Istraživanje o dobrim praksama i potrebama u području volontiranja i građanskog odgoja

Prvo istraživanje o dobrim praksama i potrebama u području volontiranja i građanskog odgoja u osnovnim i srednjim školama Sisačko-moslavačke županije, provele su Kuća ljudskih prava Zagreb i Agencija lokalne demokracije Sisak, kao dio projekta Platforma za razvoj školskog volontiranja.

Provedeno je zasebno s učenicima i zasebno s nastavnicima u šest osnovnih i srednjih škola na području Županije, koristeći metodu fokus grupe.

Istraživanjem se željelo:

  1. ispitati potrebe i interese te stavove i probleme učenica i učenika, kako bi dobili rezultate koji će se koristiti kao temelj za razvoj sadržaja za edukaciju o građanskom aktivizmu, socijalnoj pravdi i uključivanju ranjivih društvenih skupina u društvo; i
  2. istražiti primjere dobrih praksi suradnje organizacija civilnog društva i odgojno-obrazovnih radnika, ali i potrebe i izazove s kojima se nose odgojno-obrazovni radnici koji provode ili žele provoditi edukaciju za ljudska prava i demokratsko društvo u školama u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Rezultati istraživanja korišteni su za izradu i provedbu edukacijskih programa odgojno-obrazovnih radnika uključenih u Platformu za razvoj školskog volontiranja te za planiranje školskih volonterskih akcija, kao praktične primjene građanskog odgoja u nastavi.

Osnovni nalazi istraživanja:

Nastavnice uključene u istraživanje  prepoznaju da učenike i učenice općenito interesira sve što se tiče “stvarnog” života, a neke ističu i potrebu za više iskustvenog učenja u školi.

Učenici osnovnih škola navode da žele školu koja ih uči budućnosti i školu u kojoj imaju bolju infrastrukturu. Izvan škole žele vidjeti poboljšanja prometne infrastrukture i bolji prijevoz do izvannastavnih aktivnosti. Nerazumijevanje od strane odraslih vide kao prepreku da sami budu dio promjene. Učenici srednjih škola žele školu koja brine o društvenom razvoju i ne samo o školovanju u užem smislu. Izvan škole, navode da bi htjeli ukinuti razlike među ljudima, da ima više ravnopravnosti i manje diskriminacije, žele više razumijevanja među ljudima.

Vezano za participaciju, učenici osnovnih škola navode da mogućnost da se izraze i da se njihovi glasovi uvaže ovisi o pojedinom nastavniku odnosno pojedinoj nastavnici. Učenici srednjih škola, kao i nastavnice, ističu ulogu razrednika u komunikaciji i podršci u školi. Iznesena je i kritika rada Vijeća učenika.

Volontiranje je pojam s kojim su svi učenici i učenice upoznati, a definiraju ga kao humanitarni rad i pomaganje u dobrotvorne svrhe bez naknade. Neki percipiraju da volontiranje ne mora biti uvijek humanitarne prirode. Neki učenici i učenice navode i da je za volontiranje, osim motivacije, potrebno razviti i neka znanja i vještine. Volontiranje vide kao poticanje empatije i brige za druge u zajednici, te naglašavaju potrebe za volonterskim akcijama koje su usmjerene na ranjive skupine i pojedince, primjerice starije osobe, djecu, njihove vršnjake koji imaju slabiji školski uspjeh.

Nastavnice navode kako organizacija volontiranja zahtijeva njihovu iznimnu posvećenost i visoku razinu motivacije. Glavne prepreke uspješnoj organizaciji školskog volontiranja su smjenski rad i nedostatak češćeg javnog prijevoza za učenike i učenice, a nedostaje i financiranja manjih troškova, primjerice materijala za specifične volonterske akcije.

Donositeljima odluka poručuju da im je potrebna veća podrška u smislu osiguranja češćeg prijevoza, financiranja manjih troškova volonterskih akcija, snažnija promocija volonterstva, te snažnije povezivanje u zajednici.

Cijeli tekst istraživanja možete pročitati OVDJE.

 

Platforma za razvoj školskog volontiranja Sisačko-moslavačke županije je neformalna mreža škola i organizacija civilnog društva, koja je mjesto edukacije, razmjene i zagovaranja prema donositeljima odluka. Svrha Platforme je podrška školama i organizacijama civilnog društva u razvoju i održivom radu školskih volonterskih klubova kao dokazanom alatu za praktično poučavanje djece i mladih o aktivnom građanstvu, socijalne pravde i društvenog uključivanja ranjivih skupina.

———-

Stajališta izražena u ovom tekstu isključiva su odgovornost Kuće ljudskih prava Zagreb.