Kuća ljudskih prava Zagreb u suradnji s Veleposlanstvom Ujedinjene kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Hrvatskoj, te Policijske uprave istarske, organizirala je 15. veljače 2021. godine jednodnevni trening za policijske službenike o prepoznavanju i postupanju u slučajevima zločina iz mržnje . Trening se održao u online formatu, uz moderaciju Tee Dabić, voditeljica programa ljudska prava i pravosuđe Kuće ljudskih prava Zagreb.
Na treningu je sudjelovalo 27 policijskih službenika i službenica s područja PU istarske.
Prije početka treninga, uvodne riječ i pozdrave uputili su politički tajnik Ujedinjene kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Hrvatskoj, g. Jagdeep Uberoi, Tina Đaković, koordinatorica Kuće ljudskih prava Zagreb te g. Mladen Matika iz PU istarske.
Prvo izlaganje na temu “Kaznenopravni aspekti zločina iz mržnje u Hrvatskoj s osvrtom na izazove u praksi”, održala je gđa. Natali Novak Koštić, zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Novak Koštić upoznala je sudionike sa zakonodavnim okvirom zločina iz mržnje; istaknula je najčešće indikatora s aspekta osumnjičenika i s aspekta žrtava, a koji mogu ukazivati na zločin iz mržnje te je ukazala na važnosti pravilnog utvrđenja motiva počinjenja djela s naglaskom da mržnja ne mora biti dominantni ili isključivi motiv, već je za dokazivanje kaznenog tijela zločina iz mržnje dovoljno utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između počinjenog djela i zaštićenog dobra. Također, Novak Koštić upoznala je sudionike s primjerima iz prakse te ukazala na važnost dobrog prikupljanja svih činjenica i dokaza konkretnog slučaja.
Marko Jurčić iz Zagreb Pridea, izlagao je na temu: “Prepoznavanje posebnih potreba žrtve-specifičnost zločina iz mržnje prema LGBTIQ osobama, upoznavanje s terminologijom”. Jurčić je upoznao sudionike s akronimima kojima se označava identitet osoba te naglasio važnost korištenja pravilne terminologije zbog uspostavljanja dijaloga i povjerenja kod žrtava. Također, Jurčić je davao prijedloge na koji način način žrtvama postavljati pitanja s naglaskom korištenja pozitivne terminologije. Prilkom izlaganja, Jurčić je pustio video koji prikazuje svjedočanstvo žrtve zločina iz mržnje te propusta nadležnih tijela da u predmetnom slučaju istraže motiv te djelo okarakteriziraju kao zločin iz mržnje. Jurčić je upoznao sudionike sa poraznom statistikom koju je Zagreb Pride provodio 2013. godine, a prema kojoj 73,6% od 508 ispitanika je doživjelo neki oblik nasilja na osnovi seksualne orijentacije, rodnog identiteta i rodnog izražavanja, od kojih 90% navedeno nasilje nikome nisu prijavili. Jurčić je istaknuo i razloge neprijavljivanja.
Voditelj Službe terorizma u Ravnateljstvu policije, g. Krešimir Mamić, izlagao je na temu: “Specifičnosti kriminalističkih istraživanja zločina iz mržnje”. Mamić je naglasio važnost prepoznavanja općih i posebnih indikatora prilikom kriminalističkog istraživanja, koji ukazuju na pojedine društvene promjene odnosno određene specifične okolnosti počinjenja kažnjivog ponašanja, a koji mogu ukazivati na zločin iz mržnje. Ujedno, Mamić je davao praktične primjere iz prakse koji uspješno procesuirani. Dodatno, Mamić je naglasio potrebu suradnje policije sa stručnim osobama iz vjerskih organizacija, organizacija civilnog društva te drugih manjinskih skupina prilikom rasvjetljivanja motiva počinjenja djela.
Odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić iz Odvjetničkog društva Jelavić & Partneri j.t.d., obradila je primjere iz prakse koje vodi njezin ured u predmetima zločina iz mržnje, a ujedno je dala prikaz i svih relevantnih presuda Europskog suda za ljudska prava koji se odnose na zločin iz mržnje. Bezbradica Jelavić posebno se osvrnula na problem zločina iz mržnje na osnovi spola odnosno rodno uvjetovanog nasilja, a koji zločini ostaju potpuno nevidljivi kada je u pitanju kvalifikacija događaja i utvrđivanju motiva mržnje na osnovi spola. Ujedno, otvorila je pitanje migranatica odnosno izdvojila posebno ranjivu kategoriju žena i djevojčica koje su žrtve teških kaznenih djela zločina iz mržnje kao posljedica tradicionalnih kultura iz kojih dolaze.
