U sklopu projekta „Jačanje sustava zaštite i osnaživanje zajednica za prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje u Hrvatskoj“ Kuća ljudskih prava organizirala je panel raspravu “Izbori i govor mržnje”.
Tijekom ove godine u Hrvatskoj će se održati izbori za Europski parlament, Hrvatski sabor i predsjednički izbori. Kao što smo imali priliku svjedočiti tijekom prethodnih izbornih ciklusa u Hrvatskoj i nedavnih parlamentarnih izbora u Nizozemskoj i pokrajinskih u Njemačkoj, tijekom izbornog nadmetanja dolazi do pojačane društvene polarizacije i korištenja govora mržnje. Upravo zbog navedenog paneliste smo priupitali o govoru mržnje u nadolazećem predizbornom razdoblju, s ciljem dijaloga o prevenciji, postojećim mehanizmima zaštite i izazovima u području regulacije, posebice govora mržnje u online okruženju.
Na raspravi je govorila Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica, prof. dr. sc. Enes Kulenović, s Fakulteta političkih znanosti, Oriana Ivković Novokmet iz Gonga te Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije, a raspravu je moderirao Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava Zagreb.
Pučka pravobraniteljica upozorila je na važnost pitanja granice slobode govora i slobode izražavanja za demokraciju i ljudska prava. To pitanje nikako nije jednostavno, ali potrebno je gledati i šire od pravnog konteksta. Naime, perpetuiranje stereotipa i predrasuda potiče diskriminaciju i na koncu i nasilje. Na EU razini upravo se razmatra proširenje popisa područja kriminaliteta u EU-u na govor mržnje i zločine iz mržnje. Vidljivo je, kaže, da će i ovo predizborno vrijeme, kao i u nekim drugim državama, biti obilježeno antimigrantskim govorom. Smatra stoga važnim poslati poruku da političari imaju dodatnu odgovornost za ono što govore i pišu, a iznimno je važno da uslijedi javna reakcija i protugovor. U kontekstu tehnologije došlo je do prekretnice jer je napretkom tehnologija velikom broju ljudi omogućen govor u javnom prostoru.
Oriana Ivković Novokmet istaknula je pitanje povjerenja građana u izbore te je ukazala na neprihvatljiv vrjeđajući diskurs koji dolazi s najviših razina vlasti. Iako postoje određene smjernice za izbore, pojavili su se novi izazovi kao što su botovi, netransparentni influenseri, lažni sadržaj i sl. Smatra kako su umjetna inteligancija u kombinaciji s platformama toksičan koktel, osobito u kontekstu izbora. Napredak u suzbijanju vidi i kroz jačanje Etičkog povjerenstva i Državnog izbornog povjerenstva.
Prof. Kulenović podsjetio je da nije svaki nepoželjan govor govor mržnje, ali ujedno to ne znači da ne treba adresirati. Prema njegovom mišljenju, estenzivno definiranje nije dobro, već bi građani trebali biti korektiv te prepoznati i korigirati takav govor uskratom glasova. Kazneno sankcioniranje trebalo bi biti rezervirano samo za najozbiljnije slučajeve poticanja na nasilje i mržnju.
Pučka pravobraniteljica ukazala je na ulogu HAKOM-a kao novog tijela zaduženog za koordinaciju sukladno novom Aktu o digitalnim uslugama koji je nedavno stupio na snagu. Iako je Akt usmjeren najveće društvene mreže i tražilice, upravo te iste platforme najviše i proftiraju od širenja mržnje.
Cvijeta Senta naglasila je da su društvene mreže nepošten protivnik jer algoritmi nisu dovoljno transparentni. Vezano za novu ulogu HAKOM-a rekla je kako je to tržišno orijentirana institucija koja nema kontakt s društvenom dimenzijom pa preostaje vidjeti kako će se u toj ulozi snaći. Osobito važnim smatra jačanje građanskih kompetencija za odgovor na takav govor te otvorenost podataka za istraživanja.
Panelisti su se osvrnuli i na recentnu presudu Europskog suda za ljudska prava Sanchez protiv Francuske u kojem je proširena odgovornost političara za govor mržnje na internetu. Iako presuda podiže puno pitanja i upitna je njena primjenjivost u praksi, zaključili su da je važno uspostavljanje odgovornosti za nečinjenje, odnosno, propuštanje uklanjanja mrzilačkih komentara.
Ivan Novosel na panelu je predstavio i Akcijski plan za suzbijanje govora mržnje, kojeg je Kuća ljudskih prava Zagreb izradila s ciljem postavljanje temelja za holistički pristup u borbi protiv govora mržnje koji uključuje prepoznavanje, praćenje, prevenciju, osvještavanje, osnaživanje žrtava i jačanje mehanizama procesuiranja i reguliranja. Akcijski plan izrađen je kroz nekoliko koraka koji su, između ostalog, uključivali pregled literature i postojećih praksi i politika suzbijanja govora mržnje u Hrvatskoj i Europskoj Uniji, provođenje intervjua sa ključnim dionicima u suzbijanju govora mržnje te konzultacije sa organizacijama civilnog društva koje rade na zaštiti i promociji ljudskih prava i okupljaju manjinske i ranjive skupine. Akcijski plan sadrži konkretne mjere za ciljano holističko djelovanje svih aktera–od škola do tijela progona, za prevenciju, suzbijanje i procesuiranje govora mržnje, a u cjelosti ga možete pročitati na linku.
Ova publikacija izrađena je u okviru projekta ‘Jačanje sustava zaštite i osnaživanje zajednica za
prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje u Hrvatskoj’ podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo,
sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.’
