U veljači 2022. godine Kuća ljudskih prava Zagreb uputila je podnesak Posebnom izvjestitelju UN-a za prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja nastavno na njegov poziv za doprinose radi pripreme tematskog izvješća koje će biti predstavljeno na 50. sjednici Vijeća za ljudska prava UN-a. Tematsko izvješće bit će posvećeno proučavanju trendova, razvoja i izazova u pogledu mogućnosti pristupa organizacijama civilnog društva resursima, uključujući inozemno financiranje. Posebni izvjestitelj naglasio je kako je pristup resursima ključan za postojanje i djelovanje organizacija civilnog društva, kao i za održivost njihovog doprinosa političkom, društvenom i gospodarskom razvoju. U svjetlu toga, Kuća ljudskih prava Zagreb iznijela je glavna zapažanja o pristupu resursima za organizacije civilnog društva u Hrvatskoj koja se temelje na našem iskustvu i kontinuiranom praćenju okruženja za rad i razvoj civilnog društva u Hrvatskoj. Zabilježena su sljedeća glavna zapažanja i trendovi:
Opći uvjeti za rad civilnog društva u Hrvatskoj pogoršali su se posljednjih godina zbog kombinacije kontinuiranih problema i dodatnih izazova do kojih je došlo u vezi sa pojavom i širenjem pandemije COVID-19. Pristup odgovarajućim financijskim sredstvima za organizacije civilnog društva znatno je otežan zbog kontinuiranog nedostatka javnih inicijativa ili politika za razvoj civilnog društva koje bi stvorile povoljnije uvjete za rad civilnog društva u Hrvatskoj. Nacionalna strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva istekla je 2016., a iako je izrada nove strategije započela, ona još nije izrađena niti usvojena. Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava istekao je 2016. godine, a novi također nije donesen petu godinu zaredom, što je rezultiralo izostankom mjera podrške organizacijama civilnog društva koje djeluju u zaštiti i promicanju ljudskih prava.
Različite prepreke i izazovi u pristupu resursima s kojima se susreću organizacije civilnog društva u Hrvatskoj identificirane su istraživanjem koje je 2020. godine provela Kuća ljudskih prava Zagreb.
- Istraživanje je ukazalo na visoku razinu nepovjerenja civilnog društva prema domaćim institucijama koje izdvajaju sredstva iz državnog proračuna te europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova, za razliku od programa Unije. Istraživanje je također identificiralo značajne administrativne prepreke koje povećavaju opterećenje organizacija civilnog društva. Proces prijave projekata udruga često je prezahtjevan. Faza prijave projekta problematična je zbog nedosljedne provedbe indikativnog kalendara javnih poziva i natječaja za ESI fondove i državni proračun dok isto nije slučaj kod prijavljivanja projekata u sklopu programa Europske unije. Nalazi također ukazuju na predugo trajanje ocjenjivanja projekata u okviru ESIF poziva za dostavu prijedloga. U slučaju projekata koji se financiraju iz državnog proračuna, udruge opisuju postupak ocjenjivanja kao netransparentan jer često ne dobivaju ocjenu niti obrazloženje dodijeljenih bodova.
- Zbog često dugotrajnog procesa evaluacije izvješća i zahtjeva za nadoknadu sredstava iz ESI fondova, mnoge udruge susreću se s problemima likvidnosti u provedbi ovih projekata. Osim toga, provedbu projekata financiranih iz ESI fondova karakteriziraju značajni administrativni zahtjevi koji negativno utječu na rad udruga s korisnicima. Metoda ocjene kvalitete koja se temelji na redoslijedu zaprimanja prijava (tzv. ‘najbrži prst’) favorizira udruge koje su ranije prijavile projekte, umjesto da se kvaliteta projektnog prijedloga smatra osnovnim kriterijem za dodjelu sredstava. Kratkoročni oblici financiranja projekata organizacija civilnog društva negativno utječu na rad organizacija koje se bave dugoročnim aktivnostima zagovaranja i nadzora.
- Zbog nedostatka sustavnog javnog financiranja, organizacije koje pružaju socijalne usluge ranjivim skupinama suočavaju se s poteškoćama u pogledu održivosti svojih programa podrške. Određeni postojeći problemi u društvu i lokalnim zajednicama nisu prepoznati od strane domaćih donatora zbog čega oni često nisu uključeni u postojeće programe financiranja ili nove programe koji se razvijaju.
- Istraživanje zaključuje da se administrativne prepreke gotovo uvijek koriste za argumentaciju kvalitete odnosa između organizacija civilnog društva i javnih tijela, koja se nerijetko opisuje kao nepartnerska. Analiza je pokazala da organizacije civilnog društva već imaju razvijene kapacitete te često ističu želju za daljnjim razvojem kapaciteta za nastavak rada na suzbijanju određenih društvenih problema i razvijanju dodatnih socijalnih usluga građanima.
Dodatno, hitne mjere donesene kao odgovor na izbijanje epidemije COVID-19 odrazile su se i na rad civilnog društva u Hrvatskoj. Zbog ograničenja kretanja i okupljanja bilo je nemoguće provoditi određene aktivnosti poput edukacija, konferencija i drugih događanja. Kampanje i druge zagovaračke aktivnosti bilo je teže provoditi budući da su informacije o koronavirusu dominirale medijskim prostorom. Hrvatska Vlada u travnju 2020. godine nije uključila civilni sektor u mjere oporavka kada je najavila mjere ublažavanja posljedica epidemije COVID-19 namijenjene korisnicima EU fondova i Odluku o ograničenju korištenja sredstava predviđenih u državnom proračunu. Štoviše, neke su županije ukinule ili obustavile financiranje civilnog društva iz lokalnog proračuna što je negativno utjecalo na rad organizacija civilnog društva na lokalnoj razini.
Kuća ljudskih prava Zagreb nastavit će pratiti rad posebnog izvjestitelja i predstavljanje gore navedenog Izvješća Vijeću za ljudska prava UN-a te će koristiti njegove nalaze i preporuke u svrhu domaćeg zagovaranja boljih uvjeta rada branitelja ljudskih prava i njihovih organizacija.
Podnesak upućen specijalnom izvjestitelju dostupan je u cijelosti na ovoj poveznici.
Photo: Universal Rights Group
Projekt NOVI POČETAK – Sektorske inovacije za proaktivno, progresivno i utjecajno civilno društvo za zaštitu i promociju ljudskih prava podržan je s 199.909,82 € financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova. Projekt provode Kuća ljudskih prava Zagreb, Centar za mirovne studije, Inicijativa mladih za ljudska prava, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek i Human Rights House Foundation.
