Zločini iz mržnje počinjeni nad osobama ili imovinom svakodnevna su pojava diljem Europske unije, a razmjeri zločina iz mržnje i govora mržnje još uvijek nisu dovoljno poznati.
Kako bi se izradio sveobuhvatan pregled sustava podrške žrtvama zločina iz mržnje, u okviru transnacionalnog projekta V-START – Podrška žrtvama kroz podizanje svijesti i umrežavanje, četiri su zemlje (Austrija – ZARA – udruga za građansku hrabrost i borbu protiv rasizma; Hrvatska – Kuća ljudskih prava Zagreb; Italija – COSPE – Suradnja za rast zemalja u razvoju; te Njemačka – EFSM – Europski forum za migracije), provele kvalitativno istraživanje postojećeg pravnog okvira za borbu protiv zločina iz mržnje i postojećih udruga koje pružaju pravnu i/ili psihosocijalnu podršku žrtvama zločina iz mržnje.
Cilj istraživanja je doprinijeti poboljšanju sustava podrške žrtvama zločina i osvještavanju problema neprijavljivanja zločina iz mržnje.
Više o nacionalnim izvješćima zemalja, možete pročitati za svaku zemlju ovdje: Austrija, Hrvatska, Njemačka i Italija.
Imajući na umu da zločin iz mržnje imaju posljedice koje uvelike nadilaze odnos između počinitelja i žrtve jer takvi zločini i incidenti šalju poruku cijelim zajednicama ili osobama koje (stvarno ili prividno) dijele određeno obilježje, da nisu ravnopravni dio društva. Prepoznajući tu pojavu, vlade mogu osnažiti svoje napore i razviti instrumente za pružanje učinkovitijeg odgovora za suzbijanje takvih zločina i incidenata.
Upravo zbog navedenog, na međunarodnom sastanku o razmjeni dobrih praksi, koji je održan u Zagrebu 28. svibnja 2019. godine, gore navedene zemlje razmijenile su primjere dobrih praksi iz matičnih zemalja s ciljem poticanja kreatora politike da preispitaju vlastitu praksu ili nedostatak iste te prilagode odgovarajuće inicijative svojem nacionalnom kontekstu kako bi učinkovitije odgovorili na potrebe žrtava zločina iz mržnje. Kuća ljudskih prava sastaviti će Europski priručnik dobre prakse, u kojim će detaljnije biti objašnjena tri primjera dobre prakse iz Austrije, Hrvatske i Italije s tim da primjeri dobre prakse iz Njemačke neće biti uključeni jer projektni partner iz Njemačke nije sudjelovao na gore navedenom sastanku.
U nastavku ovog teksta, izdvojen je po jedan primjer dobre prakse gore navedenih zemalja.
Austrija
Savjetovalište #AgainstOnlineHatred, kojeg vodi orgaznizacija ZARA, a financira i podupire austrijska vlada, središnja je kontaktna točka Austrije za žrtve i svjedoke mržnje na internetu. Savjetovalište procjenjuje i dokumentira prijavljene slučajeve, a dio prijavljenih objava brišu odgovarajuće platforme i pružatelji usluga na zahtjev savjetnika. Savjetovalište ujedno pruža psihološku te pravnu potporu žrtvama. Savjetovalište, također blisko surađuje s odjelom za odnose sa javnošću ZARA-e s ciljem senzibiliziranja javnosti u pogledu tema poput preklapanja kao i razlikovanja govora mržnje od zločina iz mržnje. Savjetovalište redovito sudjeluje u praćenju provedbe Kodeksa ponašanja za suzbijanje nezakonitog govora mržnje na internetu, koji uključuje Facebook, Microsoft, Twitter i YouTube. Ova aktivnost istražuje koliko dugo treba tim tvrtkama da uklone objave nezakonite mržnje na internetu.
Hrvatska
Primjer dobre prakse u borbi protiv zločina iz mržnje u Hrvatskoj je svakako donošenje Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje (u daljnjem tekstu: Protokol) kojeg je u ožujku 2011. godine usvojio Ured za ljudska prava i nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ured). Glavni cilj Protokola jest osigurati da nadležna tijela koja sudjeluju u otkrivanju, procesuiranju i praćenju zločina iz mržnje djeluju učinkovito u cilju zaštite žrtava zločina iz mržnje. Protokol također sadrži odredbe koje se odnose na obveze nadležnih tijela (policijski službenici, državni odvjetnici, kazneni i prekršajni sudovi) i njihovu međusobnu suradnju u evidentiranju i praćenju zločina iz mržnje, uključujući provođenje aktivnosti poput edukacije o suzbijanju zločina iz mržnje. Protokol ujedno sadrži indikatore koje treba uzeti u obzir prilikom kriminalističkog istraživanja. Protokol je uspostavio vrlo važan sustav ne samo za praćenje slučajeva zločina iz mržnje, već i za adekvatno prikupljanje relevantnih statističkih podataka od različitih dionika koji mogu poslužiti za daljnju analizu slučajeva zločina iz mržnje.
Italija
Primjer dobre prakse u borbi protiv zločina iz mržnje u Italiji je Codice Rosa . Codica Rosa je šifra koja se koristi u okviru Prve pomoći za prepoznavanje svih žrtava nasilja, a posebno onih koje su najosjetljivije: žene, djeca, starije osobe, migranti i LGBTIQ osobe. Tu šifru dodjeljuje, uz šifru za težinu napada, osoblje obučeno za prepoznavanje svih znakova nasilnog napada, pa i onih koji nisu uvijek očiti. Kad se dodjeli Šifra Ružičasto, aktivira se operativna skupina koja se sastoji od medicinskog osoblja i policijskih službenika, a posebna soba (Ružičasta soba) rezervirana je za medicinske preglede i razgovore. Skupinu čini oko 20 stručnjaka, uključujući socijalne radnike i medicinsko osoblje, sudske službenike i službe za provođenje zakona, a pomaže im još 50 operatera (medicinske sestre, liječnici, socijalni radnici, psiholozi). Šifra Ružičasto pruža socijalno-zdravstvenu i pravnu pomoć žrtvama nasilja osiguravajući zaštitu njihove privatnosti, tjelesnog i mentalnog zdravlja kao i ubrzanu reakciju protiv počinitelja pokretanjem pravnih postupaka i poduzimanjem drugih mjera podrške žrtvama.
