Drugi dan Godišnje konferencije o ljudskim pravima Kuće ljudskih prava Zagreb održan je 20. travnja, a program se sastojao od dvije panel rasprave održane u online formatu.
Medijske slobode u Hrvatskoj – utjecaj tužbi za klevetu, sramoćenje i difamaciju
Prva rasprava pod nazivom Medijske slobode u Hrvatskoj – utjecaj tužbi za klevetu, sramoćenje i difamaciju okupila je medijske djelatnike i stručnjake u području medijskog prava. U raspravi su sudjelovali Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Vesna Alaburić, odvjetnica, Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske te George Stafford iz Europske implementacijske mreže (EIN), a raspravom je moderirao Ivan Novosel, programski direktor Kuće ljudskih prava Zagreb.
Hrvoje Zovko ukazao je na nastavak trenda tužbi protiv novinara te iznio najnovije podatke o 925 aktivnih sudskih predmeta kojima je ukupna vrijednost odštetnih zahtjeva 78.5 milijuna kuna. Izrazio je zabrinutost da medije često tuže suci i visokopozicionirani političari, te istaknuo kako tzv. SLAPP tužbe (Strategic Lawsuit against Public Participation) nisu samo problem u Hrvatskoj već i na razini cijele Europske unije, a usmjerene su na financijsko iscrpljivanje medijskih kuća i novinara što za posljedicu ima nametanje cenzure te odvraćanje od istraživačkog novinarstva. Ujedno je skrenuo pozornost kako se u slučaju netočnih informacija ne tuži nakladnike, već osobno novinare što nije u skladu sa Zakonom o medijima te je naglasio važnost uloge medija u funkciji obrane demokracije.
Vesna Alaburić istaknula je kako se poboljšanje po pitanju medijskih sloboda očituje u smanjenom broju kaznenih postupaka te je napomenula kako je Hrvatska nadomak dekriminalizaciji klevete i uvrede. Iako dio sudaca jako dobro radi svoj posao, veći dio njih ne poznaje pravila novinarske profesije te je ujedno istaknula kako dio sudaca ostaje fokusiran na učinak sadržaja članka na osobu, kao što se rutinski sude postupci naknada štete, što je pogrešno i protivno praksi ESLJP. Naglasila je potrebu edukacije sudaca o pravnim standardima slobode govora i dopuštenim sadržajima medijskih objava, a ujedno i edukacije novinara o pravilima novinarske profesije i medijskom pravu. Alaburić mogućnosti za poboljšanje vidi u dekriminalizaciji kaznenih djela uvrede i klevete te edukaciji sudaca, novinara i odvjetnika koji se bave medijima, kao i jačanju Centra za zaštitu slobode izražavanja.
Maja Sever naglasila je probleme s kojima se susreću lokalni mediji i posljedice koje SLAPP tužbe imaju na njihov rad. Napomenula je kako su radnička prava novinara narušena te ističe problem velikog broja honoraraca i niskih plaća, a kada se tome nadodaju tužbe, plaćanje odvjetnika i sudskih troškova, razvidan je udar na njihovu egzistenciju, što posljedično utječe na slobodu izražavanja i rada novinarstva. Sever je naglasila kako se Hrvatska u tom kontekstu navodi kao loš primjer u Europi, a kao prijedloge za poboljšanje navodi nužnost dekriminalizacije svih kaznenih djela protiv časti i uvrede te hitno donošenje medijske strategije koja bi uključivala i borbu protiv SLAPP tužbi. Ujedno ističe nužnost jačanja zaštite radničkih prava novinara kroz zakone i praksu, naročito zvog sve više prisutnog oblika freelancerskog rada koji nije prepoznat zakonom.
George Stafford iz Europske implementacijske mreže izrazio je zabrinutost zbog pritiska na medije širom država članica EU, izdvojivši Španjolsku i Poljsku kao zemlje koje kasne s implementacijom presuda ESLJP po tom pitanju. Stafford je ukazao na na nužnost uključivanja svih dionika u procese implementacije presuda ESLJP te primjene standarda i stajališta izraženih u tim predmetima.
Zaštita zviždača u Hrvatskoj: mogućnosti za poboljšanje sustava usuret transponiranju nove EU direktive
Druga panel rasprava održana je na temu dosadašnje zaštite prijavitelja nepravilnosti (zviždača) u Hrvatskoj u kontekstu transponiranja nove europske Direktive o zaštiti zviždača u nacionalno zakonodavstvo. Cilj rasprave bio je prikupiti zapažanja različitih dionika koji se u okviru svog rada bave zaštitom zviždača kako bi se ocijenila dosadašnja implementacija Zakona o zaštiti zviždača te analizirale moguće preporuke u cilju njegova poboljšanja u okviru procesa transponiranja europske Direktive o zaštiti zviždača. U raspravi su sudjelovale Ida Nowers iz organizacije Whistleblowing International Network (WIN), Tamara Mišerda iz Ministarstva pravosuđa i uprave, Dijana Kesonja iz Ureda pučke pravobraniteljice, Gordana Palajsa iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske te Klara Horvat iz Kuće ljudskih prava Zagreb, a raspravom je moderirala Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije.
