Europski mehanizam vladavine prava preventivni je alat s ciljem promicanja vladavine prava i sprječavanja pojave ili produbljivanja problema vladavine prava u državama članicama. Izvješće o vladavini prava kao temeljni dio mehanizma prati značajne pomake, pozitivne i negativne, koji se odnose na vladavinu prava u državama članicama. Izvješće se sastoji od usporedivih podataka o neovisnosti, kvaliteti i učinkovitosti nacionalnih pravosudnih sustava. U tom procesu Europska komisija oslanja se na relevantne izvore te, između ostalog, svake godine provodi ciljano savjetovanje s dionicima koji uključuju razne agencije EU-a, europske mreže, nacionalne i europske organizacije civilnog društva i profesionalna udruženja, a informacije dobivene u okviru tog savjetovanja koristi kao izvor činjeničnih nalaza o promjenama u državama članicama te ih uzima u obzir pri izradi svoje ocjene.
Kuća ljudskih prava Zagreb je u siječnju 2023. godine sudjelovala u ciljanim konzultacijama za potrebe izrade nadolazećeg Izvješća o vladavini prava te je izložila probleme i izazove s kojima se Hrvatska susreće u četiri područja obuhvaćena Izvješćem: pravosuđe, antikorupcijski okvir, medijske slobode i pluralizam te drugi institucionalni problemi vezani uz demokratsku kontrolu i nadzor (checks and balances).
U području pravosuđa naglasili smo probleme vezane uz kvalitetu i efikasnost pravosuđa koji negativno utječu na pravo građana na pristup pravosuđu. Dotaknuli smo se novih izmjena Zakona o parničnom postupku i Zakona o kaznenom postupku te njihovog utjecaja na duljinu trajanja postupka. Također, izražen je problem implementacije općih mjera iz presuda Europskog suda za ljudska prava protiv Hrvatske, pa tako Vijeće Europe i dalje nadzire 79 slučajeva u kojima Hrvatska nije provela odgovarajuće reforme u domaćem zakonodavstvu i praksi, velik broj kojih je upravo u sustavu pravosuđa. Upozorili smo na zatvorenost i netransparentnost sustava izrade akcijskih planova koji se ne oslanjaju na konzultacije i dijalog sa zainteresiranim i relevantnim dionicima civilnog društva.
Kapacitet institucija u borbi protiv korupcije okarakteriziran je nedostatkom transparentnosti i nepristranosti. Nastavlja se negativan trend donošenja nezakonitih rješenja o odbijanju prava na pristup informacijama, nedovoljnog korištenja javno dostupne i standardizirane prakse povjerenika i Visokog upravnog suda od strane tijela javne vlasti te šutnje uprave, odnosno nerješavanja zahtjeva za pristup informacijama u propisanom roku. Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti predviđa dodatnu zaštitu putem institucije pučke pravobraniteljice. Stoga je potrebno osigurati odgovarajuće stručne, prostorne i tehničkih kapacitete kao preduvjet za učinkoviti rad pučke pravobraniteljice u novom i postojećem mandatu.
U području slobode medija zabrinjavajući je nastavak trenda čestih tužbi protiv novinara i urednika za klevetu, uvredu i sramoćenje. Posebno zabrinjava činjenica da su tužitelji političari, dužnosnici jedinica lokalne samouprave i suci. HND ističe da ove tužbe snažno prijete postojanju manjih, lokalnih medija i radu slobodnih novinara. Na rad neprofitnih medija u Hrvatskoj ozbiljno utječe izostanak domaćeg javnog financiranja u kombinaciji s kašnjenjem sredstava iz EU. Zabrinjava i postupak izbora članova Vijeća za elektroničke medije budući da se članovi biraju običnom većinom umjesto dvotrećinskom većinom u Saboru.
Ostali problemi koje naglašavamo povezani su s nadzorom izvršne vlasti. Kvaliteta građanskog sudjelovanja u procesima donošenja zakona i javnih politika nije na odgovarajućoj razini. Javna savjetovanja putem interneta dostupna su, ali kvaliteta sudjelovanja smanjena je zbog zanemarivanja prijedloga od strane javne vlasti. Civilno društvo je često uključeno u konzultacije samo kao formalnost. Osnivanje Vijeća za ljudska prava kao međuresornog savjetodavnog tijela Vlade RH predstavlja pozitivan korak koji bi mogao omogućiti redovitu i kontinuiranu raspravu i rad na jačanju provedbe preporuka pučke pravobraniteljice. Preduvjet da Vijeće može izvršiti ovu ulogu je pravodobnost te redovita izrada Izvješća o provedbi preporuka pučke pravobraniteljice od Vlade RH.
Organizacije civilnog društva i dalje se suočavaju s brojnim problemima u pristupu financiranju, odnosno prijavama na natječaje i provedbi ESI fondova, uključujući pretjerane administrativne zahtjeve, spore objave natječaja i kašnjenja u donošenju odluka o financiranju. Nastavljaju se slučajevi kriminalizacije humanitarnog rada i rada branitelja ljudskih prava kao i slučajevi zastrašivanja, uznemiravanja i sankcioniranja branitelja ljudskih prava aktivnih u organizacijama koje pružaju pomoć i podršku izbjeglicama, migrantima, tražiteljima azila i drugim osobama u pokretu.
Doprinosu KLJP-a Izvještaju o vladavini prava Europske komisije možete pristupiti na poveznici.
Foto: ©AdobeStock/Respiro888
