U lipnju 2020. godine Agencija EU-a za temeljna prava (FRA) predstavila je rezultate istraživanja o ljudskim pravima provedenog od siječnja do listopada 2019. godine u svim članicama Europske unije, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjevernoj Makedoniji. Istraživanjem o temeljnim pravima prikupljeni su podaci 35.000 građana o njihovom iskustvu, shvaćanjima i mišljenjima u nizu pitanja kojima su na različite načine obuhvaćena ljudska prava.
Prema rezultatima istraživanja, većina građana vjeruje u važnost ljudskih prava za stvaranje pravednijeg društva u njihovoj zemlji. Međutim, s obzirom da građani koji jedva spajaju kraj s krajem, pripadnici ranjivih skupina ili mladi često vjeruju da se ljudska prava ne odnose na njih, ovo istraživanje otkriva velike razlike untar europskog društva te naglašava potrebu da vlade povežu Europljane s njihovim ljudskim pravima kako bi osigurale da svi od njih imaju jednaku korist. Iako prema rezultatima ankete 88% ljudi u EU vjeruje da ljudska prava pomažu stvaranju poštenijih društava, nalazi istraživanja ukazuju na nekoliko važnih problema koje je potrebno dodatno adresirati. Tako primjerice 44% građana koji su financijski ugroženiji vjeruje kako ljudska prava koriste samo onima koji to ne zaslužuju, poput kriminalaca i terorista, a financijska ograničenja i niži stupanj obrazovanja umanjuju povjerenje građana u jednakost i ljudska prava što bi trebalo potaknuti nadležne institucije na poduzimanje dodatnih napora kako bi ljudska prava svim građanima donosila stvarnu korist.
U odnosu na ostale države članice, Hrvatska se u više kategorija našla među državama čiji građani imaju najmanje povjerenja u institucije i zaštitu ljudskih prava. Većina Europljana smatra da glavnim strankama i političarima nije stalo do građana, a taj postotak raste kada su u pitanju građani slabijeg imovinskog stanja. Najveći postotak građana s takvim stavom ustanovljen je u Hrvatskoj, Francuskoj, Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj i Slovačkoj. EU i države članice moraju pronaći nove načine kako doprijeti do onih koji se osjećaju zapostavljenima, posebice mladih ljudi, kako bi ih uključili u donošenje odluka i uzeli u obzir njihove potrebe.
Nadalje, 27% ispitanika smatra da suci u svom radu nisu oslobođeni utjecaja vlade, a takva percepcija najraširenija je u Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj, Slovačkoj, Bugarskoj i Mađarskoj, te se zaključuje kako bi vlade trebale poboljšati povjerenje javnosti u pravosuđe osiguravanjem neovisnosti sudaca. Tako 47% građana Hrvatske smatra da su suci nikada ili rijetko u mogućnosti obavljati svoj posao slobodno od vladinog utjecaja (grafikon br. 17).
Posebno je problematična korupcija u segmentu pružanja zdravstvenih usluga. U Hrvatskoj, isto kao i u Mađarskoj, Slovačkoj i Latviji, preko 60% građana kaže kako je barem povremeno potrebno dati poklon ili učiniti neki drugi tip usluge radi dobivanja boljeg tretmana u javnim zdravstvenim ustanovama. Također, preko 50% građana u Hrvatskoj, Češkoj i Slovačkoj barem bi nekada smatralo prihvatljivim dati poklon ili učiniti uslugu javnom službeniku kako bi brže reagirao na hitni zahtjev, dok taj postotak iznosi 20% ili manje u Švedskoj, Malti, Finskoj i Portugalu (grafikon br. 24).
Samo 23% građana Hrvatske mišljenja je kako svi građani uživaju ista temeljna ljudska prava, dok je prosjek na razini EU-a 52% (grafikon br. 2). Od svih država članica EU-a, percepcija da su organizacije civilnog društva i dobrotvorne organizacije nikada ili samo rijetko u mogućnosti djelovati slobodno od vladinog utjecaja je najraširenija u Mađarskoj, Hrvatskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Latviji, gdje jedna od četiri osobe ili više smatra da je to slučaj (grafikon br. 15). Istraživanje se osvrnulo i na utjecaj političkih stavova pojedinca na mogućnosti zapošljavanja ili promaknuća, pa tako prema mišljenju triju od četiri građana Bugarske, Hrvatske, Grčke, Latvije, Malte, Sjeverne Makedonije i Poljske pripadnost stranci koja je na vlasti povećava šanse za zaposlenje ili napredovanje (grafikon br. 19).
S jedne strane, rezultati ankete dokazuju postojanje snažne potpore ljudskim pravima među građanima EU-a, no ona nije podjednako zastupljena u svim segmentima društva. Osobe lošijeg imovinskog stanja, nezaposlene ili niže obrazovane osobe kategorije su građana koji ponekad sumnjaju u jednako uživanje ljudskih prava od strane svih građana te imaju percepciju da postoje građani koji ostvaruju nepoštenu korist od zaštite njihovih ljudskih prava.
Kako bi se osigurala stalna podrška ljudskim pravima potrebno je informirati i obrazovati građane o važnosti ljudskih prava u odnosu na njihovu stvarnost i svakodnevnicu. Istovremeno, rezultati ističu potrebu za osiguravanjem transparentnosti i pouzdanost javnih usluga. Po pitanju sudjelovanja u demokratskim procesima, istraživanje pokazuje da postoji potreba za daljnjim poticanjem sudjelovanja mladih kroz informiranje o važnosti sudjelovanja svih građana u tradicionalnim demokratskim procesima paralelno s drugim načinima sudjelovanja, poput uključivanja u rad organizacija civilnog društva.