Ida Nowers iznijela je zapažanja organizacije Whistleblowing International Network (WIN) koja prati proces transponiranja EU direktive o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (zviždača) u zakonodavstva država članica. Istaknula je važnost direktive za izgradnju sustava zaštite zviždača na razini Europske unije, kao i transparentnog i inkluzivnog procesa transponiranja direktive te osiguravanja potrebne podrške zviždačima u okviru sustava država članica. Dodala je kako direktiva uspostavlja minimum standarda zaštite zviždača koje su države članice u obvezi ispoštovati te kako sama direktiva ohrabruje države članice da prošire primjenu nacionalnih odredaba na druga područja kako bi osigurale sveobuhvatan i koherentan okvir za zaštitu zviždača na nacionalnoj razini.
Tamara Mišerda naglasila je važnost destigmatizacije osoba koje prijavljuju nepravilnosti te nužnost suradnje svih društvenih aktera u cilju pružanja adekvatne zaštite. Istaknula je kako su u okviru Ministarstva pravosuđa i uprave započele pripreme prijedloga izmjene Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti kako bi se on uskladio s Direktivom te je navela detektirana zakonska područja koja će biti obuhvaćena izmjenama. Najavila je osnivanje radne skupine za pripremu nacrta prijedloga izmjena i dopuna zakona u svibnju ove godine te je iskazala otvorenost Ministarstva za suradnju i dijalog s dionicima iz različitih sektora u cilju postizanja što kvalitetnijeg zakonskog okvira za zaštitu zviždača.
Dijana Kesonja pružila je osvrt na implementaciju Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti iz perspektive Ureda pučke pravobraniteljice koji ima mandat tijela za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti. Naglasila je kako Ured pučke pravobraniteljice pored postupanja po prijavama vanjskih nepravilnosti nastoji provoditi i promotivne i edukativne aktivnosti vezane uz ulogu zakona te često daju opću pravnu informaciju o zakonu i njegovu djelokrugu. U svom se izlaganju osvrnula na pojave uočene u okviru primjene postojećeg zakona u praksi kao što su nezavidna pozicija povjerljivih osoba i potreba za njihovom kontinuiranom ekukacijom, kontinuitet u zaštiti identiteta prijavitelja i primjeri uspješno završenih postupaka, nepostojanje evidnecije unutarnjeg prijavljivanja nepravilnsoti kod poslodavaca itd. , te je nagalsila potrebu dostupne pravne i psihosocijalne pomoći koja treba biti na raspolaganju zviždačima.
Gordana Palajsa osvrnula se na probleme vezane uz imenovanje povjerljive osoba za zaprimanje prijava nepravilnosti u praksi. Naglasila kako je zakonom propušteno predvidjeti pružanje besplatne pravne pomoći prijaviteljima nepravilnosti kao i problem nedostatka psihološke potpore, napomenuvši kako je prijaviteljima nepravilnosti potrebna pravna pomoć i psihološka podrška tijekom cijelog procesa. Napomenula je kako postoji potreba vođenja evidencije o prijavama nepravilnosti podnesenim unutarnjim kanalima, sugerirala razmatranje mogućnosti proširivanja zakonske obveze uspostavljanja kanala za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti na male poslodavce (s manje od 50 zaposlenih) koji su također često korisnici sredstava iz europskih fondova, kao i definiranje pitanja odnosa poslovne tajne i prijavljene nepravilnosti.
Klara Horvat naglasila je potrebu izgradnje kvalitetnog sustava zaštite kako bi se osobe koje imaju saznanja o nepravilnostima njih i prijavile. Istaknula je potrebu uvođenja zakonske odredbe kojom se definira pristup besplatnoj pravnoj pomoći i psihosocijlanoj podršci za prijavitelje nepravilnosti, kao i uspostavljanja normativnog temelja za donošenje strateških i programskih dokumenata kako bi se uspostavio cjeloviti sustav zaštite zviždača. Kako bi došlo do unapređenja kvalitete zaštite zviždača, napomenula je važnost uključivanja predstavnika šireg civilnog društva u rad radne skupine za pripremu izmjena i dopuna zakona te rada na promotivnim aktivnostima i aktivnostima podrške kako bi se u potpunosti ispunila svrha njegova donošenja.
Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava Zagreb zaključio je drugu panel raspravu naglasivši važnost održavanja dijaloga i suradnje na izgradnji sveobuhvatnog i kvalitetnog sustava zaštite zviždača u Hrvatskoj. Na kraju je zahvalio svim izlagačima i izlagačicama na njihovim vrijednim doprinosima održanim raspravama čime je zatvorena ovogodišnja konferencija o ljudskim pravima.
