Kuća ljudskih prava Zagreb objavila je izvještaj pod nazivom “Sustav podrške žrtvama zločina iz mržnje u Hrvatskoj” koji je nastao kao rezultat istraživanja provedenog u Hrvatskoj u okviru transnacionalnog projekta “V-START – Podrška žrtvama kroz podizanje svijesti i umrežavanje”. Projekt je financiran od strane Glavne uprave za pravosuđe i zaštitu potrošača Europske komisije, a provode ga, osim Kuće ljudskih prava Zagreb i COSPE – Suradnja za razvoj zemalja u nastajanju (Italija), ZARA – Građanska hrabrost i borba protiv rasizma (Austrija) te efms – Europski forum za migracijske studije (Njemačka). Projekt je fokusiran na zaštitu žrtava kaznenih djela, osobito rasističkih i homofobnih kaznenih djela počinjenih iz mržnje te ima za cilj pridonijeti boljem razumijevanju specifičnosti kaznenih djela počinjenih iz mržnje i ispravnoj implementaciji Direktive 012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela.
Kaznena djela počinjena iz mržnje protiv osoba ili imovine svakodnevna su stvarnost diljem EU. U mnogim zemljama EU, politike usmjerene na suzbijanje zločina iz mržnje fokusiraju se primarno na sankcioniranje počinitelja, a tek sekundarno na zaštitu žrtve, dijelomično zbog ograničenog razumijevanja specifičnosti zločina iz mržnje i posljedica takvog zločina za ranjive skupine.
Kako bismo dobili sveobuhvatnu sliku sustava podrške žrtvama zločina iz mržnje, provedeno je kvalitativno istraživanje. Prva faza istraživanja obuhvatila je pregled i analizu postojećeg pravnog okvira za suzbijanje zločina iz mržnje, prava svih žrtava kaznenih djela (koja su u nacionalno zakonodavstvo uvedena implementacijom spomenute Direktive) te pratećih zakona i drugih akata koji žrtvama omogućuju ostvarivanje njihovih prava. Druga faza istraživanja odnosila se na mapiranje postojećih udruga pružateljica pravne i/ili psihosocijalne podrške žrtvama kaznenih djela kao oblika neinstitucionalne podrške te sudskih odjela za podršku žrtvama i svjedocima kao oblika institucionalne podrške. Na temelju mapiranja dostupne podrške žrtvama prikupljene su informacije o postojećem sustavu podrške u Republici Hrvatskoj.
U trećoj fazi istraživanja provedeno je ukupno 10 polustrukturiranih intervjua s ispitanicima/ama koji/e pružaju podršku žrtvama kaznenih djela (i kaznenih djela počinjenih iz mržnje) te sa samim žrtvama zločina iz mržnje. Premda je namjera bila obuhvatiti što veći broj žrtava, niska stopa prijavljivanja zločina iz mržnje i nespremnost žrtava da iznose svoja iskustva odrazile su se i na broj žrtava koje su pristale sudjelovati u istraživanju. Sa žrtvama zločina iz mržnje razgovarali smo o njihovom iskustvima s policijskim službenicima i pravosudnim tijelima, nastojeći utvrditi u kojoj mjeri žrtve imaju pristup ostvarenju zakonom propisanih prava. U četvrtoj fazi analizirali smo pružanje podrške žrtvama zločina iz mržnje kroz primjer udruge te sudskih odjela za podršku žrtvama i svjedocima.
Zločin iz mržnje u Hrvatskoj nije dovoljno prepoznat, kako od strane nadležnih tijela koja sudjeluju u njegovom prepoznavanju, praćenju i procesuiranju, tako i društva u cjelini, pa čak i samih žrtava. Pritom značajan problem predstavlja neprijavljivanje zločina iz mržnje zbog neinformiranosti žrtava da je uopće riječ o kaznenom djelu, straha od odmazde počinitelja te nepovjerenja u učinkovitost sustava, odnosno nepovjerenja da će zločin biti adekvatno procesuiran, počinitelj kažnjen, a žrtva zaštićena.
Izvještaj je u cijelosti dostupan na službenoj internetskoj stranici projekta V–start ovdje.
Također, na www.vstart.eu možete doznati više informacija o samom projektu te pronaći izvještaje partnerskih organizacija iz Italije, Njemačke i Austrije.
Ovaj izvještaj je financiran iz Programa Pravosuđe Europske unije (2014.-2020.). Sadržaj ovog izvještaja odražava stajališta autora i isključiva je odgovornost autora. Europska komisija nije odgovorna za eventualnu upotrebu informacija koje ovaj izvještaj sadržava.
Ovaj projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta izražena u ovoj publikaciji isključiva su odgovornost Kuće ljudskih prava Zagreb te nužno ne odražavaju stajališta Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Ovaj je dokument izrađen uz financijsku podršku Grada Zagreba. Sadržaj ovog dokumenta u isključivoj je odgovornosti Kuće ljudski prava Zagreb i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Grada Zagreba.
