Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2022.
Kuća ljudskih prava Zagreb objavila je godišnji izvještaj «Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2022. godinu» koji donosi pregled najvažnijih problema, izazova i otvorenih pitanja koji su u prošloj godini utjecali na zaštitu i promociju ljudskih prava u Hrvatskoj.
U 2022. godini ljudska prava su stagnirala – nije bilo značajnog napretka ni u jednom promatranom području. Iako su krajem godine javnosti predstavljene temeljne politike u području ljudskih prava, a na čije smo donošenje čekali više od pet godina, njihova kvaliteta, opseg i ambicioznost nisu na zadovoljavajućoj razini. Ukoliko se Hrvatska želi uspješno nositi sa kompleksnim izazovima budućnosti u području ljudskih prava, morat će se uložiti puno više kreativnosti, znanja i energije u izradu ambicioznih, održivih i ciljanih mjera za rješavanje problema siromaštva i ekonomskih nejednakosti, klimatskih promjena, diskriminacije, izazova novih tehnologija, pitanja održivog razvoja, migracija i starenja stanovništva.
Posebno zabrinjava nemoć države da u više od dvije godine nakon potresa sanira posljedice potresa u Zagrebu i na Baniji gdje više od 6000 ljudi i dalje živi u kontejnerima, što predstavlja kršenje ljudskog prava na adekvatni životni standard.
Regionalne nejednakosti i razlika u pristupu temeljnim socijalnim uslugama u urbanim i ruralnim dijelovima Hrvatske i dalje su jako izražene. I dalje je više od petine stanovnika Hrvatske u riziku od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva i dalje je alarmantno visoka za neke ranjive skupine i u blagom porastu u odnosu na prošle godine. Riziku od siromaštva najviše su izloženi stariji od 65 godina koji žive sami, žene koje žive u jednočlanim kućanstvima, jednoroditeljske obitelji te Romi.
Usprkos određenim zakonskim izmjenama, pravosuđe je i dalje opterećeno niskom razinom povjerenja građana, nedovoljnom transparentnošću, ali i kvalitetom. Hrvatska i dalje ima veliki broj presuda Europskog suda za ljudska prava koje čekaju na implementaciju i koje ukazuju na sistemske probleme koje Hrvatska ima s poštivanjem i zaštitom ljudskih prava. Iako se je borba protiv korupcije ubrzala, prije svega zbog rada Ureda europskog javnog tužitelja, došlo je do slabljenja prevencije korupcije, prije svega kroz slabljenje Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa.Ostvarivanje prava na javnu participaciju, kao jednog od stupova demokratskog ustroja, iz godine u godinu slabi. Uzroci tome su zatvorenost i nevoljkost institucija da u suradnji i s dijalogom sa civilnim društvom izrađuju javne politike koje će doprinijeti unapređivanju ljudskih prava u Hrvatskoj. Formalističkim pristupom suradnji i savjetovanju, umjesto kultiviranja iskrenog dijaloga, slabi se ionako niska razina sudjelovanja građana i organizacija civilnog društva u procesima donošenja odluka.
Izvještaj je dostupan ovdje.
Sažetak izvještaja je dostupan ovdje.
