Kuća ljudskih prava Zagreb i Hrvatsko novinarsko društvo podnijeli su Odboru ministara Vijeća Europe u prosincu 2023. i siječnju 2024. godine dva Rule 9 podneska u grupi slučajeva Stojanović protiv Hrvatske vezano uz mjere koje Hrvatska ima obavezu poduzeti u cilju sprečavanje budućih kršenja prava na slobodu izražavanja zajamčenog Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Stojanović grupa tzv. medijskih slučajeva uključuje predmete u kojima je Europski sud za ljudska prava u sva tri slučaja presudio protiv Hrvatske ustvrdivši da su domaći sudovi pogrešno kvalificirali mišljenja i vrijednosne sudove novinara/ki kao činjenice, odnosno hrvatski sudovi su medijima odredili previsoke i neproporcionalne iznose naknada za štetu.
Odbor ministara Vijeća Europe već nekoliko godina vrši nadzor nad provedbom općih mjera iz ovih presuda smatrajući da još uvijek nije postignut cilj sprečavanje istih ili sličnih kršenja prava na slobodu izražavanja u budućnosti. Hrvatska Vlada je u studenom 2023. godine podnijela Akcijsko izvješće u kojem je preporučila Odboru ministara da zaključi proces monitoringa smatrajući da je država donijela mjere koje su dovoljna garancija sprečavanja sličnih kršenja slobode izražavanja u budućnosti osobito s obzirom da je Ustavni sud uskladio svoju praksu s Konvencijskim standardima.
Opće mjere u ovoj grupi predmeta od iznimne su važnosti s obzirom na značajne probleme sa SLAPP tužbama s kojima se Hrvatska trenutno suočava. Važnost tih pitanja prepoznala i Europska komisija u svom Izvješću o vladavini prava za 2023. godinu. Komisija smatra da Hrvatska mora uložiti dodatne napore u rješavanju pitanja SLAPP-a ukazuje na to da će se rizik od trajnog odvraćajućeg učinka na slobodu govora nastaviti ako se ovaj slučaj zatvori. Činjenica da je Ustavni sud Hrvatske uskladio svoju praksu sa standardima koje je postavio Europski sud doista je pozitivan pomak. Međutim, u specifičnom kontekstu SLAPP tužbi u Hrvatskoj, ovakav pomak nije dovoljan za rješavanje temeljnog problema koje je Europski sud identificirao u slučajevima grupe Stojanović.
Uzevši u obzir novu ulogu Vrhovnog suda, uvedenu izmjenama Zakona o parničnom postupku, kao i nemali broj slučajevima u kojima su nižestupanjski sudovi nastavili s praksom koja je suprotna praksi Ustavnog suda, mišljenja smo da bi okončanje nadzora Odbora ministara nad grupom slučajeva Stojanović protiv Hrvatske bilo preuranjeno, te smo pozvali Vladu RH da poduzme dodatne mjere za zaštitu slobode izražavanja u Hrvatskoj.
Tekstovi podnesaka dostupni su na sljedećim poveznicama:
