem podizanja svijesti o ovom gorućem problemu Kuća ljudskih prava Zagreb u suradnji s Fondacijom Kuće ljudskih prava (HRHF) i partnerima iz Hrvatske, Poljske, Mađarske i Srbije objavila je izvještaj “Otporom prema krnjim demokracijama Europe: Razumijevanjem scenarija neliberalnih vlasti do uspješnijeg otpora” u kojem je predstavila komparativnu studiju slučaja, provedenu u Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Srbiji u namjeri da identificira obrasce političkog ponašanja i praksi kojima se podriva vladavina prava, urušavaju ljudska prava i temeljne slobode i marginaliziraju manjine, ali i predstave primjeri najuspješnijih iskustava borbe protiv neliberalne vlasti.
